Salko Zildžić: Logično je da SDA formira izvršnu vlast u Federaciji BiH

Naš portal intervjuisao je i Salku Zildžića, zastupnika SDA u Parlamentu Federacije BiH. Kakvi su njegovi stavovi o formiranju vlasti u FBiH, situaciji u sportu i drugim stvarima pročitajte u intervjuu ispod.

Kako mislite da će riješiti novonastala  situacija sa Budžetom Federacije BiH? Podsjećamo da je opozicija predlagala da se upravo zbog nejasnoća u vezi legitimiteta Doma naroda PFBiH usvoji odluka o privremenom finansiranju?

U skladu sa članom IV.A.4.17. Ustava FBiH određeno je da odluke Parlamenta Federacije BiH zahtjevaju potvrdu oba doma Parlamenta FBiH.( IV.A.4.17. “Ukoliko Ustavom nije drugačije utvrđeno, odluke Parlamenta Federacije zahtijevaju potvrdu oba doma, osim za poslovnike i deklaracije koje domovi samostalno donose.”)

S tim u vezi nije mi jasan argument “opozicije” da zbog navodnih nejasnoća u vezi sa legitimitetom Doma naroda nije trebalo usvajati Budžet FBiH, a kao navodno smo trebali usvojiti odluku o privremenom finansiraju koja bi na isti proceduralan (ustavan) način trebala biti usvojena i u tom, kako oni kažu, nejasnom Domu naroda. Namjerno opoziciju stavljam pod navodnike jer u jednom trenutku se nije znalo ko je opozicija a ko pozicija u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH (čini mi se da još ne postoji jasno određenje pozicije-opozicije), osim što imamo izabranog predsjednika Predstavničkog doma u jednoj, po meni, krajnje nedemokratskoj proceduri, a da ne spominjem kršenje Poslovnika o radu Predstavničkog doma. Imajući u vidu i na silu sazvanu Administrativnu komisiju, od strane opet većine “opozicije”, te svega što se dešavalo prije sjednice na kojoj je usvojen Budžet FBiH, kazaću da i dalje ne razumijem argumentaciju za neusvajanje Budžeta FBiH, ali razumijem od koga dolazi. Jasno je da se ovdje radi više o političkoj volji nego o pravnim pitanjima ili nejasnoćama kako ih nazivate. Aktuelni saziv Doma naroda može usvojiti Budžet FBiH u okviru svojih nadležnosti jer on je legitiman sve do izbora novog saziva Doma (poznate su nam okolnosti i sporenja u broju delegata Doma koji dolaze iz kantonalnih skupština). Tome u prilog govore i neke ranije odluke Ustavnog suda koje se tiču pravnog kontinuiteta vlasti.

Što se tiče trenutne situacije, mislim da je realno očekivati da će Budžet FBiH biti usvojen u Domu naroda Parlamenta FBiH do 10.02.2019. godine tj. u tim rokovima ostali kantoni mogu izvršiti izbor delegata u Dom naroda (već nam je poznato i mišljenje Ustavnog suda na apelaciju koju smo podnijeli - koju idalje smatram opravdanom) ili će se po zahtjevu bošnjačkih delegata (proteći će poslovnički rok) moći sazvati sjednica Doma naroda u trenutnom sazivu i bez da to uradi trenutna predsjedavajuća Doma.  

Očekujem da će politički predstavnici biti odgovorni prema građanima koji su ih birali i usvojiti blagovremeno Budžet FBiH kako bi nadležne institucije mogle adekvatno raditi svoj posao servisa građana i kako ne bi došlo do kašnjenja u plaćanjima iz Budžeta.

Situacija sa formiranjem vlasti u Federaciji BiH je u najmanju ruku neizvjesna. Da li smatrate da će Vaša stranka na federalnom nivou uspjeti okupiti stabilnu većinu, te na kraju imenovati novu izvršnu vlast?

Jedino logično i politički stabilno rješenje jeste da SDA kao pobjednik izbora sa daleko  najviše mandata, a time i najvećom podrškom izbornog tijela, formira vlast. SDA je iskusna i odgovorna politička stranka i smatram da će u vrlo skorom periodu okupiti stabilnu većinu i imenovati izvršnu vlast na svim nivoima. Sva ostala teoretska rješenja o kojima se priča a koja neprincipijelno isključuju SDA, trajala bi nekoliko mjeseci i nisam siguran da li bi bili u stanju dočekati kraj mandata. Mislim da su daleko od proklamovanih principa u koja se kunu, a primjer su amandmani tih stranaka na nivoima gdje nisu vlast i potpuna bezosjećajnost na iste ili slične amandmane tamo gdje su uspjeli formirati vlast. Samo se prisjetimo nedavne afere Premijer - PAUŠAL. Najveću štetu od takvih nestabilnosti i vlada koje su formirali izborni gubitnici bi imali upravo građani bosanskohercegovačkog entiteta FBiH.

