Podržavate li usvajanje ovog nacrta?
Pitanje postavljeno puta: 5
Mirjana Marinković - Lepić,
16.04.2024. 12:01:24
Svaki korak ka unapređenju bilo koje oblasti zaslužuje moju podršku i nema razloga da ovaj Nacrt ne podržim, upravo iz razloga jer se radi o Nacrtu. To znači da postoji prostor za njegov unapređenje ako struka bude smatrala da je to potrebno.
Poštovani,Da li smatrate da treba podržati zakon koji osporava kompetencije pedagoga-psihologa koji godinama u praksi uspješno bavljaju psihološku djelatnost i doprinose društvu? Da li trebaju napustiti svoju zemlju da bi bili priznati?
Pitanje postavljeno puta: 176
Sanel Kajan,
29.02.2024. 14:09:48
Ovo je moj prvi mandat kao zastupnika u Parlamentu Federacije BiH, tako da do sada nisam učestvovao u njegovoj izradi, niti fazama donošenja nacrta zakona, a to traje još od 2008. godine. Smatram da trenutni nacrt zakona ne prepoznaje hiljade mladih ljudi, diplomiranih pedagoga-psihologa ili magistara psihologije, kojima je osnovni studij Pedagogija i psihologija. Značajan broj dao je i daje svoj doprinos društvu i struci, radeći u zdravstvenim, odgojno obrazovnim ustanovama te ustanovama u kojima se radi s licima treće dobi. Prijedlog zakona predstavlja parcijalno rješenje kada je riječ o državi Bosni i Hercegovini. Došli bismo u apsurdnu situaciju u kojoj, na primjer, diplomirani pedagozi-psiholozi ne bi mogli raditi na području FBiH, ali bi mogli radi u bh enititetu Rs ili Brčko disktriktu BiH, na poslovima psihologa.
Dakle, ne vidim problem da svi oni koji imaju formalne kvalifikacije za posao kojim se bave, ukoliko rade u skladu s normama i etičkim zahtjevima i principima struke – nastave obavljati svoj posao.
Svakako da podržavam to da svaka, pa i psihološka djelatnost u Federaciji BiH bude zakonski regulisana na najbolji mogući način.
Amir Purić,
03.03.2024. 15:16:39
Poštovani,
Ukoliko nacrt zakona o kojem pišete bude usvojen, započeće proces javne rasprave, kada ćete vi i svi ostali zainteresirani sudionici biti u prilici da svoje primjedbe uputite službeno predlagaču zakona. Zapisnici sa javnih rasprava će također biti dostavljeni svim zastupnicima, te ćemo, nakon što Vlada dostavi prijedlog zakona, vidjeti šta je od primjedbi/sugestija prihvaćeno od strane predlagača. Nakon toga će se na prijedog zakona moći uputiti i konkretni amandmani (od strane svakog zastupnika ili samog predlagača) koji ispravljaju eventualne nedostatke. Tek nakon usvajanja prijedloga u oba doma, zakon će stupiti na snagu. Vjerujem da je period između usvajanja nacrta i prijedloga (radi se o mjesecima) sasvim dovoljan kako bi se, uz učešće svih zainteresiranih strana, došlo do najboljeg zakonskog rješenja. Ukoliko, pak, nacrt zakona ne bude usvojen, ova oblast će i dalje biti neuređena, što, vjerujem, nikom nije u interesu.
Srdačno
Admir Čavalić,
02.03.2024. 17:03:18
Poštovani,
Sve mi je jasno. Kao zastupnik koji dolazi iz Tuzle i koji je već obavio niz sastanaka sa predstavnicima Ministarstva, te predstavnicima pedagoga-psihologa, apsolutno razumijem problematiku i moje je mišljenje da se ova nepravda koja stoji u Nacrtu mora kroz neko izuzeće ispraviti u Prijedlogu Zakona.
Imate me 100% po ovom pitanju jer je jasno da je riječ o nepravdi.
Svako dobro, hvala još jednom i stojim na raspolaganju za bilo koje pitanje i daljnu podršku.
Admir Čavalić
Haris Silajdžić,
05.03.2024. 11:53:59
Poštovani,
Ukoliko se diplome priznaju unutar zemalja EU, onda je nepotrebno o tome raspravljati unutar Bosne i Hercegovine.
S tim u vezi smo ispred klubova SBiH i NES predložili zaključak kojeg možete pročitati. Tekst samog zaključka možete pronaći u jednom od odgovora kolege Čavalića.
Srdačno,
Haris Silajdžić
Adisa Kokić - Hinović,
20.05.2024. 21:24:47
Postovani/-a,
Apsulutno ne! Smatram da se ova oblast mora jednako i pravedno regulisati u BiH, te da obavezno se obave konsultacije s strukom pri izradi konacnog rjesenje,
Moju podrsku imate i imat cete je pri usvajanju prijedloga Zakona,
S postovanjem,
Adisa Kokic Hinovic
Haris Šabanović,
13.03.2024. 12:27:59
Poštovani,
Sa ovom tematikom sam se upoznao detaljno u pripremi ove sjednice kroz razgovore sa više udruženja iz predmetne oblasti. Pozitivno u svemu ovome je što se radi o Nacrtu zakona, koji tek treba proći procedure javne rasprave, i čuti vox populi o ovom ishitrenom prijedlogu. Tek tada će se naći pred zastupnicima u formi Prijedloga zakona za usvajanje. Ovo kažem sa aspekta konačnosti, da ovo srećom nije konačan prijedlog, koji ćemo "brusiti" kroz navedene procedure, od javne pa onda parlamentarne rasprave. Naravno da odgovor ne smije biti u napuštanju zemlje, niti se bilo kojoj populaciji smije nanositi nepravda.
Za sva dalja pitanja stojim Vam na raspolaganju.
Silva Banović,
22.03.2024. 09:19:42
Uvaženi/a,
Nacrt zakona je pred nama kako bismo o Zakonu raspravljali i zajedno došli do zaključaka koji će ga unaprijediti.
Odlično razumijem o čemu govorite, budući da sam i sama stekla zvanje i radim na državnom Univerzitetu koji ima odsjeke na kojima se izučavaju dvije oblasti.
Diplomirani pedagozi-psiholozi tijekom svog školovanja izučavaju predmete iz navedene oblasti pedagogije i psihologije, čime stiču kompetencije potrebne za obavljanje poslova pedagoga i psihologa, što potvrđuje Univerzitet i ne dvojim uopće, te smatram kako ih navedeni zakon treba prepoznati i očekujem da će u konačnoj verziji Zakona o psihološkoj djelatnosti i navedena izlazna diploma biti uvrštena.
P.S. Ostanak u BiH znači da svi zajedno nastojimo napraviti pozitivne promjene. Hvala Vam na Vašem građanskom angažmanu i nadam se da će Vam moj odgovor biti od koristi, kao i da će navedeni Zakon donijeti brojne pozitivne promjene na navedenom polju.
Srdačan pozdrav,
doc.dr.sci. Silva Banović
Almir Babajić,
04.03.2024. 15:44:25
Poštovani,
s obzirom da sam dobio nekoliko pitanja koja se odnose na Nacrt Zakona o djelatnosti psihologa FBiH i tretiraju isti problem regulisanja statusa "pedagog-psiholog" iznijet ću svoj politički stav i odvojeno lično mišljenje o ovome problemu.
-Pozdravljam odluku Vlade FBiH i resornog ministarstva da se zakonski reguliše ova oblast. Obavio sam više razgovora sa kompetentnim kadrovima iz ove struke koji su mi ukazali na probleme sa kojim se susreću u svom radu. S obzirom da se radi o Nacrtu zakona kao polaznom dokumentu na koji će se kroz javnu raspravu i amandmane moći mijenjati smatram da postoje argumenti da se Nacrt usvoji.
-Moje lično mišljenje je da nije dobro to što se desilo na Filozofskom fakultetu Univerzitetu u Tuzli gdje su "izbacili" nekoliko generacija sa zvanjem "pedagog-psiholog". U Standardnoj klasifikaciji zanimanja "psiholog" (šifra: 2445) spada u kategoriju stručnosti iz oblasti društvenih i humanističkih nauka i bave se istraživanjem mentalnog procesa u ponašanju pojedinaca i grupe ljudi dok "pedagozi" (šifra: 2351.05) spadaju u oblast obrazovanja i bave se odgojem i obrazovanjem djece.
Slična stvar se desila i prije nekoliko godina sa zvanjem "socijalni pedagog" gdje ti kadrovi nisu bili priznati niti kao socijalni radnici niti kao pedagozi. Znam sa kakvim su se problema susretali svi oni koji su stekli to zvanje (nemogućnost polaganja državnog ispita, problem pri zapošljavanju). Ovo sve jasno pokazuje koliko nam je potreban jedinstven sistem obrazovanja i kontrola federalnog ministarstva obrazovanja u ovim procesima.
U ovom slučaju odgovornost snosi Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli koji treba preuzeti odgovornost i inicijativu da riješi ovaj problem u kojem su se našli svi oni koji su diplomirali na ovom odsjeku. Ukoliko se radi o studiju psihologije da se izdaju diplome u skladu sa završenim studijem.
Na ovaj način bi omogućili da svi budu jednako tretirani ovim zakonom
Sandra Imširović,
01.03.2024. 14:07:24
Poštovani,
Apsolutno sam protiv toga da se osporavaju kompetncije studentima koji su svoje diplome stekli na državnom Univerzitetu u Tuzli a koji već godinama doprinose i uspješno obavljaju svoj posao na različitim radnim mjestima. Diplome pedagoga - psihologa stečene na ovom Univerzitetu su priznate u mnogim zemljama pa ne vidim razlog zašto ne bi bile i u sopstvenoj državi.
Srdačan pozdrav
Sandra Imširović
Marijan Marjanović,
06.03.2024. 11:52:59
Poštovani, kako se radi o nacrtu zakona koji tek treba razmatrati PFBIH predlažem da nakon eventualno usvojenog nacrta zakona kroz javnu raspravu uputite sve prijedloge za izmjenu i dopunu istog. Procedura od nacrta do konačnog prijedloga zakona obično traje nekoliko mjeseci i ima dovoljno vremena da se predlože korekcije.
Smatram da nitko ne treba napuštati ovu zemlju, a pogotovo visoko obrazovani kadrovi kao što su pedagozi - psiholozi koji između ostalog imaju zadatak da usmjeravaju društvo u pravom smjeru i utječu na generacije koje dolaze kako bi smo uz obrazovane i zdrave generacije imali prosperitetniju i sretniju državu.
Svako Vam dobro.
Poštovani,Da li smatrate da će usvajanje Zakona o djelatnosti psihologa koji ne prepoznaje kompetentne stručnjake i diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom Univerzitetu u Tuzli, a istovremeno su iste priznate u zemljama Evropske unije donijeti dobro našoj zemlji? Da li smatrate da će psiholog koji tek završi studij i odradi pripravnički staž biti kompetentniji stručnjak od pedagoga-psihologa koji prema kompetencijama stečenim na studiju obavlja psihološku praksu dugi niz godina?
Pitanje postavljeno puta: 176
Sanel Kajan,
29.02.2024. 14:11:04
Ovo je moj prvi mandat kao zastupnika u Parlamentu Federacije BiH, tako da do sada nisam učestvovao u njegovoj izradi, niti fazama donošenja nacrta zakona, a to traje još od 2008. godine. Smatram da trenutni nacrt zakona ne prepoznaje hiljade mladih ljudi, diplomiranih pedagoga-psihologa ili magistara psihologije, kojima je osnovni studij Pedagogija i psihologija. Značajan broj dao je i daje svoj doprinos društvu i struci, radeći u zdravstvenim, odgojno obrazovnim ustanovama te ustanovama u kojima se radi s licima treće dobi. Prijedlog zakona predstavlja parcijalno rješenje kada je riječ o državi Bosni i Hercegovini. Došli bismo u apsurdnu situaciju u kojoj, na primjer, diplomirani pedagozi-psiholozi ne bi mogli raditi na području FBiH, ali bi mogli radi u bh enititetu Rs ili Brčko disktriktu BiH, na poslovima psihologa.
Dakle, ne vidim problem da svi oni koji imaju formalne kvalifikacije za posao kojim se bave, ukoliko rade u skladu s normama i etičkim zahtjevima i principima struke – nastave obavljati svoj posao.
Svakako da podržavam to da svaka, pa i psihološka djelatnost u Federaciji BiH bude zakonski regulisana na najbolji mogući način.
