-
-
Šemsudin Mehmedović
Ovo je profil iz mandata (2018)
Broj pitanja: 28Broj odgovora: 28 - Stranka
- SDA
- Parlament
- Parlamentarna skupština BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
- Šemsudin Mehmedović, jedan od osnivača Stranke demokratske akcije (SDA), rođen je 1961. godine u Lepenici pored Tešnja. Sa suprugom Mevlom ima kćerku Sadinu. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Banjoj Luci 1983. godine, a potom se zapošljava u preduzeću Unico filter Tešanj, gdje radi do 1991. godine. Tokom rata je bio načelnik Policijske stanice Tešanj i načelnik Centra službe bezbjednosti Doboj sa sjedištem u Tešnju. Nakon rata postaje ministar unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona (ZDK). Na ovoj funkciji je ostao do 1998. godine, kada je imenovan za ministra prometa i komunikacija u kantonalnoj vladi. Također, od 1996. bio je i zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), a 2006. godine je izabran za zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Četiri godine kasnije ponovo je izabran u isti parlament. Mehmedović je u oktobru 2014. po treći put izabran za poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine BiH. Isto je ponovio i 2018. godine.
- Izborna jedinica
- 514
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 30517
Pitanje: Smatrate li da će ove odredbe dovesti do transparentnijeg izbornog procesa?
Pitanje na zakonu: Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH
Vidi sva pitanja na zakonu
Pitanje: Da li su iznosi novčanih kazni koje se mogu izreći političkim subjektima, njihovim kandidatima i odgovornim osobama, zaposlenim ili angažovanim u izbornoj administraciji, kao i članovima biračkog odbora, previsoki? Trebaju li biti viši?
Pitanje na zakonu: Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH
Vidi sva pitanja na zakonu
Pitanje: Postovani,Bosna i Hercegovina je po ustavu nacija od 3 konstitutivna naroda, naravno postoje i ostali. Posto se u institucijama koje se finansiraju iz budzeta mogu na “visoke” pozicije zaposliti samo konstitutivni narodi da li onda to znaci da nece postojati mogucnost zaposlenja ostalih naroda ili osoba koje se uopste neiznjasnjavaju i da to vodi ka diskriminaciji?Tadkodjer da li mislite da ovaj upis u licna dokumenta moze dovesti do nekih ratnih tendencija i moguceg ponavljanja dogadjaja iz 90ih?Unaprijed hvala na odgovoru.Lijep pozdrav.
Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u Bosni i Hercegovini
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Uvazeni
Hvala na ovom pitanju, a konstatacije koje su iznesene nisu bas takve.
Zaposljavanje u institucijama na kljucnim pozicijama koje se etnicki popunjavaju predviđene su sa popunom svih konstitutivnih naroda, i ostalig, osim u krovnim institucijama (Predsjednistvo, Dom naroda...), te po tom pitanju postoje presude Suda za ljudska prava a koje nisu implementirane, zbog poznatih problema i blokada u institucijama BiH.
Ovo pitanje ima najveci prioritet u BiH, i svaka izmjena Ustava, i Izbornog zakona podrazumojevat ce implementaciju ovih pitanja.
Što se tiče upisa petnicke ripadnosti u LK apsolutno sam protiv toga, jer je to jos snažnija etnicka podjela naroda, što ne vodi integraciji drustva.
Pozz
Datum odgovora: 27.05.2022
Pitanje: Poštovani,Zanima me da li ste uzimali u obzir da bi bilo prikladnije da se osobe izjašnjavaju o svojoj nacionalnoj pripadnosti tek nakon punoljetstva i da se ta informacija tek tada unosi u dokumente?
Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u Bosni i Hercegovini
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Uvazeni
Hvala na pitanju, i naravno da su sve opcije uzimane u obzir.
Medjutim u zakon se pretoči politička volja svih političkih predstavnika, a krajnji rezultat je rezultanta tih političkih stavova.
Rješenja koja se dobiju nisu najbolja, već ona koja su moguća.
Svaki zakon je materija koja se dorađuje, mijenja u skladu sa sazrijevanjem zajednice, politika i društva u cjelini.
Pozz
Datum odgovora: 27.05.2022
Pitanje: Smatrate li da mandat osvojen na općim izborima treba pripadati izabranom kandidatu ili političkoj stranci, koaliciji odnosno listi nezavisnih kandidata koja ga je predložila na kandidatskoj listi?
Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Izbornog zakona BiH
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Uvazeni
Smatram da bi bilo demokratski da mandat treba pripadati izabranom kandidatu ako je imao "kretanje" po listi...tj ako je osvojio min 20% preferencijalnih glasova koje je osvojila stranka ili koalicija.
Ukoliko je kandidat osvojio manje od navedenog onda bi bilo korektno da mandat pripadne stranci ili koaliciji koja ga je kandidirala.
Pozz
Datum odgovora: 16.07.2021