Nihad Čolpa: Marihuana treba biti dekriminalizovana i legalizovana

Portal Javna rasprava nastavlja sa intervjuisanjem parlamentaraca koji će obnašati funkcije zastupnika u mandatu 2018-2022. Razgovarali smo sa Nihadom Čolpom, predsjednikom Građanskog saveza, koji je kao kandidat zajedničke liste Građanskog saveza i Demokratske fronte izborio svoj prvi mandat u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

JR: Šta očekujete od Vašeg prvog mandata?

U svom prvom mandatu ću dati sve od sebe da opravdam povjerenje građana koje mi je ukazano na prethodnim izborima. Kao što sam i tokom kampanje govorio, moj mandat će se vrijednovati u odnosu na odgovornost koju pokažem prema biračima i prema našoj zemlji jer interesi građana i interesi Bosne i Hercegovine su imperativ politike Građanskog saveza u kojoj nema mjesta ni za lične ni za partikularne i stranačke interese. Zagovaranje principa građanske države, veća liberalizacija ekonomije i društva te svakako jačanje institucija ove zemlje će imati primat na mojoj političkoj agendi.

JR: Da li ste generalno zadovoljni brojem mladih ljudi koji su izabrani u parlamente?

Raduje me činjenica da je veći broj mladih,osoba, za razliku od prethodnih izbora, dobio povjerenja građana, iako lično ne smatram da se navedeno desilo u dovoljnoj mjeri. Uz puno uvažavanje starijih kolega i njihovog iskustva, ličnog sam mišljenja da je participacija mladih u direktnom ili indirektnom političkom životu još uvijek na niskim granama. Moja je želja da dođe, kada su u pitanju odgovorne osobe koje donose odluke, do smjene generacija. Već predugo nas predstavljaju i zastupaju osobe koje su ”ostarile u političkoj areni” i koje su uljuljkane u sigurnost uhljebljenih plata i naknada izgubile dodir sa stvarnošću i istinskim problemima koje građani ove zemlje proživljavaju. Jedna od privih inicijativa koje planiram pokrenuti je smanjenje plata i naknada parlamentaraca i njihovo ponderisanje sa prosječnim platama. Uz sav rizik da se ovaj potez proglasi oportunim i populističkim, stajališta sam da parlametarci, zastupnici i poslanici nisu nedodirljiva kasta nego moraju dijeliti sudbinu sa svojim glasačima. 

JR: Da li smatrate da EU i NATO integracije trebaju biti prioritet vladajuće većine?

Građanski savez drži da pristupanje prvo NATO, a zatim i EU nema alternativu. Odnosno ima, ali ta alternativa nije nimalo dobra. Iz razloga fizičkog opstanka ove zemlje, smatram da se pristupanju NATO savezu treba dati nulti prioritet. EU trenutno ima svojih internih problema i još nisu načisto da li nas žele ili ne, kao članove. Trenutna konstelacija odnosa EU-BiH je takva da i nam iz EU poručuju deklarativno da nas žele kao člana, a naši vladajući deklarativno odgovaraju da mi želimo postati članovi. Ruku na srce ja ni u jednoj ni u drugoj izjavi osim deklarativnog zalaganja ne vidim ni suštinku ni konkretnu želju za realizacijom članstva. Dakle, dok se stvari u samoj uniji ne poslože, naše aspiracije treba usmjeriti u potpunosti na NATO članstvo. Uzimajući u obzir i dosadašnja iskustva sa EU birokratima, koji su nekada i neskriveno radili na otvorenoj deinstitucionalizaciji BiH, Građanski savez je mišljenja da prvo moramo osigurati BiH kroz NATO kako bi sama BiH mogla postati dio EU. Uvođenje mehanizma koordinacije je samo jedan od primjera kako su nam briselski adminstrativci rastakali zemlju da se stekao dojam da će u EU ući nekakva labava konfederacija entitet RS i deset kantona. Dakle, prvo NATO pa EU kada dođe vrijeme. 

JR: Da li smatrate da će EU i NATO integracije biti prioritet vladajuće većine?