Amir Purić,
03.03.2024. 15:15:43
Poštovani,
Ukoliko nacrt ovog zakona bude usvojen, započeće proces javne rasprave, kada ćete vi i svi ostali zainteresirani sudionici biti u prilici da svoje primjedbe uputite službeno predlagaču zakona. Zapisnici sa javnih rasprava će također biti dostavljeni svim zastupnicima, te ćemo, nakon što Vlada dostavi prijedlog zakona, vidjeti šta je od primjedbi/sugestija prihvaćeno od strane predlagača. Nakon toga će se na prijedog zakona moći uputiti i konkretni amandmani (od strane svakog zastupnika ili samog predlagača) koji ispravljaju eventualne nedostatke. Tek nakon usvajanja prijedloga u oba doma, zakon će stupiti na snagu. Vjerujem da je period između usvajanja nacrta i prijedloga (radi se o mjesecima) sasvim dovoljan kako bi se, uz učešće svih zainteresiranih strana, došlo do najboljeg zakonskog rješenja. Ukoliko, pak, nacrt zakona ne bude usvojen, ova oblast će i dalje biti neuređena, što, vjerujem, nikom nije u interesu.
Srdačno
Admir Čavalić,
02.03.2024. 17:00:26
Poštovani,
Prije svega hvala Vam puno na javljanju. Nacrtom Zakona o djelatnosti psihologa u FBiH se ništa ne uvodi - ni dobro ni loše - samo se otvara ova tema. Onda ide javna rasprava i bitno je da tu najviše izvršimo pritisak i uticaj kako se ne bi potvrdila ova nepravda (koja istina stoji u predloženom Nacrtu). Prijedlog Zakona je konkretna stvar i da, apsolutno ste upravu (moramo zaštiti naše pedagoge-psihologe). Konkretno, smatram da kroz (1) javnu raspravu, (2) amandmane, (3) pritisak u parlamentu i (4) opšti pritisak javnosti trebamo uticati na to da se u članu 1, stav a i stav b, te u članu 10, stav c, izvrše potrebne izmjene kako ne bi bilo dovedeno u pitanje da ovaj kadar (oko 1.100 diplomiranih pedagoga-psihologa) ostane bez posla, i osnovnih prava.
Svako dobro, hvala još jednom i stojim na raspolaganju za bilo koje pitanje i daljnu podršku.
Admir Čavalić
Haris Silajdžić,
05.03.2024. 12:22:04
Poštovani,
Ukoliko se diplome priznaju unutar zemalja EU, onda je nepotrebno o tome raspravljati unutar Bosne i Hercegovine, države koja je domaćin univerzitetima koji su izdavali date diplome.
S tim u vezi smo ispred klubova SBiH i NES predložili zaključak koji je dostupan te ga možete pročitati. Link za njega je postavio kolega Čavalić u jednoj od diskusija u vezi ovog Zakona.
Srdačan pozdrav,
Haris Silajdžić
Adisa Kokić - Hinović,
20.05.2024. 21:45:32
Postovani/-a,
Hvala Vam na pitanju,
Moje misljenje je da Vlada uz obavezne konsultacije s strukom, mora iznaci i predloziti najbolje rjesenje za regulaciju ove oblasti,
S postovanjem,
Adisa Kokic Hinovic
Haris Šabanović,
13.03.2024. 12:31:02
Poštovani,
Sa ovom tematikom sam se upoznao detaljno u pripremi ove sjednice kroz razgovore sa više udruženja iz predmetne oblasti. Pozitivno u svemu ovome je što se radi o Nacrtu zakona, koji tek treba proći procedure javne rasprave, i čuti vox populi o ovom ishitrenom prijedlogu. Tek tada će se naći pred zastupnicima u formi Prijedloga zakona za usvajanje. Ovo kažem sa aspekta konačnosti, da ovo srećom nije konačan prijedlog, koji ćemo "brusiti" kroz navedene procedure, od javne pa onda parlamentarne rasprave. Naravno da odgovor ne smije biti u napuštanju zemlje, niti se bilo kojoj populaciji smije nanositi nepravda. Sigurno da je dodatni tas na vagu što su iste diplome priznate u EU, a kod nas predmet sporenja, nažalost.
Za sva dalja pitanja stojim Vam na raspolaganju.
Silva Banović,
22.03.2024. 09:16:29
Uvaženi/a,
Nacrt zakona je pred nama kako bismo o Zakonu raspravljali i zajedno došli do zaključaka koji će ga unaprijediti.
Odlično razumijem o čemu govorite, budući da sam i sama stekla zvanje i radim na državnom Univerzitetu koji ima odsjeke na kojima se izučavaju dvije oblasti.
Diplomirani pedagozi-psiholozi tijekom svog školovanja izučavaju predmete iz navedene dvije oblasti, čime stiču kompetencije potrebne za obavljanje poslova pedagoga i psihologa, što potvrđuje Univerzitet i ne dvojim uopće, te smatram kako ih navedeni zakon treba prepoznati i očekujem da će u konačnoj verziji Zakona o psihološkoj djelatnosti i navedena izlazna diploma biti uvrštena.
Zahvaljujem na interesu, kao i Vašem građanskom angažmanu i nadam se da će Vam moj odgovor biti od koristi, kao i da će navedeni Zakon donijeti brojne pozitivne promjene na navedenom polju.
Srdačan pozdrav,
doc.dr.sci. Silva Banović
Almir Babajić,
04.03.2024. 15:47:02
Poštovani,
s obzirom da sam dobio nekoliko pitanja koja se odnose na Nacrt Zakona o djelatnosti psihologa FBiH i tretiraju isti problem regulisanja statusa "pedagog-psiholog" iznijet ću svoj politički stav i odvojeno lično mišljenje o ovome problemu.
-Pozdravljam odluku Vlade FBiH i resornog ministarstva da se zakonski reguliše ova oblast. Obavio sam više razgovora sa kompetentnim kadrovima iz ove struke koji su mi ukazali na probleme sa kojim se susreću u svom radu. S obzirom da se radi o Nacrtu zakona kao polaznom dokumentu na koji će se kroz javnu raspravu i amandmane moći mijenjati smatram da postoje argumenti da se Nacrt usvoji.
-Moje lično mišljenje je da nije dobro to što se desilo na Filozofskom fakultetu Univerzitetu u Tuzli gdje su "izbacili" nekoliko generacija sa zvanjem "pedagog-psiholog". U Standardnoj klasifikaciji zanimanja "psiholog" (šifra: 2445) spada u kategoriju stručnosti iz oblasti društvenih i humanističkih nauka i bave se istraživanjem mentalnog procesa u ponašanju pojedinaca i grupe ljudi dok "pedagozi" (šifra: 2351.05) spadaju u oblast obrazovanja i bave se odgojem i obrazovanjem djece.
Slična stvar se desila i prije nekoliko godina sa zvanjem "socijalni pedagog" gdje ti kadrovi nisu bili priznati niti kao socijalni radnici niti kao pedagozi. Znam sa kakvim su se problema susretali svi oni koji su stekli to zvanje (nemogućnost polaganja državnog ispita, problem pri zapošljavanju). Ovo sve jasno pokazuje koliko nam je potreban jedinstven sistem obrazovanja i kontrola federalnog ministarstva obrazovanja u ovim procesima.
U ovom slučaju odgovornost snosi Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli koji treba preuzeti odgovornost i inicijativu da riješi ovaj problem u kojem su se našli svi oni koji su diplomirali na ovom odsjeku. Ukoliko se radi o studiju psihologije da se izdaju diplome u skladu sa završenim studijem.
Na ovaj način bi omogućili da svi budu jednako tretirani ovim zakonom.
Sandra Imširović,
01.03.2024. 14:13:56
Poštovani,
Usvajanje Zakona koji ne priznaje studente i njihove stečene diplome na DRŽAVNOM Univerzitetu, a priznavanje diploma stečenih na raznim privatnim Univerzitetima nam neće donijeti ništa dobro, naprotiv može samo doprinijeti tome da nam školovani kadar odlazi u druge države gdje će biti priznati.
Srdačan pozdrav
Sandra Imširović
Marijan Marjanović,
06.03.2024. 11:46:59
Poštovani, mislim da nije Tuzla jedina koja ima obrazovanje pedagog-psiholog. Kompetencije studija moraju biti jasne pri samom završetku studija, odnosno nisam pobornik toga da se nečiji dugogodišnji rad vrednuje više od kompetencija stečenih visokim obrazovanjem. Da pojasnim onaj tko završi bilo koji fakultet ima kompetencije da obavlja djelatnost za koju se obrazovao. Shodno tome i sva prava i obaveze. Problem sa ovim nacrtom Zakona je evidentan i mislim da bi ste kroz eventualnu javnu raspravu (ako se prethodno usvoji nacrt ovoga Zakona) trebali jasno i argumentirano tražiti korekcije. Kada kažem argumentirano ne smatram da je dosadašnja praksa argument, već to moraju biti stečena znanja i kompetencije, usporedba sa zemljama Europske unije s kojima smo dužni uskladiti zakonsku legislativu i sve ostalo što ukazuje na jednakost psihologa i pedagoga-psihologa, odnosno sva konkretna rješenja koja imate.
Svako vam dobro
Poštovani zastupnici,Molim vas da prilikom razmatranja Nacrta zakona o djelatnosti psihologa razmotrite i date odgovor na sljedeća pitanja:1. Kome smetaju pedagozi-psiholozi? Ko će imati štetu od toga da u zakonu budu prepoznate diplome pedagoga-psihologa kao sručnjaka koji godinama uspješno obavljaju psihološku djelatnost u struci? Zar nećemo prepoznavanjem njhovih kompetencija u okviru zakona dobiti više kompetentnih stručnjaka koji su potrebni, a time imati i regulisanu psihološku djelatnost?2. Želite li kao predstavnici vlasti poručiti mladim i obrazovanim kompetentnim stručnjacima, pedagozima-psiholozima da nisu dobrodošli i dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u svojoj zemlji u kojoj su stekli obrazovanje, a u zemljama Evropske unije im se priznaju kompetencije i diplome i mogu obavljati psihološku djelatnost?2. Želite li usvojiti zakonski okvir u formi koji će reći da nisu dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u Bosni i Hercegovini, ali su dovoljno dobri da budu psiholozi nijemicma i austrijancima?3. Želite li osporiti diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom univerzitetu, i usvajanjem zakonskog okivra koji ne priznaje te diplome, im poručiti da im je bolje da idu iz BiH, ili "kupe" diplome na privatnim univerzitetima "polažući" razliku predmeta, koja treba potvrditi njihove već stečene kompetencije?
Pitanje postavljeno puta: 176
Sanel Kajan,
29.02.2024. 17:07:20
Ovo je moj prvi mandat kao zastupnika u Parlamentu Federacije BiH, tako da do sada nisam učestvovao u njegovoj izradi, niti fazama donošenja nacrta zakona, a to traje još od 2008. godine. Smatram da trenutni nacrt zakona ne prepoznaje hiljade mladih ljudi, diplomiranih pedagoga-psihologa ili magistara psihologije, kojima je osnovni studij Pedagogija i psihologija. Značajan broj dao je i daje svoj doprinos društvu i struci, radeći u zdravstvenim, odgojno obrazovnim ustanovama te ustanovama u kojima se radi s licima treće dobi. Prijedlog zakona predstavlja parcijalno rješenje kada je riječ o državi Bosni i Hercegovini. Došli bismo u apsurdnu situaciju u kojoj, na primjer, diplomirani pedagozi-psiholozi ne bi mogli raditi na području FBiH, ali bi mogli radi u bh enititetu Rs ili Brčko disktriktu BiH, na poslovima psihologa.
Dakle, ne vidim problem da svi oni koji imaju formalne kvalifikacije za posao kojim se bave, ukoliko rade u skladu s normama i etičkim zahtjevima i principima struke – nastave obavljati svoj posao.
Svakako da podržavam to da svaka, pa i psihološka djelatnost u Federaciji BiH bude zakonski regulisana na najbolji mogući način.
Amir Purić,
03.03.2024. 15:13:01
Poštovani,
Ukoliko nacrt ovog zakona bude usvojen, započeće proces javne rasprave, kada ćete vi i svi ostali zainteresirani sudionici biti u prilici da svoje primjedbe uputite službeno predlagaču zakona. Zapisnici sa javnih rasprava će također biti dostavljeni svim zastupnicima, te ćemo, nakon što Vlada dostavi prijedlog zakona, vidjeti šta je od primjedbi/sugestija prihvaćeno od strane predlagača. Nakon toga će se na prijedog zakona moći uputiti i konkretni amandmani (od strane svakog zastupnika ili samog predlagača) koji ispravljaju eventualne nedostatke. Tek nakon usvajanja prijedloga u oba doma, zakon će stupiti na snagu. Vjerujem da je period između usvajanja nacrta i prijedloga (radi se o mjesecima) sasvim dovoljan kako bi se, uz učešće svih zainteresiranih strana, došlo do najboljeg zakonskog rješenja. Ukoliko, pak, nacrt zakona ne bude usvojen, ova oblast će i dalje biti neuređena, što, vjerujem, nikom nije u interesu.
Srdačno,
Admir Čavalić,
02.03.2024. 16:45:59
Poštovani,
Prije svega hvala Vam puno na ovom bitnom pitanju i informaciji. Kao parlamentarac - posebno jer dolazim iz Tuzle gdje lično poznajem dosta pedagoga-psihologa - apsolutno podržavam sve navedeno i maksimalno ću se boriti da ispravimo datu nepravdu kroz Prijedlog zakona. Moraju se napraviti izuzeci za pedagoge-psihologe koji uglavnom dolaze najvećim brojem sa Tuzlanskog kantona.