Početak prošlog mandata obilježila je inicijativa za izmjenu Zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH, kojom bi se kantonima ukinuli ponderi za raspodjelu sredstava od indirektnih poreza. Tu inicijativu su tada podržali skoro svi zastupnici sa područja Tuzlanskog kantona. Kakvo je Vaše mišljenje o ovoj inicijativi i da li biste podržali istu ili sličnu inicijativu?

Smatram da je potrebna pravednija raspodjela sredstava od indirektnih poreza u smislu vraćanja odgovarajućeg iznosa poreza na područja sa kojih su ti porezi uplaćeni. To je vrlo važno zbog kvalitetnijeg ambijenta za razvoj privrede i naravno standarda građana koji su učestvovali u kreiranju nove vrijednosti. Nelogično je da određeni kantoni imaju milione suficita dok drugi kantoni imaju probleme deficita iako privreda u tim kantonima mnogo više doprinosi nego što dobija nazad. Mislim da je važno da finansijski stručnjaci pripreme adekvatnije raspodjele u odnosu na aktuelno stanje. Naravno da ću se zalagati za što bolju i pravedniju poziciju prema TK-u, ali smatram da glavni grad BiH, po uzoru na sve države, treba ostati privilegiran, samo nisam siguran da su u trenutnoj raspodjeli ovo najbolji omjeri.

Poznati ste sportista. Koliko će sport biti u fokusu Vašeg djelovanja u ovom mandatu? Gdje vidite ključne probleme kada je u pitanju sport u BiH?

Definitivno da će sport pored ostalih bitnih tema biti u fokusu mog djelovanja. Međutim, kada je ova oblast u pitanju i kada mi sportski radnici forsiramo priču o sportu na nivou FBiH, počesto dobijamo odgovor da ta pitanja nisu direktna nadležnost Federacije BiH, s čim se djelimično mogu složiti sa pravnog aspekta, ali suštinski mislim da FBiH može sportu ponuditi mnogo više od onog što trenutno daje. Generalno jedan od najvećih problema sporta danas je rascjepkanost nadležnosti po pitanju sportskih aktivnosti te se ona manje ili više prožimaju cijelim ustavnim i administrativnim uređenjem zemlje. Ukupna novčana izdvajanja na nivou cijele BiH (kada bismo sabrali sve nivoe vlasti) nisu zanemariva, ali je problem efikasnog trošenja/raspodjele tih sredstava. Kod nas u BiH svi nivoi, finansiraju sve oblasti i aktivnosti sportskog djelovanja. Sredstva se uglavnom dijele javnim konkursima kojima se nerijetko više oteža pravim sportistima dobijanje prijeko potrebnih sredstava, dok oni koji dobro pišu projekte češće bolje prolaze. Kada u sve to ukalkulišemo da npr. na nivou kantona, FBiH i BIH, sredstva za sport dijeli 12 različitih komisija sa vjerovatno više od 12 različitih kriterijskih osnova i ciljeva koje žele potaknuti novčanom podrškom, onda je tu teško prepoznati jasan put i cilj koji država ima prema sportu i nosiocima sportskih aktivnosti (da ne spominjem politički uticaj). Bojim se da je danas veći problem kako dijelimo novac za sport nego li njegov nominalni iznos i mišljenja sam da i kada bi znatno povećali novčana izdvajanja po svim nivoima, da ne bi dobili neki veliki efekat vidljiv u sportskim rezultatima jer nažalost na prostoru FBiH pa i BiH teško je govoriti o sistemskom sportu, a još teže o sistemskom finansiranju. Sve dok granski sportski savezi ne postanu dijelom državnog interesa kojeg država finansira i striktno kontrolira, teško da će se stvari popraviti. Danas je neki granski savez sporta sa osvojenih 10 ili više svjetskih i evropskih medalja, na javnim pozivima u BiH počesto u rangu sa bilo kojom sportskom organizacijom za koju, osim u njenom selu, dalje niko nikad nije čuo te se nerijetko dešava da te male organizacije za čudne sportske projekte dobijaju više novčanih sredstava nego li reprezentacije koje predstavljaju državu na velikim svjetskim smotrama. Sve su ovo anomalije koje mogu biti sistemski rješenje i za koje je potrebna dobra volja obje strane, i države ali i nosioca sportskih aktivnosti.

(javnarasprava.ba)