Ne! Koalicioni partneri SNSD i HDZBiH su trenutno najistureniji agenti moskovskog režima na evopskom tlu. Biću slobodan reći da su Milorad Dodik i Dragan Čović politički i interesno bliži Putinu nego Aleksandar Vučić. Njihove koordinisane aktivnosti će sigurno naći podršku u vanjskopolitičkom djelovanju zvaničnog ruskog režima koji je krajnje jasan i decidan  -  NE Bosni i Hercegovini kao članu NATO saveza! Sa druge strane svako približavnje EU podrazumjeva i pravnu državu, a vjerujte sa pravnom državom nisam siguran koliko bi navedeni dvojac ali i veliki broj drugih ličnosti iz javnog i političkog života BiH, bio na slobodi. 

JR: Prema Vašem mišljenju, koji su ključni zakoni koje je potrebno usvojiti u prvoj godini rada parlamenata?

Paket poreznih zakona je osnov – Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak kako bi se smanjio teret na radnike i privredu. Zatim Zakon o privrednim društvima i paket podzakonskih akata koji će bolje regulisati, skratiti i harmonizirati proceduru i cijenu otvaranja preduzeća i poslovanja. Krivični Zakon kako bi se pooštrile kazne za počinioce teških krivičnih dijela, ali i smanjile i ukinule krivične odredbe za benigna djela poput posjedovanja marihuane za medicinske svrhe. Marihuana treba biti dekriminalizovana i legalizovana, makar u medicinske svrhe, za šta postoje jaki argumenti, kako zdravstveni tako i ekonomski.

JR: Da li će, po vašem mišljenju, novi saziv Parlamenta biti efikasniji od prošlog?

U ovom trenutku je nemoguće dati odgovor na navedeno pitanje i svaki jasan odgovor bi bio u ravni gledanja u kristalnu kuglu. Uslijed kompletne farse koju nam je priredio CIK mi još ne znamo na koji način će biti popunjen Dom Naroda! Dovedeni smo u apsurdnu situaciju da će od odluke CIK-a zavisiti efikasnost parlamenta. Ukoliko CIK odluči da popis iz 2013. bude osnov za popunjavanje DN-a, možemo očekivati opstrukcije i paralizu koju će nam prirediti HDZ.

JR: Da li smatrate da su građani do sada bili dovoljno uključeni u zakonodavni proces i ako ne, na koji način mislite da ih treba uključiti?

U BiH ni poslanici u skupštinama nisu dovoljno uključeni u donošenje odluka , da ne govorimo o građanima. Krucijalne i po život važne odluke se kod nas donose po kafanama, hotelima, banjama gdje predsjednici partija uz bogatu trpezu donesu odluku koju njihovi stranački poslušnici izglasaju dizanjem ručica i da ne znaju za što su  glasali na kraju. Navedena praksa je uspostavljena često u svekoliku podršku ranije navedenih evropskih  biroktara koji zarad vlastitih karijera su nam priuštili ono što u njihovim zemljama nikada ne bi prošlo,a to je potupuno odsustvo uvida javnosti i nepoštovanje demokratke procedure u legislativnoj vlasti, koji naši neodgovorni političari pravdaju  sa ” od nas očekuju stranci”! 

Zakoni koje donosimo moraju reflektirati interese građana, moramo ih donositi u ime i za interese građana i zakonodavni proces vratiti u institucije ove zemlje sa građanima i svim interesnim grupama te im omogućiti uvod u sam proces. Takvim ih možemo učiniti samo u širokim konsultacijama, provođenjem javnih rasprava i tematskih diskusija, te učešćem nas koji smo u zakonodavnim tijelima na okruglim stolovima sa ekpertskom i poslovnom zajednicom i organizacijama civilnog društva. Mnogo je kvalitetnih rješenja već ponuđeno, mnogo znanja stavljeno na raspolaganje vlastima, ne treba mnogo uložiti resursa, već iskoristiti potencijal saradnje sa građanima.

(javnarasprava.ba)