Znam da je i Univerzitet u Sarajevu ranije imao ovaj studijski program, dok je na Univerzitetu u Tuzli postojao pune 22 godine. Sve što se propisano članom 4. ovog Nacrta je upravo ono što rade naši pedagozi-psiholozi, i to ne samo u Bosni i Hercegovini, već širom zemalja EU.
Zbog svega navedenog smatram da kroz (1) javnu raspravu, (2) amandmane, (3) pritisak u parlamentu i (4) opšti pritisak javnosti trebamo uticati na to da se u članu 1, stav a i stav b, te u članu 10, stav c, izvrše potrebne izmjene kako ne bi bilo dovedeno u pitanje da ovaj kadar (oko 1.100 diplomiranih pedagoga-psihologa) ostane bez posla, i osnovnih prava.
Svako dobro, hvala još jednom i stojim na raspolaganju za bilo koje pitanje i daljnu podršku.
Admir Čavalić
Haris Silajdžić,
05.03.2024. 11:51:52
Poštovani,
Ukoliko se diplome priznaju unutar zemalja EU, onda je nepotrebno o tome raspravljati unutar Bosne i Hercegovine, države koja je domaćin univerzitetima koji su izdavali date diplome.
S tim u vezi smo ispred klubova SBiH i NES predložili zaključak koji je dostupan te ga možete pročitati. Link za njega je postavio kolega Čavalić u jednoj od diskusija u vezi ovog Zakona.
Srdačan pozdrav,
Haris Silajdžić
Haris Šabanović,
13.03.2024. 12:34:15
Poštovani,
O predmetnom Nacrtu zakona sam dobio više upita, što mi je drago da možemo komunicrati na sljedeći način. Nažalost, nisam zastupnik "vlasti", nego opozicije iz koje je teže pristupiti rješenju, ali ću jasno zastupati navedene stavove.
Sa ovom tematikom sam se upoznao detaljno u pripremi ove sjednice kroz razgovore sa više udruženja iz predmetne oblasti. Pozitivno u svemu ovome je što se radi o Nacrtu zakona, koji tek treba proći procedure javne rasprave, i čuti vox populi o ovom ishitrenom prijedlogu. Tek tada će se naći pred zastupnicima u formi Prijedloga zakona za usvajanje. Ovo kažem sa aspekta konačnosti, da ovo srećom nije konačan prijedlog, koji ćemo "brusiti" kroz navedene procedure, od javne pa onda parlamentarne rasprave. Naravno da odgovor ne smije biti u napuštanju zemlje, niti se bilo kojoj populaciji smije nanositi nepravda.
Za sva dalja pitanja stojim Vam na raspolaganju.
Silva Banović,
22.03.2024. 09:11:31
Uvaženi/a,
Nacrt zakona je tu kako bismo o Zakonu raspravljali i zajedno došli do zaključaka koji će ga unaprijediti. Diplomirani pedagozi-psiholozi tijekom svog školovanja izučavaju predmete iz navedenih oblasti, čime stiču kompetencije potrebne za obavljanje navedenih poslova, što potvrđuje Univerzitet, te ne dvojim uopće kako ih navedeni zakon TREBA prepoznati i očekujem da će u konačnoj verziji Zakona o psihološkoj djelatnosti i navedena izlazna diploma biti uvrštena.
Zahvaljujem na pitanju i nadam se kako će Vam moj odgovor biti od koristi.
Srdačan pozdrav,
doc.dr.sci. Silva Banović
Goran Bulajić,
16.05.2024. 06:34:44
Postovan-a/i,
siguran sam da se ne radi o animozitetu naspram bilo koje struke ili studija. Forma Nacrta i jeste tu da pokusamo koncipirati kvalitetan zakon koji ce predstavljati dugorocno rjesenje za djelatnost psihologa. Kao sto kazete, zemlje EU priznaju diplome, tako da smatram da ce predlagac uzeti u obzir i tu cinjenicu.
Nazalost, situacija na trzistu rada u BiH je zabrinjavajuca, tako da nam nije potrebna situacija da svojim nekvalitetnim zakonima "otjeramo" bilo kojeg kvalitetnog strucnjaka van Bosne i Hercegovine.
S postovanjem,
Bulajic Goran
Almir Babajić,
04.03.2024. 15:48:56
Poštovani,
s obzirom da sam dobio nekoliko pitanja koja se odnose na Nacrt Zakona o djelatnosti psihologa FBiH i tretiraju isti problem regulisanja statusa "pedagog-psiholog" iznijet ću svoj politički stav i odvojeno lično mišljenje o ovome problemu.
-Pozdravljam odluku Vlade FBiH i resornog ministarstva da se zakonski reguliše ova oblast. Obavio sam više razgovora sa kompetentnim kadrovima iz ove struke koji su mi ukazali na probleme sa kojim se susreću u svom radu. S obzirom da se radi o Nacrtu zakona kao polaznom dokumentu na koji će se kroz javnu raspravu i amandmane moći mijenjati smatram da postoje argumenti da se Nacrt usvoji.
-Moje lično mišljenje je da nije dobro to što se desilo na Filozofskom fakultetu Univerzitetu u Tuzli gdje su "izbacili" nekoliko generacija sa zvanjem "pedagog-psiholog". U Standardnoj klasifikaciji zanimanja "psiholog" (šifra: 2445) spada u kategoriju stručnosti iz oblasti društvenih i humanističkih nauka i bave se istraživanjem mentalnog procesa u ponašanju pojedinaca i grupe ljudi dok "pedagozi" (šifra: 2351.05) spadaju u oblast obrazovanja i bave se odgojem i obrazovanjem djece.
Slična stvar se desila i prije nekoliko godina sa zvanjem "socijalni pedagog" gdje ti kadrovi nisu bili priznati niti kao socijalni radnici niti kao pedagozi. Znam sa kakvim su se problema susretali svi oni koji su stekli to zvanje (nemogućnost polaganja državnog ispita, problem pri zapošljavanju). Ovo sve jasno pokazuje koliko nam je potreban jedinstven sistem obrazovanja i kontrola federalnog ministarstva obrazovanja u ovim procesima.
U ovom slučaju odgovornost snosi Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli koji treba preuzeti odgovornost i inicijativu da riješi ovaj problem u kojem su se našli svi oni koji su diplomirali na ovom odsjeku. Ukoliko se radi o studiju psihologije da se izdaju diplome u skladu sa završenim studijem.
Na ovaj način bi omogućili da svi budu jednako tretirani ovim zakonom.
Sandra Imširović,
01.03.2024. 14:17:02
Poštovani,
Hvala Vam na javljanju i vašim primjedbama, sugestijama i komentarima na navedeni zakon i svakako da ću sve uzeti u obzir prilikom donošenja svoje konačne odluke.
Srdačan pozdrav
Sandra Imširović
Marijan Marjanović,
06.03.2024. 11:34:05
Poštovani. Koliko znam do sada nikada nije postojao niti jedan Zakon u našoj Državi ili entitetu koji regulira djelatnost psihologa. Iz Vašeg pitanja nije jasno je li bolje biti bez Zakona ili samo želite uvrstiti i pedagoge - psihologe u zakon o djelatnosti psihologa? Je li to jedina zamjerka ovoga nacrta zakona koji je trenutno u proceduri? Osim pitanja koja su na mjestu i smatram da nema zastupnice i zastupnika koji je protiv pedagoga-psihologa, odnosno kako navodite da nekome smetaju i da se uopće ne radi o tome. Napominjem da je zakon u proceduri i još uvijek parlament nije imao priliku raspravljati o njemu, a kada to i učini eventualno ga može uputiti u daljnju proceduru gdje će svi zainteresirani imati priliku iznijeti svoje mišljenje i potrebne korekcije. Ukoliko ste ove struke Vi biste trebali ponuditi i konkretne odgovore. Na primjer imaju li pedagozi-psiholozi jednake kompetencije kao psiholozi, koji su to kolegiji koji im nedostaju u formalnom obrazovanju, jesu li jednaki opisi poslova jednih i drugih...? Treba li nam poseban Zakon za svaku djelatnost, hoćemo li s tim napraviti suprotan efekt od onog koji se želi postići? Pod čijom je ingerencijom ova oblast, je li to ministarstvo rada, ili pak obrazovanja, zdravstva....?
Dakle niz je pitanja koja treba argumentirano raspraviti a na zastupnicima je da saslušaju sve strane i donesu odluku na osnovu argumenata i pozitivnih zakonskih propisa. Pretpostavljam da je i zbog svega navedenog ovaj prijedlog Zakona i upučen u formi nacrta kako bi svi imali mogučnost iznijeti svoje stavove u cilju što kvalitetnijih rješenja za ovu iznimno važnu profesiju za naše društvo.
Svako Vam dobro.
“Auf Basis der Unterlagen können wir die Gleichwertigkeit des Abschlusses mit einem Bachelor of Science in Psychologie an einer deutschen Hochschule mit Schwerpunkten in Pädagogischer Psychologie und Klinischer Psychologie bestätigen”. Zar nije žalosno da nas nijemci priznaju i kako vidite u izvodu iz nostrifikacije poseban naglasak na razvijene kompetencije stavljaju na na KLINIČKU PSIHOLOGIJU koju zgaovornici zakona o psihološkoj djelatnosti bez pedagoga-psihologa najviše ističi kao prepreku da budu u istom prepoznati. Samo u BiH se naša pedagogija-psihologija ne uvažava. Nostrificirane diplome pedagoga-psihologa u zemljama Evropske unije su dostupne i širit će se društvenim mrežama, a vi onda objašnjavajte mladima koji odlaze zašto ih vlastita država osporava ukoliko usvojite zakonski okvir kojim neće biti prepoznati.
Pitanje postavljeno puta: 173
Sanel Kajan,
05.03.2024. 10:43:50
Ovo je moj prvi mandat kao zastupnika u Parlamentu Federacije BiH, tako da do sada nisam učestvovao u njegovoj izradi, niti fazama donošenja nacrta zakona, a to traje još od 2008. godine. Smatram da trenutni nacrt zakona ne prepoznaje hiljade mladih ljudi, diplomiranih pedagoga-psihologa ili magistara psihologije, kojima je osnovni studij Pedagogija i psihologija. Značajan broj dao je i daje svoj doprinos društvu i struci, radeći u zdravstvenim, odgojno obrazovnim ustanovama te ustanovama u kojima se radi s licima treće dobi. Prijedlog zakona predstavlja parcijalno rješenje kada je riječ o državi Bosni i Hercegovini. Došli bismo u apsurdnu situaciju u kojoj, na primjer, diplomirani pedagozi-psiholozi ne bi mogli raditi na području FBiH, ali bi mogli radi u bh enititetu Rs ili Brčko disktriktu BiH, na poslovima psihologa.
Dakle, ne vidim problem da svi oni koji imaju formalne kvalifikacije za posao kojim se bave, ukoliko rade u skladu s normama i etičkim zahtjevima i principima struke – nastave obavljati svoj posao.
Svakako da podržavam to da svaka, pa i psihološka djelatnost u Federaciji BiH bude zakonski regulisana na najbolji mogući način.
Amir Purić,
11.03.2024. 16:03:46
Poštovani,
Ukoliko nacrt zakona o kojem pišete bude usvojen, započeće proces javne rasprave, kada ćete vi i svi ostali zainteresirani sudionici biti u prilici da svoje primjedbe uputite službeno predlagaču zakona. Zapisnici sa javnih rasprava će također biti dostavljeni svim zastupnicima, te ćemo, nakon što Vlada dostavi prijedlog zakona, vidjeti šta je od primjedbi/sugestija prihvaćeno od strane predlagača. Nakon toga će se na prijedog zakona moći uputiti i konkretni amandmani (od strane svakog zastupnika ili samog predlagača) koji ispravljaju eventualne nedostatke. Tek nakon usvajanja prijedloga u oba doma, zakon će stupiti na snagu. Vjerujem da je period između usvajanja nacrta i prijedloga (radi se o mjesecima) sasvim dovoljan kako bi se, uz učešće svih zainteresiranih strana, došlo do najboljeg zakonskog rješenja. Ukoliko, pak, nacrt zakona ne bude usvojen, ova oblast će i dalje biti neuređena, što, vjerujem, nikom nije u interesu.
Srdačno
Admir Čavalić,
05.03.2024. 11:42:37
Poštovani,
Apsolutno ste upravu i zbog toga smo jučer ispred Kluba SBiH i Kluba NES predložili zaključak u federalnom parlamentu, a kako bi se ispravila ova nepravda. Zaključak je dostupan ovdje: 3000-23 Zakljucak SBiH i NES.pdf
Ukoliko se diplome priznaju unutar zemalja EU, onda je nepotrebno o tome raspravljati unutar Bosne i Hercegovine, države koja je domaćin univerzitetima koji su izdavali date diplome.
