Prema predlagaču, cilj donošenja ovog Zakona jeste da se inapređenjem postojećih odredaba prevaziđu uočene nepreciznosti i nedorečenosti identificirane u postupku primjene propisa.

Zakonom se omogućava da državni službenici mogu pokrenuti upravni spor po svim pitanjima koja se tiču njihobog statusa državnog službenika, prema Zakonu o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine i njegovim podzakonskim aktima.

Nadalje, izmjenama i dopunama skraćuje se rok za pokretanje upravnog spora sa dosadašnjih 60 dana na 30 dana od dana dostavljanja akta. Isti rok važi i za pravoranioca.

Pripadnicima Oružanih snaga BiH osigurava se adekvatna zaštita na način da se za osobe koje su na službi u Oružanim snagama BiH, dan predaje tužbe vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi, komandi ili štabu, smatra se kao dan predaje nadležnom sudu.

Zakon precizira odredbe koje se odnose na iznošenje novih činjenica i dokaza. Tako je propisanio da se u tužbi ne mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi, osim ako nesumnjivo ukazuju da je činjenično stanje očigledno drugačije od onog utvrđenog u upravnom postupku i pod uslovima da tužilac pruži dokaze da ih bez svoje krivice nije mogao znati, odnosno predložiti do završetka upravnog postupka.

Nadalje, Zakon propisuje da rok za odgovor na tužbu ne može biti kraći od 20 dana, dok do sada taj rok nije moga biti kraći od 10 dana. Također, pravobraniocu se omogućava podnošenje zahtjeva za ponavljanje postupka i zahtjeva za preispitivanje sudske odluke, bez obzira da li je učestvovao u postupku upravnog spora, ukoliko je odlukom u upravnom sporu povrijeđen zakon na štetu BiH, a u korist pravne osobe ili građanina.

Izmjenama i dopunama Zakona produžava se rok u kome je nadležna insitucija dužna donijeti novi upravni akt umjesto poništenog upravnog akta, sa 15 na 30 dana  od dana dostavljanja presude.

Zakon je u proceduri u Parlamentu BiH. Predstavnički dom će o njemu raspravljati 30. maja 2018. godine.