Bitno je ostvarimo politički konsenzus u vezi ovog pitanja i da se smanje eventualne političke polarizacije. Niko nema pravo (zakonodavac, naročito) da jednom odlukom maksimalno promjeni životni i karijerni tok pojedinca.
Svako dobro, hvala na pitanju,
Admir Čavalić
Edina Gabela,
07.03.2024. 12:40:09
Poštovani, Klub SBiH je predložio određene zaklučke prema Parlamentu FBiH i dajemo Vam punu podršku.
Haris Silajdžić,
05.03.2024. 11:57:37
Poštovani,
Wir sehen anhand des vorliegenden Dokuments, dass Ihr Abschluss in Deutschland anerkannt wird. Daher ist es nicht notwendig, dies innerhalb von Bosnien und Herzegowina zu diskutieren (Es schadet nicht, auch auf Deutsch zu antworten! :D )
S tim u vezi smo ispred klubova SBiH i NES predložili zaključak kojeg možete pročitati. Tekst samog zaključka možete pronaći u jednom od odgovora kolege Čavalića.
Srdačno,
Haris Silajdžić
Haris Šabanović,
13.03.2024. 12:35:38
Poštovani,
Dobio sam više upita na ovu temu, i da vam budem iskren nije mi jasno kako smo uopće od ovoga napravili problem.
Sa ovom tematikom sam se upoznao detaljno u pripremi ove sjednice kroz razgovore sa više udruženja iz predmetne oblasti. Pozitivno u svemu ovome je što se radi o Nacrtu zakona, koji tek treba proći procedure javne rasprave, i čuti vox populi o ovom ishitrenom prijedlogu. Tek tada će se naći pred zastupnicima u formi Prijedloga zakona za usvajanje. Ovo kažem sa aspekta konačnosti, da ovo srećom nije konačan prijedlog, koji ćemo "brusiti" kroz navedene procedure, od javne pa onda parlamentarne rasprave. Naravno da odgovor ne smije biti u napuštanju zemlje, niti se bilo kojoj populaciji smije nanositi nepravda.
Za sva dalja pitanja stojim Vam na raspolaganju.
Silva Banović,
22.03.2024. 09:08:56
Uvaženi/a,
Nacrt zakona je tu kako bismo o Zakonu raspravljali i zajedno došli do zaključaka koji će ga unaprijediti. Diplomirani pedagozi-psiholozi tijekom svog školovanja izučavaju predmete iz oblasti pedagogije i psihologije, čime stiču kompetencije potrebne za obavljanje navedenih poslova i ne dvojim uopće kako ih navedeni zakon TREBA prepoznati i očekujem da će u konačnoj verziji Zakona o psihološkoj djelatnosti i navedena izlazna diploma biti uvrštena.
I sama sam zvanje stekla na državnom Univerzitetu koji ima odsjeke čija je izlazna diploma za dvije oblasti.
Zahvaljujem na postavljenom pitanju i nadam se da će Vam moj odgovor biti od koristi.
P.S. Ich hoffe audch, dass wir die Standards Deutschlands erreichen, sowohl in rechtlicher als auch in allgemeiner kultureller Hinsicht
Srdačan pozdrav,
doc.dr.sci. Silva Banović
Goran Bulajić,
15.05.2024. 22:55:27
Postovan-a/i,
uvazavajuci prevod i status Njemacke kao EU clanice, potpuno ste u pravu. U narednom periodu tokom rasprave o Nacrtu zakona o djelatnosti psihologa u FBIH, treba uzeti u razmatranje i ovu cinjenicu. Ako Univerziteti u EU priznaju diplome i iste nostrificiraju i potvrdjuju kako navodite, onda i prijedlog Zakona mora sadrzavati odredbe slicnih smjernica.
S postovanjem,
Bulajic Goran
Almir Babajić,
06.03.2024. 08:33:10
Poštovani,
s obzirom da sam dobio nekoliko pitanja koja se odnose na Nacrt Zakona o djelatnosti psihologa FBiH i tretiraju isti problem regulisanja statusa "pedagog-psiholog" iznijet ću svoj politički stav i odvojeno lično mišljenje o ovome problemu.
-Pozdravljam odluku Vlade FBiH i resornog ministarstva da se zakonski reguliše ova oblast. Obavio sam više razgovora sa kompetentnim kadrovima iz ove struke koji su mi ukazali na probleme sa kojim se susreću u svom radu. S obzirom da se radi o Nacrtu zakona kao polaznom dokumentu na koji će se kroz javnu raspravu i amandmane moći mijenjati smatram da postoje argumenti da se Nacrt usvoji.
-Moje lično mišljenje je da nije dobro to što se desilo na Filozofskom fakultetu Univerzitetu u Tuzli gdje su "izbacili" nekoliko generacija sa zvanjem "pedagog-psiholog". U Standardnoj klasifikaciji zanimanja "psiholog" (šifra: 2445) spada u kategoriju stručnosti iz oblasti društvenih i humanističkih nauka i bave se istraživanjem mentalnog procesa u ponašanju pojedinaca i grupe ljudi dok "pedagozi" (šifra: 2351.05) spadaju u oblast obrazovanja i bave se odgojem i obrazovanjem djece.
Slična stvar se desila i prije nekoliko godina sa zvanjem "socijalni pedagog" gdje ti kadrovi nisu bili priznati niti kao socijalni radnici niti kao pedagozi. Znam sa kakvim su se problema susretali svi oni koji su stekli to zvanje (nemogućnost polaganja državnog ispita, problem pri zapošljavanju). Ovo sve jasno pokazuje koliko nam je potreban jedinstven sistem obrazovanja i kontrola federalnog ministarstva obrazovanja u ovim procesima.
U ovom slučaju odgovornost snosi Filozofski fakultet koji treba preuzeti odgovornost i inicijativu da riješi ovaj problem u kojem su se našli svi oni koji su diplomirali na ovom odsjeku. Ukoliko se radi o studiju psihologije da se izdaju diplome u skladu sa završenim studijem.
Na ovaj način bi omogućili da svi budu jednako tretirani ovim zakonom.
Sandra Imširović,
06.03.2024. 07:47:40
Poštovani,
Hvala Vam na svim do sada postavljenim pitanjima koja su vezana za Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Upoznata sam sa praksom i lično poznajem osobe kojima su diplome pedagoga - psihologa priznate u drugim državama. Kao zastupnica koja dolazi sa područja Tuzlanskog kantona i predstavljam sve njegove građane, iskreno sa nadam da će ova nepravda biti ispravljena na narednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije i da ćemo na sjednici Doma naroda imati prijedlog Nacrta koji će biti prihvatljiv za sve.
Lijep pozdrav
Sandra Imširović
Marijan Marjanović,
06.03.2024. 10:48:51
Poštovani, u potpunosti razumijem borbu za prava pedagoga - psihologa. U parlamentarnoj proceduri je NACRT zakona o djelatnosti psihologa, a ukoliko se isti usvoji slijedi javna rasprava, prijedlozi svih zainteresiranih strana i tek nakon toga može doći konačan prijedlog Zakona.
Zato Vas pozivam da osim ovih javnih pitanja kao jedan od načina "pritiska" na donosioce odluka, koristite i sve druge načine, te i kroz javnu raspravu jasno i argumentirano ukažete na sve propuste nacrta pomenutog Zakona, kako bi smo u konačnici dobili prijedlog Zakona na zadovoljstvo svih strana.
Svako Vam dobro.
Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.
Pitanje postavljeno puta: 176
Sanel Kajan,
05.03.2024. 10:44:58
Ovo je moj prvi mandat kao zastupnika u Parlamentu Federacije BiH, tako da do sada nisam učestvovao u njegovoj izradi, niti fazama donošenja nacrta zakona, a to traje još od 2008. godine. Smatram da trenutni nacrt zakona ne prepoznaje hiljade mladih ljudi, diplomiranih pedagoga-psihologa ili magistara psihologije, kojima je osnovni studij Pedagogija i psihologija. Značajan broj dao je i daje svoj doprinos društvu i struci, radeći u zdravstvenim, odgojno obrazovnim ustanovama te ustanovama u kojima se radi s licima treće dobi. Prijedlog zakona predstavlja parcijalno rješenje kada je riječ o državi Bosni i Hercegovini. Došli bismo u apsurdnu situaciju u kojoj, na primjer, diplomirani pedagozi-psiholozi ne bi mogli raditi na području FBiH, ali bi mogli radi u bh enititetu Rs ili Brčko disktriktu BiH, na poslovima psihologa.
Dakle, ne vidim problem da svi oni koji imaju formalne kvalifikacije za posao kojim se bave, ukoliko rade u skladu s normama i etičkim zahtjevima i principima struke – nastave obavljati svoj posao.
Svakako da podržavam to da svaka, pa i psihološka djelatnost u Federaciji BiH bude zakonski regulisana na najbolji mogući način.
Amir Purić,
11.03.2024. 16:05:35
Poštovani,
Ukoliko nacrt zakona o kojem pišete bude usvojen, započeće proces javne rasprave, kada ćete vi i svi ostali zainteresirani sudionici biti u prilici da svoje primjedbe uputite službeno predlagaču zakona. Zapisnici sa javnih rasprava će također biti dostavljeni svim zastupnicima, te ćemo, nakon što Vlada dostavi prijedlog zakona, vidjeti šta je od primjedbi/sugestija prihvaćeno od strane predlagača. Nakon toga će se na prijedog zakona moći uputiti i konkretni amandmani (od strane svakog zastupnika ili samog predlagača) koji ispravljaju eventualne nedostatke. Tek nakon usvajanja prijedloga u oba doma, zakon će stupiti na snagu. Vjerujem da je period između usvajanja nacrta i prijedloga (radi se o mjesecima) sasvim dovoljan kako bi se, uz učešće svih zainteresiranih strana, došlo do najboljeg zakonskog rješenja. Ukoliko, pak, nacrt zakona ne bude usvojen, ova oblast će i dalje biti neuređena, što, vjerujem, nikom nije u interesu.
Srdačno
Admir Čavalić,
05.03.2024. 15:46:27
Poštovani,
Hvala na postavljenom pitanju. Razumijem problematiku i činjenicu da imamo preko 1.000 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, a koji bi se uslijed usvajanja Prijedloga zakona diskriminirali. Naglašavam Prijedloga zakona jer trenutno u parlamentarnoj proceduri imamo Nacrt zakona, nakon čega slijedi javna rasprava i priprema Prijedloga. Pored pitanja pouzdanosti i validnosti psiholoških mjernih instrumenata, također imam i vlastite primjedbe kao parlamentarac na neke druge odredbe Nacrta, a što ću diskutovati na sjednici federalnog parlamenta.
Žao mi je što jučer nismo imali sjednicu, a kako bi obavili navedeno. Ne smatram da zakonom treba isključiti stručnjake pedagoge-psihologe. Poznajem brojne uspješne kadrove iz ove oblasti. Pošto dolazim iz Tuzle imam u generaciji brojne kolege/ice koji su dosta napredovali u ovoj oblasti.
Tako da imate maksimalnu podršku, nema odustajanja od ovog plemenitog zahtjeva. Cilj je da dobijemo Prijedlog zakona kojim bi se napravilo izuzeće za pedagoge-psihologe i na taj način zaustavila nepravda iz Nacrta. Kako bi to osigurali jučer smo u parlamentarnu proceduru predložili i zaključak. Zaključak je dostupan ovdje: 3000-23 Zakljucak SBiH i NES.pdf
Svako dobro, hvala još jednom na pitanju,
Admir Čavalić
Edina Gabela,
07.03.2024. 12:35:20
Poštovani, stranka za Bosnu i Hercegovinu zajedno sa NES-om je predložila Parlamentu FBiH Zaključak sa obrazloženjem.
Zaklučak glasi: Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH poziva Vladu FBiH i nadležno ministarstvo da pri izradi Prijedloga Zakona o djelatnosti psihologa u FBiH prepoznaju i priznaju kompetencije bachelora pedagogije-psihologije, diplomiranih pedagoga-psihologa, magistara društvenih nauka iz područja psihologije i magistara psihologije koji su obrazovanje stekli na Univerzitetu u Tuzli i drugim akreditovanim univerzitetima u BiH, te da im se Zakonom o psihološkoj djelatnosti u FBiH omogući obavljanje psihološke djelatnosti.
Haris Silajdžić,
05.03.2024. 12:19:29
Hvala na pitanju. U potpunosti podržavam usvajanje nacrta koji neće diskriminisati stručnjake koji vrlo odgovorno, stručno i savjesno obavljaju svoj posao u ustanovama koje su temelj našeg društva, kao što su odgojno-obrazovne institucije, centri za socijalni rad, klinički centri i ostale institucije koje se bave mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine.
Razumijem vašu zabrinutost u vezi sa mogućim negativnim posljedicama usvajanja ovog nacrta, uključujući opasnost od prepuštanja moći pojedincima koji bi subjektivno ocjenjivali ko je "dobar" psiholog.
Smisao "izvrsnosti" u našem društvu treba obuhvatiti profesionalnost, stručnost i kompetentnost, uz istovremeno poštovanje i cijenjenje truda i rada svih stručnjaka koji doprinose dobrobiti naše zajednice.
Želim istaći da sam spreman da podržim i učestvujem u pronalaženju rješenja za ove probleme i da zajedno unaprijedimo ovaj Zakon.
Također, pozivam i Vas da više pažnje posvetite tj. pozovete na odgovornost resornog ministra nametnutog Adnana Delića koji je ovakav nacrt Zakona i uputio u parlamentarnu proceduru bez adekvatnog uzimanja u obzir svih relevantnih faktora i pojedinaca.
S poštovanjem,
Haris Silajdžić
Adisa Kokić - Hinović,
27.03.2024. 07:09:58
Postovani/-a,
Hvala Vam na dostavljenom pitanju,
U potpunosti podrzavam Vase primjedbe i tokom glasanja o Prijedlogu navedenog zakona, prioritetno cu se voditi misljenjima strucnjaka iz ove oblasti.
Tako da cu biti na raspolaganju za eventualne amandmane i sugestije,
Srdacan pozdrav,
Adisa Kokic - Hinovic
Haris Šabanović,
13.03.2024. 12:41:48
Poštovani,
Sa ovom tematikom sam se upoznao detaljno u pripremi ove sjednice kroz razgovore sa više udruženja iz predmetne oblasti. Pozitivno u svemu ovome je što se radi o Nacrtu zakona, koji tek treba proći procedure javne rasprave, i čuti vox populi o ovom ishitrenom prijedlogu. Tek tada će se naći pred zastupnicima u formi Prijedloga zakona za usvajanje. Ovo kažem sa aspekta konačnosti, da ovo srećom nije konačan prijedlog, koji ćemo "brusiti" kroz navedene procedure, od javne pa onda parlamentarne rasprave. Naravno da odgovor ne smije biti u napuštanju zemlje, niti se bilo kojoj populaciji smije nanositi nepravda. Vaši navedeni argumenti su vrlo precizni i obrazloženi i sigurno da će i nama služiti kao dobar osnov za daljnju raspravu.
Za sva dalja pitanja stojim Vam na raspolaganju.
Silva Banović,
22.03.2024. 08:40:26
Uvaženi/a,
Elokventan, odgovoran, profesionalan i stručan kadar smatram pogonom svih sfera našeg društva.Također, cijenim kako takvi trebaju biti i donositelji odluka, na svim nivoima. Zakon o djelatnosti psihologa u FBiH uređuje područja koja do sada nisu bila točno specificirana, što je na terenu pravilo različite probleme, za koje vjerujem da ste ih i sami svjesni. Sigurno jest, da naše društvo sebi ne može dopustiti da nam rad stručnjaka koji trebaju brinuti o mentalnom zdravlju naše zajednice bude neuređen i manjkav.
Navedeni zakon uređuje pitanja poput odrađivanja pripravničkog staža, polaganja stručnog ispita, izdavanja licence za rad, ali i načina obavljanja djelatnosti, kao i nadzora nad istom. Zakoni su osnova i njihovo nepostojanje, kao i između ostalog i kršenje, dovodi društvo u nezavidan položaj i tome smo, nažalost, često svjedoci.
Ovo je korak prema naprijed - ispravljanje onog što i sami navodite, citiram "rad, trud i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija se ne cijeni" i iskreno vjerujem kako će nam budućnost donijeti baš suprotno - da se rad, trud i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija psiholga (ali i stručnjaka drugih profila) cijene, valoriziraju i ističu.
Srdačan pozdrav,
doc. dr.sci. Silva Banović
Almir Babajić,
06.03.2024. 08:36:24
Poštovani,
s obzirom da sam dobio nekoliko pitanja koja se odnose na Nacrt Zakona o djelatnosti psihologa FBiH i tretiraju isti problem regulisanja statusa "pedagog-psiholog" iznijet ću svoj politički stav i odvojeno lično mišljenje o ovome problemu.
-Pozdravljam odluku Vlade FBiH i resornog ministarstva da se zakonski reguliše ova oblast. Obavio sam više razgovora sa kompetentnim kadrovima iz ove struke koji su mi ukazali na probleme sa kojim se susreću u svom radu. S obzirom da se radi o Nacrtu zakona kao polaznom dokumentu na koji će se kroz javnu raspravu i amandmane moći mijenjati smatram da postoje argumenti da se Nacrt usvoji.
-Moje lično mišljenje je da nije dobro to što se desilo na Filozofskom fakultetu Univerzitetu u Tuzli gdje su "izbacili" nekoliko generacija sa zvanjem "pedagog-psiholog". U Standardnoj klasifikaciji zanimanja "psiholog" (šifra: 2445) spada u kategoriju stručnosti iz oblasti društvenih i humanističkih nauka i bave se istraživanjem mentalnog procesa u ponašanju pojedinaca i grupe ljudi dok "pedagozi" (šifra: 2351.05) spadaju u oblast obrazovanja i bave se odgojem i obrazovanjem djece.
Slična stvar se desila i prije nekoliko godina sa zvanjem "socijalni pedagog" gdje ti kadrovi nisu bili priznati niti kao socijalni radnici niti kao pedagozi. Znam sa kakvim su se problema susretali svi oni koji su stekli to zvanje (nemogućnost polaganja državnog ispita, problem pri zapošljavanju). Ovo sve jasno pokazuje koliko nam je potreban jedinstven sistem obrazovanja i kontrola federalnog ministarstva obrazovanja u ovim procesima.
U ovom slučaju odgovornost snosi Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli koji treba preuzeti odgovornost i inicijativu da riješi ovaj problem u kojem su se našli svi oni koji su diplomirali na ovom odsjeku. Ukoliko se radi o studiju psihologije da se izdaju diplome u skladu sa završenim studijem.
Na ovaj način bi omogućili da svi budu jednako tretirani ovim zakonom.
Sandra Imširović,
06.03.2024. 07:27:13
Poštovani,
Ne podržavam i ne slažem se sa prijedlogom Nacrta zakona o djelatnosti psihologa koji diskriminira pedagoge - psihologe koji su svoje diplome stekli na Univerzitetu u Tuzli.
Srdačan pozdrav
Sandra Imširović
Marijan Marjanović,
06.03.2024. 07:19:28
Poštovani, u potpunosti razumijem borbu za prava pedagoga - psihologa. U parlamentarnoj proceduri je NACRT zakona o djelatnosti psihologa, a ukoliko se isti usvoji slijedi javna rasprava, prijedlozi svih zainteresiranih strana i tek nakon toga može doći konačan prijedlog Zakona.
Zato Vas pozivam da osim ovih javnih pitanja kao jedan od načina "pritiska" na donosioce odluka, koristite i sve druge načine, te i kroz javnu raspravu jasno i argumentirano ukažete na sve propuste nacrta pomenutog Zakona, kako bi smo dobili prijedlog na zadovoljstvo svih strana.
Što se tiče znanstvenih principa instrumentarija mislim da tome nije mjesto u Zakonu nego struka mora redovno pratiti znanstvena postignuća i svoj rad usklađivati s tim. Znanost se stalno razvija i nove spoznaje treba što prije primjenjivati a potrebne izmjene i dopune zakona u tom pogledu bi bile jedno opterečenje i za psihološku djelatnost i njene korisnike.
Svako Vam dobro.
Poštovani predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini,Zašto u zakon o psihološkoj djelatnosti nisu uključeni pedagozi-psiholozi?Smatram da je zakon o psihološkoj djelatnosti potreban i koristan za naše društvo, ali šta ćemo postići ukoliko se usvoji zakon koji ne prepoznaje dio stručnjaka pedagoga-psihologa koji mogu kompetentno obavljati psihološku djelatnost? Zar kao društvo ne bismo dobili više ukoliko u zakonskom okviru prepoznamo stručnjake koji su se obrazovali u svojoj zemlji i koji u ovim izazovnim vremenima mogu stručno i savjesno pružati pomoć i podršku u unapređenju mentalnog zdravlja, što su pokazali i dosadašnjim višedecenijskim angažmanom u psihološkoj djelatnosti. Zar i danas u praksi nemamo slučajeve u kojima stručnjaci koji su u drugim djelatnostima i oblastima završili dvopredmetne studije koji su danas jednopredmetni kao npr. matematika-fizika, biologija-hemija bez problema mogu raditi u struci i obavljati različite djelatnosti?
Pitanje postavljeno puta: 176
Sanel Kajan,
05.03.2024. 10:44:09
Ovo je moj prvi mandat kao zastupnika u Parlamentu Federacije BiH, tako da do sada nisam učestvovao u njegovoj izradi, niti fazama donošenja nacrta zakona, a to traje još od 2008. godine. Smatram da trenutni nacrt zakona ne prepoznaje hiljade mladih ljudi, diplomiranih pedagoga-psihologa ili magistara psihologije, kojima je osnovni studij Pedagogija i psihologija. Značajan broj dao je i daje svoj doprinos društvu i struci, radeći u zdravstvenim, odgojno obrazovnim ustanovama te ustanovama u kojima se radi s licima treće dobi. Prijedlog zakona predstavlja parcijalno rješenje kada je riječ o državi Bosni i Hercegovini. Došli bismo u apsurdnu situaciju u kojoj, na primjer, diplomirani pedagozi-psiholozi ne bi mogli raditi na području FBiH, ali bi mogli radi u bh enititetu Rs ili Brčko disktriktu BiH, na poslovima psihologa.
Dakle, ne vidim problem da svi oni koji imaju formalne kvalifikacije za posao kojim se bave, ukoliko rade u skladu s normama i etičkim zahtjevima i principima struke – nastave obavljati svoj posao.
Svakako da podržavam to da svaka, pa i psihološka djelatnost u Federaciji BiH bude zakonski regulisana na najbolji mogući način.
Amir Purić,
11.03.2024. 16:04:11
Poštovani,
Ukoliko nacrt zakona o kojem pišete bude usvojen, započeće proces javne rasprave, kada ćete vi i svi ostali zainteresirani sudionici biti u prilici da svoje primjedbe uputite službeno predlagaču zakona. Zapisnici sa javnih rasprava će također biti dostavljeni svim zastupnicima, te ćemo, nakon što Vlada dostavi prijedlog zakona, vidjeti šta je od primjedbi/sugestija prihvaćeno od strane predlagača. Nakon toga će se na prijedog zakona moći uputiti i konkretni amandmani (od strane svakog zastupnika ili samog predlagača) koji ispravljaju eventualne nedostatke. Tek nakon usvajanja prijedloga u oba doma, zakon će stupiti na snagu. Vjerujem da je period između usvajanja nacrta i prijedloga (radi se o mjesecima) sasvim dovoljan kako bi se, uz učešće svih zainteresiranih strana, došlo do najboljeg zakonskog rješenja. Ukoliko, pak, nacrt zakona ne bude usvojen, ova oblast će i dalje biti neuređena, što, vjerujem, nikom nije u interesu.
Srdačno
Admir Čavalić,
05.03.2024. 12:41:57
Poštovani,
Riječ je o Nacrtu zakona tako da su do Prijedloga moguće brojne izmjene. Jučer sam razgovarao i sa resornim ministrom, gospodinom Delićem u vezi ove problematike. Mislim da postoji razumijevanje. Uputili smo i zaključak sa ciljem da se prepoznaju pedagozi-psiholozi. Zaključak je dostupan ovdje: 3000-23 Zakljucak SBiH i NES.pdf
Ovo pitanje je važno za ovaj kadar, kako iz Tuzle, Tuzlanskog kantona, tako i čitave Bosne i Hercegovine. Također, ne smiju postojati bilo kakve barijere unutar zakona za ove stručnjake - od posla do vlastite djelatnosti.
Lično smatram da je bitno da ostvarimo politički konsenzus u vezi ovog pitanja i da se smanje eventualne političke polarizacije. Niko nema pravo (zakonodavac, naročito) da jednom odlukom maksimalno promjeni životni i karijerni tok pojedinca. Ovo treba biti politički dogovor i crta ispod koje se ne ide.
Svako dobro, hvala još jednom na pitanju. Iskreno stojim na raspolaganju za bilo koja pitanja i nedoumice.
Admir Čavalić
Edina Gabela,
07.03.2024. 12:42:09
Poštovani, Klub SBiH je predložio zaključak prema Parlamentu FBiH za rješavanje ovog problema.
Nadamo se da ćemo zajedno uspjeti u rješavanju istog.
Haris Silajdžić,
05.03.2024. 12:08:43
Poštovani,
Zahvaljujem na ovom pitanju!
Čitajući Elaborat o opravdanosti donošenja Zakona, shvatam ozbiljnost regulisanja ove društveno važne djelatnosti.
Ispred klubova SBiH i NES predložili zaključak kojeg možete pročitati. Tekst samog zaključka možete pronaći u jednom od odgovora kolege Čavalića.
Stojim Vam na raspolaganju do postizanja konačnog cilja.
Srdačno,
Haris Silajdžić
Haris Šabanović,
13.03.2024. 12:37:36
Poštovani,
Mogu Vam reći kao i dosta onih koji su me pitali prethodnih dana za spomenuti Nacrt zakona koji je zaintrigirao javnost i treba biti predmet rasprave na narednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Kako smo od normalne situacije dobili problem, to mi ne može biti jasno nikako, ali me od trenutnih predstavnika vlasti ništa više ne može iznenaditi.
Sa ovom tematikom sam se upoznao detaljno u pripremi ove sjednice kroz razgovore sa više udruženja iz predmetne oblasti. Pozitivno u svemu ovome je što se radi o Nacrtu zakona, koji tek treba proći procedure javne rasprave, i čuti vox populi o ovom ishitrenom prijedlogu. Tek tada će se naći pred zastupnicima u formi Prijedloga zakona za usvajanje. Ovo kažem sa aspekta konačnosti, da ovo srećom nije konačan prijedlog, koji ćemo "brusiti" kroz navedene procedure, od javne pa onda parlamentarne rasprave. Naravno da odgovor ne smije biti u napuštanju zemlje, niti se bilo kojoj populaciji smije nanositi nepravda.
Za sva dalja pitanja stojim Vam na raspolaganju.
Goran Bulajić,
16.05.2024. 06:09:49
Postovan-a/i,
kako se radi o Nacrtu zakona, mislim da ce rasprava koja nam slijedi, dati odgovore na ta pitanja. Vec sada je jasno da postoji siri auditorij koji je spreman svojim prijedlozima doprinjeti da donesemo sto kvalitetniji zakonski okvir za djelatnost psihologa. Slucajevi koje navodite su dio nase svakodnevnice i ne smijemo dopustiti da dvopredmetni studij izgubi svoj osnovni smisao kao i vrijednost na trzistu rada.
S postovanjem,
Bulajic Goran
Almir Babajić,
06.03.2024. 08:34:45
Poštovani,
s obzirom da sam dobio nekoliko pitanja koja se odnose na Nacrt Zakona o djelatnosti psihologa FBiH i tretiraju isti problem regulisanja statusa "pedagog-psiholog" iznijet ću svoj politički stav i odvojeno lično mišljenje o ovome problemu.
-Pozdravljam odluku Vlade FBiH i resornog ministarstva da se zakonski reguliše ova oblast. Obavio sam više razgovora sa kompetentnim kadrovima iz ove struke koji su mi ukazali na probleme sa kojim se susreću u svom radu. S obzirom da se radi o Nacrtu zakona kao polaznom dokumentu na koji će se kroz javnu raspravu i amandmane moći mijenjati smatram da postoje argumenti da se Nacrt usvoji.
-Moje lično mišljenje je da nije dobro to što se desilo na Filozofskom fakultetu Univerzitetu u Tuzli gdje su "izbacili" nekoliko generacija sa zvanjem "pedagog-psiholog". U Standardnoj klasifikaciji zanimanja "psiholog" (šifra: 2445) spada u kategoriju stručnosti iz oblasti društvenih i humanističkih nauka i bave se istraživanjem mentalnog procesa u ponašanju pojedinaca i grupe ljudi dok "pedagozi" (šifra: 2351.05) spadaju u oblast obrazovanja i bave se odgojem i obrazovanjem djece.
Slična stvar se desila i prije nekoliko godina sa zvanjem "socijalni pedagog" gdje ti kadrovi nisu bili priznati niti kao socijalni radnici niti kao pedagozi. Znam sa kakvim su se problema susretali svi oni koji su stekli to zvanje (nemogućnost polaganja državnog ispita, problem pri zapošljavanju). Ovo sve jasno pokazuje koliko nam je potreban jedinstven sistem obrazovanja i kontrola federalnog ministarstva obrazovanja u ovim procesima.
U ovom slučaju odgovornost snosi Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli koji treba preuzeti odgovornost i inicijativu da riješi ovaj problem u kojem su se našli svi oni koji su diplomirali na ovom odsjeku. Ukoliko se radi o studiju psihologije da se izdaju diplome u skladu sa završenim studijem.
Na ovaj način bi omogućili da svi budu jednako tretirani ovim zakonom.
Sandra Imširović,
06.03.2024. 07:35:54
Poštovani,
Apsolutno se slažem sa vama da je potebno da se što prije donese zakon o djelatnosti psihologa u Federaciji BiH ali ne na način na koji je trenutno predložen. Zakon mora da uključi i pedagoge-psihologe koji godinama uspješno obavljaju svoje poslove i ne bi trebao nikoga da diskriminira. Diplome stečene na privatnim Univerzitetima ne smiju i ne trebaju da imaju prioritet u odnosu na diplome stečene na državnim Univerzitetima.
Srdačan pozdrav
Sandra Imširović
Marijan Marjanović,
06.03.2024. 10:46:21
Poštovani, u potpunosti razumijem borbu za prava pedagoga - psihologa. U parlamentarnoj proceduri je NACRT zakona o djelatnosti psihologa, a ukoliko se isti usvoji slijedi javna rasprava, prijedlozi svih zainteresiranih strana i tek nakon toga može doći konačan prijedlog Zakona.
Zato Vas pozivam da osim ovih javnih pitanja kao jedan od načina "pritiska" na donosioce odluka, koristite i sve druge načine, te i kroz javnu raspravu jasno i argumentirano ukažete na sve propuste nacrta pomenutog Zakona, kako bi smo u konačnici dobili prijedlog Zakona na zadovoljstvo svih strana.
Svako Vam dobro.
Da li smatrate da zakon treba isključiti dokazano kompetentne stručnjake pedagoge-psihologe?Zasto zakon ne priznaje diplome stecene u BiH a u inostranstvu se priznaju…treba li otjerati jos vise mladih i strucnjaka iz BiH? Radi se o diplomama stečenim na državnom univerzitetu (Univerzitet u Tuzli/Filozofski fakultet) i koje ima preko hiljadu stručnih lica sa internacionalno priznatim kompetencijama.
Pitanje postavljeno puta: 4
Admir Čavalić,
05.03.2024. 11:54:46
Poštovani,
Prije svega hvala na ovom pitanju. Razumijem da je tema bitna i treba o njoj raspravljati - kako javno, tako i u okviru parlamenta. Žao mi je što jučer nismo imali sjednicu, a kako bi obavili navedeno. Ne smatram da zakonom treba isključiti stručnjake pedagoge-psihologe. Poznajem brojne uspješne kadrove iz ove oblasti. Pošto dolazim iz Tuzle imam u generaciji brojne kolege/ice koji su dosta napredovali u ovoj oblasti.
Tako da imate maksimalnu podršku, nema odustajanja od ovog plemenitog zahtjeva. Cilj je da dobijemo Prijedlog zakona kojim bi se napravilo izuzeće za pedagoge-psihologe i na taj način zaustavila nepravda iz Nacrta. Kako bi to osigurali jučer smo u parlamentarnu proceduru predložili i zaključak. Zaključak je dostupan ovdje: 3000-23 Zakljucak SBiH i NES.pdf
Potrebno je 50 zastupnika kako bi se isti usvojio na sjednici federalnog parlamenta. Bitno je ostvarimo politički konsenzus u vezi ovog pitanja i da se smanje eventualne političke polarizacije. Niko nema pravo (zakonodavac, naročito) da jednom odlukom maksimalno promjeni životni i karijerni tok pojedinca.
Svako dobro, hvala još jednom na pitanju,
Admir Čavalić
Kome smetaju i kome su naudili pedagozi-psiholozi? Čije mentalno zdravlje su narusili?
Pitanje postavljeno puta: 1Da li želite da pedagoge-psihologe tjerate iz naše države? Jer su naše diplome u zemljama EU priznate kao diplome psihologa. Mnoge kolege rade kao psiholozi u svim ustanovama u zemljama EU, ali u našoj državi nas osporavaju! Da li podržavate ovu diskriminaciju?
Pitanje postavljeno puta: 3Poštovani,Zanima me kako bi bila tretirana diploma iz završene psihoterapijske edukacije (KBT, geštalt…) koje su priznate i akreditovane od strane EAPT( evropsko udruženje za psihoterapiju) i EAGT( evropsko udruženje za geštalt terapiju). Navest ću svoj lični primjer, bachelor sam psihologije, završene na ffunsa, te sam na prvoj godini edukacije iz geštalt psihoterapije koja traje 5 godina. U BiH već sada radi na stotine psihologa i psihoterapeuta, kao i pedagoga( čiji su rad i praksa veoma poznati u našoj sredini i važe za vrsne psihologe/terapeute) sa završenim navedenim edukacijama.Također napominjem da su navedene edukacije vrlo skupe i da pružaju širok spektar pružanja psihološke pomoći koja je, iz dana u dan, sve potrebnija našem društvu, te se shodno navedenom, nadam, da ako ovo pitanje i dođe na dnevni red, da će ishod biti u korist polaznika i diplomanata istaknutih edukacija i da im trud nece biti uzaludan. Vjerujem da bi suprotan ishod rezultirao odlaskom većine mladih psihologa/terapeuta u zemlje EU gdje je njihova diploma priznata, a smatram da bi to bilo izuzetno poražavajuće za našu zemlju i društvo.
Pitanje postavljeno puta: 3Poštovani,Zanima me kako bi bila tretirana diploma iz završene psihoterapijske edukacije (KBT, geštalt…) koje su priznate i akreditovane od strane EAPT( evropsko udruženje za psihoterapiju) i EAGT( evropsko udruženje za geštalt terapiju). Navest ću svoj lični primjer, bachelor sam psihologije, završene na ffunsa, te sam na prvoj godini edukacije iz geštalt psihoterapije koja traje 5 godina. U BiH već sada radi na stotine psihologa i psihoterapeuta, kao i pedagoga( čiji su rad i praksa veoma poznati u našoj sredini i važe za vrsne psihologe/terapeute) sa završenim navedenim edukacijama.Također napominjem da su navedene edukacije vrlo skupe i da pružaju širok spektar pružanja psihološke pomoći koja je, iz dana u dan, sve potrebnija našem društvu, te se shodno navedenom, nadam, da ako ovo pitanje i dođe na dnevni red, da će ishod biti u korist polaznika i diplomanata istaknutih edukacija i da im trud nece biti uzaludan. Vjerujem da bi suprotan ishod rezultirao odlaskom većine mladih psihologa/terapeuta u zemlje EU gdje je njihova diploma priznata, a smatram da bi to bilo izuzetno poražavajuće za našu zemlju i društvo.
Pitanje postavljeno puta: 3Poštovani,Zanima me kako bi bila tretirana diploma iz završene psihoterapijske edukacije (KBT, geštalt…) koje su priznate i akreditovane od strane EAPT( evropsko udruženje za psihoterapiju) i EAGT( evropsko udruženje za geštalt terapiju). Navest ću svoj lični primjer, bachelor sam psihologije, završene na ffunsa, te sam na prvoj godini edukacije iz geštalt psihoterapije koja traje 5 godina. U BiH već sada radi na stotine psihologa i psihoterapeuta, kao i pedagoga( čiji su rad i praksa veoma poznati u našoj sredini i važe za vrsne psihologe/terapeute) sa završenim navedenim edukacijama.Također napominjem da su navedene edukacije vrlo skupe i da pružaju širok spektar pružanja psihološke pomoći koja je, iz dana u dan, sve potrebnija našem društvu, te se shodno navedenom, nadam, da ako ovo pitanje i dođe na dnevni red, da će ishod biti u korist polaznika i diplomanata istaknutih edukacija i da im trud nece biti uzaludan. Vjerujem da bi suprotan ishod rezultirao odlaskom većine mladih psihologa/terapeuta u zemlje EU gdje je njihova diploma priznata, a smatram da bi to bilo izuzetno poražavajuće za našu zemlju i društvo.
Pitanje postavljeno puta: 3Poštovani,U skladu s navedenim, zanima me kakav je status studenata koji su tokom dodiplomskog studija stekli zvanje profesor Psihologije i sociologije - bachelor, te tokom II ciklusa - diplomskog studija stekli zvanje magistra Psihologije na Nastavničkom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru? Čitajući prijedloge i raspravu između jednopredmetnih i dvopredmetnih studija, zanima me da li to znači da kompetentnost diplomiranih psihologa (posebno magistra psihologije) određuje samo broj stručnih predmeta na studiju? Da li to znači da diplomirani magistar psihologije (prethodno jednopredmetni studij) vrijedi više od diplomiranog magistra psihologije (prethodno dvopredmetni studij, pa magisterij) koji ima objavljene naučne radove i druge edukacije uz svoje ime? Ko može sa takvom sigurnošću tvrditi i kleti se u superiornu kompetentnost jednopredmetnog studija, samo kao takvog? Uz današnju sociokulturološku klimu, te tendenciju studenata da naučeno zaborave za kratak rok, dijelom zbog mehaničkog usvajanja materijala (što postaje sve češči slučaj), koliko je pouzdano procjenu kompetencije bazirati na osnovu "jednopredmetnosti" ili "dvopredmetnosti" određenog studija? Naše javne ustanove (Univerziteti) su jasno odredili i pod akreditacijom osmislili nastavne planove i programe i kompetencije koje se stiču nakon uspješnog apsolviranja istih studija, te da li donošenje ovog zakona znači podrivanje javnih ustanova i proglašavanje istih nestručnim, nekompetentnim i neozbiljnim? Opasnost nepoštivanja ovih studija (profesor psihologije i sociologije - bachelor, do magistra psihologije, te pedagoga-psihologa do magistra psihologije) leži u izjednačavanju naših javnih univerziteta sa nelegitimnim/nepriznatim privatnim univerzitetima. Da li će sutra bolje prolaziti i nositi etiketu kompetentnosti tajno zaprimljena, ali nepriznata diploma sa nepriznatog privatnog univerziteta, samo zbog toga što je bazirana na jednopredmetnom studiju? Hoćemo li time samo otvoriti jedan akademski autoput za kupovanje diploma jednopredmetnog studija psihologije i sve više resursa ulagati u otkrivanje nepravilnosti u vezi s tim, koje mogu trajati godinama? Pod izgovorom stručnosti, koliko stručnih pojedinaca će ostati zakinuto za rad u području svoje kompetentnosti?Unaprijed hvala na odgovoru i srdačan pozdrav!
Pitanje postavljeno puta: 1Poštovani,U skladu s navedenim, zanima me kakav je status studenata koji su tokom dodiplomskog studija stekli zvanje profesor Psihologije i sociologije - bachelor, te tokom II ciklusa - diplomskog studija stekli zvanje magistra Psihologije na Nastavničkom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru? Čitajući prijedloge i raspravu između jednopredmetnih i dvopredmetnih studija, zanima me da li to znači da kompetentnost diplomiranih psihologa (posebno magistra psihologije) određuje samo broj stručnih predmeta na studiju? Da li to znači da diplomirani magistar psihologije (prethodno jednopredmetni studij) vrijedi više od diplomiranog magistra psihologije (prethodno dvopredmetni studij, pa magisterij) koji ima objavljene naučne radove i druge edukacije uz svoje ime? Ko može sa takvom sigurnošću tvrditi i kleti se u superiornu kompetentnost jednopredmetnog studija, samo kao takvog? Uz današnju sociokulturološku klimu, te tendenciju studenata da naučeno zaborave za kratak rok, dijelom zbog mehaničkog usvajanja materijala (što postaje sve češči slučaj), koliko je pouzdano procjenu kompetencije bazirati na osnovu "jednopredmetnosti" ili "dvopredmetnosti" određenog studija? Naše javne ustanove (Univerziteti) su jasno odredili i pod akreditacijom osmislili nastavne planove i programe i kompetencije koje se stiču nakon uspješnog apsolviranja istih studija, te da li donošenje ovog zakona znači podrivanje javnih ustanova i proglašavanje istih nestručnim, nekompetentnim i neozbiljnim? Opasnost nepoštivanja ovih studija (profesor psihologije i sociologije - bachelor, do magistra psihologije, te pedagoga-psihologa do magistra psihologije) leži u izjednačavanju naših javnih univerziteta sa nelegitimnim/nepriznatim privatnim univerzitetima. Da li će sutra bolje prolaziti i nositi etiketu kompetentnosti tajno zaprimljena, ali nepriznata diploma sa nepriznatog privatnog univerziteta, samo zbog toga što je bazirana na jednopredmetnom studiju? Hoćemo li time samo otvoriti jedan akademski autoput za kupovanje diploma jednopredmetnog studija psihologije i sve više resursa ulagati u otkrivanje nepravilnosti u vezi s tim, koje mogu trajati godinama? Pod izgovorom stručnosti, koliko stručnih pojedinaca će ostati zakinuto za rad u području svoje kompetentnosti?Unaprijed hvala na odgovoru i srdačan pozdrav!
Pitanje postavljeno puta: 174
Sanel Kajan,
04.04.2024. 11:32:05
Ovo je moj prvi mandat kao zastupnika u Parlamentu Federacije BiH, tako da do sada nisam učestvovao u njegovoj izradi, niti fazama donošenja nacrta zakona, a to traje još od 2008. godine. Smatram da trenutni nacrt zakona ne prepoznaje hiljade mladih ljudi, diplomiranih pedagoga-psihologa ili magistara psihologije, kojima je osnovni studij Pedagogija i psihologija. Značajan broj dao je i daje svoj doprinos društvu i struci, radeći u zdravstvenim, odgojno obrazovnim ustanovama te ustanovama u kojima se radi s licima treće dobi. Prijedlog zakona predstavlja parcijalno rješenje kada je riječ o državi Bosni i Hercegovini. Došli bismo u apsurdnu situaciju u kojoj, na primjer, diplomirani pedagozi-psiholozi ne bi mogli raditi na području FBiH, ali bi mogli radi u bh enititetu Rs ili Brčko disktriktu BiH, na poslovima psihologa.
Dakle, ne vidim problem da svi oni koji imaju formalne kvalifikacije za posao kojim se bave, ukoliko rade u skladu s normama i etičkim zahtjevima i principima struke – nastave obavljati svoj posao.
Svakako da podržavam to da svaka, pa i psihološka djelatnost u Federaciji BiH bude zakonski regulisana na najbolji mogući način.
Očekujem da će se o ovom detaljnije govoriti u Parlamentu već na nekoj od narednih sjednica.
Admir Čavalić,
05.04.2024. 22:31:40
Poštovani,
Hvala na pitanju i na jasnom obrazloženju. Upravo zbog navedenog smatram da treba napraviti određena izuzeća, naročito ukoliko se u konačnici master svodi na jednopredmetni studij. Zbog toga treba uvažiti sve primjedbe i dobronamjerne sugestije u okviru javne rasprave koja treba da ide nakon usvajanja Nacrta. Napominjem - očekujem da se Nacrt usvoji kada se desi ova sjednica (moguće do kraja mjeseca, eventualno u narednom). Međutim, nakon toga treba uraditi kvalitetnu i dužu javnu raspravu kako bi se svi saslušali i kako ne bi bilo oštećenih u ovom procesu. Ključ uspjeha svakog društva jeste predvidljivost institucija, u ovom slučaju institucije obrazovanja, odnosno diplome koja garantuje da je uspješno završen obrazovni proces. Ako to dovedemo u pitanje onda gubimo povjerenje u naše institucije i to nosi niz negativnih društvenih efekata. Iskreno hvala što ste pojasniti i ovu mostarsku dimenziju priče. Treba sve saslušati i zanemariti eventualne sujete, kao i bojazan da će se nekome ugroziti tržišna pozicija. Situacija na tržištu rada je takva da ima prostora za sve. Naročito bi to trebalo važiti za one koji završe II ciklus studija.
Svako dobro.
Haris Silajdžić,
08.04.2024. 08:58:15
Poštovani/a,
Odgovornost za sve navedene dileme i pitanja leži na Vladi i zastupnicima većine koji donose ključne zakone i politike kako u ostalim tako i u ovoj oblasti. Status studenata i vrijednost njihovih diploma, kao i integritet javnih ustanova, ne smiju biti zanemareni u procesu donošenja odluka. Kao opozicini zastupnik ću se kontinuirano zalagati za transparentnost i odgovornost u obrazovnom sektoru, ističući važnost očuvanja visokih standarda i integriteta javnih ustanova.
Pitanje kompetentnosti diplomiranih psihologa, posebno magistara psihologije, ne bi trebalo biti ograničeno samo na broj stručnih predmeta, već bi trebalo uzeti u obzir i kvalitetu obrazovanja te dodatne aktivnosti i iskustvo studenata. Stoga, diploma jednopredmetnog studija ne bi trebala automatski imati višu vrijednost od diplome dvopredmetnog studija samo zbog formalne strukture studija.
Također, važno je osvijestiti da sociokulturološka klima i trendovi učenja mogu utjecati na sposobnost zadržavanja i primjene stečenog znanja. Stoga je potrebno razmotriti nove pristupe i metode učenja kako bi se osiguralo dugoročno zadržavanje i primjena stečenih kompetencija.
Uvođenje strožije kontrole diploma i akademskih standarda može pomoći u sprječavanju zloupotreba i osigurati kvalitetu u akademskom radu. Također, važno je poduzeti mjere kako bi se izbjeglo izjednačavanje javnih ustanova s nelegitimnim privatnim institucijama te kako bi se osiguralo poštivanje integriteta i ugleda javnih univerziteta.
Konačno, nužno je osigurati da se stručnost i kompetencija vrednuju na temelju stvarnih postignuća i sposobnosti, a ne samo na osnovu formalne strukture studija. Iz opozicije ću se nastaviti zalagati za sistem koji pruža jednake mogućnosti svim studentima i osigurava integritet i kvalitetu u visokom obrazovanju.
U nadi da sam Vam uspio odgovoriti na postavljenja pitanja Vas srdačno pozdravljam,
Haris
Adisa Kokić - Hinović,
20.05.2024. 21:34:05
Postovani/-a,
Hvala Vam na dostavi pitanja i korisnih sugestija/primjedbi,
Sve Vase sugestije cu uzeti u razmatranje i kao primjedbe na Prijedlog Zakona kada osto bude na dnevnom redu u PFBiJ,
Napominjem da podrzavam struku , te smatram da se isti moraju konsultovati pri izradi Prijedloga Zakona,
S postovanjem!
Haris Šabanović,
22.04.2024. 18:58:07
Poštovani,
Hvažla Vam na konkretnom upitu. Činjenica je da je ovo pitanje glavni predmet sporenja nacrta zakona, koji ćemo popravljati kroz javnu raspravu kroz sve sugestije. Potrudit ćemo se da vas blagovremeno upoznamo sa javnom raspravom i da sve sistemske defekte ovog zakona riješimo prije dolaska zakona u formi prijedloga na Parlament.
Silva Banović,
09.04.2024. 07:33:04
Uvaženi/a,
ne bih povlačila nikakve paralele niti upoređivala jednopredmetne ili dvopredmetne studije, posebno ne na način da to bude odrednica koliko će neki student (diplomant) po završetku studija zaista znati. Postoje kompetencije koje se stiču tijekom studija i jasno su određene nastavnim planim i programom. Međutim, studij treba shvatiti kao poticaj za učenje i istraživanje, ali ne i kao krajnju granicu bilo kojeg pojedinca. Nitko za sigurnošću ne može tvrditi, a ponajmanje biti siguran u bilo kakvu "superiornu kompetentnost" bilo koga nad bilo kim, naravno ukoliko govorimo o veoma sličnom obrazovnom i iskustvenom putu.
Stručnost, kompetentnost i ozbiljnost o kojima govorite ponajviše ovise o pojedincu, osobnom zalaganju i motiviranosti. Kao što učenje ne započinje upisivanjem fakulteta, isto tada i ne završava. Zagovarateljica sam cjeloživotnog učenja i usavršavanja. Krajnja elokvencija u nekom polju je osobni rezultat koji dolazi kao zbroj mnogo čimbenika.
Hvala na interesu i prilici za diskusiju.
Srdačan pozdrav!
doc.dr.sci. Silva Banović
Goran Bulajić,
15.05.2024. 22:37:32
Postovan-a/i,
nazalost, zabrinutost koju izrazavate je u potpunosti opravdana. Nedostatak odredjenog zakonskog okvira i jeste razlog sto imamo navedenu problematiku izmedju jednopredmetnih i dvopredmetnih studija, u konktekstu predlozenog Nacrta zakona o djelatnosti psihologa u FBiH.
Najbolja stvar koja se trenutno desava je konstruktivna rasprava, putem koje sve ukljucene strane iznose argumentovane, na trenutke i subjektivne stavove, ovisno o studiju koji su pohadjali i zavrsili.
Razumijem i strah svih ukljucenih uod posljedica koje Zakon moze uzrokovati, ako ne zadovolji potrebe trzista, struke, pojedinaca, lokalne sredine i sire zajednice.
Licno, vrlo komplekstna materija za donijeti odluku i zauzeti vlastiti stav uzimajuci u obzir mnostvo argumenata sa svih strana (Udruzenja, pojedinci, akademska zajednica, visokoskolske ustanove).
Smatram da treba sacekati kompletnu raspravu o Nacrtu, te onda donijeti eventualni korigovani prijedlog Zakona koji ce biti prihvatljiv za sve kojih se tice.
S postovanjem,
Bulajic Goran
Almir Babajić,
08.04.2024. 13:46:01
Poštovani,
Kao što sam već odgovorio smatram da Parlament FBiH nije institucija koja može da vrednuje i priznaje Vaše diplome. Naša obaveza je da donesemo zakonski okvir kojim će se urediti psihološka djelatnost u FBiH. Kao što je veći broj kolega napisao dobro je da imamo polazni dokument koji će se kroz javnu raspravu i amandmane moći modificirati.
Srdačan pozdrav.
Sandra Imširović,
09.04.2024. 08:31:15
Poštovani,
Na većinu Vaših postavljenih pitanja ste i sami već dali odgovre. Apsolutno se slažem da ukoliko zakon bude usvojen u prijedlogu teksta kakav je sada jeste će da oštetiti mnoge stručne, kvalifikovane kadrove sa dugogodišnjim iskustvom. Moj stav je da državni univerziteti uvijek moraju biti ispred privatnih, pa tako i stečene diplome na istim.
Srdačan pozdrav
Sandra Imširović
Marijan Marjanović,
08.04.2024. 10:18:22
Poštovani, nacrt zakona o djelatnosti psihologa još uvijek nije razmatran na Zastupničkm domu Parlamenta FBIH. Ako i kada bude razmatran i usvojen tek tada slijedi javna rasprava i možete i trebate predlagati njegove izmjene, a tek potom bi uslijedilo usvajanje prijedloga Zakona.
Svako Vam dobro.
Poštovani u skladu sa navedenim - Pedagozi - psiholozi u BiH kao kompetentni stručnjaci pishološku djelatnost uspješno obavljaju dugi niz godina. Univerzitet u Tuzli odsjek Pedagogija - psihologija zadnjih 18 godina iznjedrio je preko 1000 pedagoga - psihloga koji uspješno rade godinama u oblasti odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalnih usluga itd. Napominjeno državni fakultet koji je licenciran od strane MON Tuzlanskog kantona. Diploma pedagoga psihologa stečena na Univerzitetu u Tuzli priznata je i u zemljama Evropske unije i svijeta, a naša država nam osporava, što je sramotno i za svaku osudu. Nacrtom Zakona o djelatnosti psihologa ne samo da nisu prepoznate kompetencije pedagoga psihologa nego nisu nikako uzete u obzir. Stoga je nužno da se Nacrt zakona o djelatnosti psihologa izmjeni i da se u tekstu Prijedloga Zakona diplomirani pedagozi - psiholozi , bachelori pedagogije - psihologije priznaju i prepoznaju kao jednakopravni psihološki djelatnici.Smatrate li Vi koji sjedite na tim mjestima da je ovo nehumano, diskriminatorno, da tjerate mlade obrazovane ljude da odlaze iz ove zemlje, ti ljudi su čisto pošteno završili svoje studije, na državnom fakultetu koji nisu studenti izmislili , čiji roditelji su dali zadnji atom snage da ih školuju, među kojima su djeca šehidskih porodica, ja sam jedna od tih, i sad se nađe neko nakon 10, 20. godina da osporava zanimanja.
Pitanje postavljeno puta: 110
Sanel Kajan,
19.04.2024. 11:16:26
Ovo je moj prvi mandat kao zastupnika u Parlamentu Federacije BiH, tako da do sada nisam učestvovao u njegovoj izradi, niti fazama donošenja nacrta zakona, a to traje još od 2008. godine. Smatram da trenutni nacrt zakona ne prepoznaje hiljade mladih ljudi, diplomiranih pedagoga-psihologa ili magistara psihologije, kojima je osnovni studij Pedagogija i psihologija. Značajan broj dao je i daje svoj doprinos društvu i struci, radeći u zdravstvenim, odgojno obrazovnim ustanovama te ustanovama u kojima se radi s licima treće dobi. Prijedlog zakona predstavlja parcijalno rješenje kada je riječ o državi Bosni i Hercegovini. Došli bismo u apsurdnu situaciju u kojoj, na primjer, diplomirani pedagozi-psiholozi ne bi mogli raditi na području FBiH, ali bi mogli radi u bh enititetu Rs ili Brčko disktriktu BiH, na poslovima psihologa.
Dakle, ne vidim problem da svi oni koji imaju formalne kvalifikacije za posao kojim se bave, ukoliko rade u skladu s normama i etičkim zahtjevima i principima struke – nastave obavljati svoj posao.
Svakako da podržavam to da svaka, pa i psihološka djelatnost u Federaciji BiH bude zakonski regulisana na najbolji mogući način.
Admir Čavalić,
22.04.2024. 13:17:59
Poštovani,
Apsolutno razumijem problematiku i zbog toga smo predložili zaključak koji bi se riješilo ovo pitanje. Danas to ide na sjednici federalnog parlamenta. Mišljenja sam da Zakon treba biti rezultat uvažavanja svih (dobronamjernih, konstruktivnih) prijedloga. Napominjem da je ovo tek Nacrt i da sada slijedi javna rasprava, te pripremanje Prijedloga zakona.
Svako dobro i hvala na javljanju.
Admir Čavalić
Haris Silajdžić,
29.04.2024. 08:44:06
Postovani,
hvala Vam na javljanju.
Dobro sam upoznat sa temom, takodjer sam dobio nekolicinu pitanja slicnog sadrzaja, te cu nastojati biti precizan i jasan.
Obzirom da je pomenuti odsjek na UNTZ priznat u zemljama EU, nasa drzava nema razloga da Vas diskriminira po ovom osnovu. Smatram takodjer da je prava adresa nametnuta Vlada i resorni ministri koji ove zakone pripremaju i stavljaju u proceduru, a rukama SDP-a NiPa i NSa bivaju izglasani u parlamentu. Tako da nam je za utjehu samo kada ih pobijedimo na izborima da ove i slicne stvari mijenjamo, do tada su nam ruke svezane.
Predlozeni zakljucak SBiHa koji glasi: "Zastupnicki dom Parlamenta Federacije BiH poziva Vladu FBiH i nadlezno ministarstvo da pri izradi Prijedloga Zakona o djelatnosti psihologa u FBiH prepoznaju i priznaju kompetencije bachelora pedagogije-psihologije, diplomiranih pedagoga-psihologa, magistara drustvenih nauka iz podrucja psihologije i magistara psihologije koji su obrazovanje stekli na Univerzitetu u Tuzli i drugim akreditovanim univerzitetima u BiH, te da im se Zokonom o psiholoskoj djelatnosti u FBiH omoguti obavljanje psiholoske djelatnosti." nazalost nije usvojen, to govori o trenutnoj namjeri nametnutog ministra Delic Adnana i cjelokupne politike Trojke kada je u pitanju Vasa kategorija.
Bojim se masovnog iseljavanja kao sto Ste spomenuli, do cega, nadam se, nece doci!
Pozdrav,
Haris Silajdzic
Adisa Kokić - Hinović,
20.05.2024. 21:21:49
Postovani,
U potpunosti se slazem s Vasim misljenjem i smatram da struka mora biti konsultovana u izradi konacnog zakonskog rjesenja,
Sve sto struka nije potvrdila, nece imati moj glas, niti podrsku,
Srdacan pozdrav,
Adisa Kokic Hinovic
Haris Šabanović,
21.04.2024. 12:53:27
Poštovani,
Ovo pitanje pokazuje koliko jedno naizgled jednostavno pitanje može podijeliti javnost, ali i koliko se sistematično mora pristupiti svakom pitanju ako se želi doći do najboljeg rješenja. Sreća u nesreći u ovoj priči je što se ovaj zakon nalazi u nacrtu, pa se kroz javnu raspravu i usaglašavanje može doći do ispravnijeg i kvalitetnijeg prijedloga zakona koji će biti predmet usvajanja. Sigurno da ovo zaslužuje posebnu pažnju, jer ova zemlja sebi ne može dopustiti da izgubi više ijednog čovjeka, ustvari moramo da radimo da ljude vratimo svojoj domovini.
Almir Babajić,
19.04.2024. 19:57:02
Poštovani,
s obzirom da sam dobio nekoliko pitanja koja se odnose na Nacrt Zakona o djelatnosti psihologa FBiH i tretiraju isti problem regulisanja statusa "pedagog-psiholog" iznijet ću svoj politički stav i odvojeno lično mišljenje o ovome problemu.
-Pozdravljam odluku Vlade FBiH i resornog ministarstva da se zakonski reguliše ova oblast. Obavio sam više razgovora sa kompetentnim kadrovima iz ove struke koji su mi ukazali na probleme sa kojim se susreću u svom radu. S obzirom da se radi o Nacrtu zakona kao polaznom dokumentu na koji će se kroz javnu raspravu i amandmane moći mijenjati smatram da postoje argumenti da se Nacrt usvoji.
-Moje lično mišljenje je da nije dobro to što se desilo na Filozofskom fakultetu Univerzitetu u Tuzli gdje su "izbacili" nekoliko generacija sa zvanjem "pedagog-psiholog". U Standardnoj klasifikaciji zanimanja "psiholog" (šifra: 2445) spada u kategoriju stručnosti iz oblasti društvenih i humanističkih nauka i bave se istraživanjem mentalnog procesa u ponašanju pojedinaca i grupe ljudi dok "pedagozi" (šifra: 2351.05) spadaju u oblast obrazovanja i bave se odgojem i obrazovanjem djece.
Slična stvar se desila i prije nekoliko godina sa zvanjem "socijalni pedagog" gdje ti kadrovi nisu bili priznati niti kao socijalni radnici niti kao pedagozi. Znam sa kakvim su se problema susretali svi oni koji su stekli to zvanje (nemogućnost polaganja državnog ispita, problem pri zapošljavanju). Ovo sve jasno pokazuje koliko nam je potreban jedinstven sistem obrazovanja i kontrola federalnog ministarstva obrazovanja u ovim procesima.
U ovom slučaju odgovornost snosi Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli koji treba preuzeti odgovornost i inicijativu da riješi ovaj problem u kojem su se našli svi oni koji su diplomirali na ovom odsjeku. Ukoliko se radi o studiju psihologije da se izdaju diplome u skladu sa završenim studijem.
Na ovaj način bi omogućili da svi budu jednako tretirani ovim zakonom.
Poštovani, želim svakako pozdraviti napore koji su uloženi u pravljenje jednog ovako važnog Zakona koji bi regulisao rad psihologa ali želim također iskazati svoje nezadovoljstvo što isti taj zakon onemogućava rad mnogima koji se također bave psihološkom djelatnošću i što bi usvajanjem ovog zakona ogroman broj stručnog kadra bio ispušten iz vida i mislim da bi se time građanima BiH najviše nanijela šteta. Pošto sam sa TK, dvopredmetni odsijek pedagogija-psihologija je bio jedina opcija dugo godina prije nego što je razdvojen. Pored formalno stečenog obrazovanja mnoge moje kolege i kolegice su dodatno ulagali u sebe i stručno usavršavanje, stekli su subspecijalistička znanja iz oblasti psihoterapije (mnogi od njih izvan granica BiH uključujući i moju malenkost) i vrijedno i odgovorno rade u institucijama i nevladinim organizacijama. Posjećuju stručne kongrese, rade pod supervizijom, obnavljaju licence, sve u cilju održavanja kvalitete rada. Ukoliko se zanemari doprinos pedagoga-psihologa u obavljanju cjelokupne psihološke djelatnosti u BiH mislim da će time Parlament FBiH negirati institicije države koja je iznjedrila ovu struku što je samo po sebi problematično i nelogično.Ukoliko je jedan od glavnih argumenata "Psihologa" što "pedagozi-psiholozi" ne mogu samostalno obavljati psihološku djelatnost zbog toga što nemaju adekvatno znanje o korištenju psiholoških testova i mjernih instrumenata, to ne može biti argument za nebavljenje psihološkom djelatnošću! Zakonom se itekako može regulisati i ova oblast kako bi se prevenirala moguća zloupotreba koja bi bila svakako bila kontrolirana od strane komore psihologa. Svaki konkurs zahtijeva specifične uvjete rada i poslodavac je taj koji u skladu sa svojim potrebama traži osobu osposobljenu za mjerenje i dijagnostiku. Zbog toga smatram da i ovaj argument nije valjan. Treća stvar koju bih volio potcrtati je ta da su diplome pedagoga-psihologa priznate u inostranstvu i moguće ih je nostrifikovati na većini fakulteta jer je fakultet u svom nastavnom planu i programu imao zastupljene sve sadržaje i predmete propisane Evropskim okvirima i minimalnim standardima za obrazovanje, trening psihologa prema regulativama EuroPsy evropskog certifikata za psihologiju. Sto im omogućava samostalno obavljanje psihološke djelatnosti.Postavlja se ozbiljno pitanje, da li će se izostavljanjem pedagoga-psihologa iz Zakona o samostalnom sprovođenju psihološke prakse a u najvećoj mjeri zbog nemogućnosti korištenja mjernih instrumenata, odbaciti sav drugi doprinos i potencijal koji pedagozi-psiholozi mogu da obezbijede BiH društvu ostaje da se vidi. Molim i pozivam sve parlamentarce da ponovno razmotre sve prednosti i mane izostavljanja pedagog-psihologa iz ovog zakona razmišljajući prije svega o našim građanima a onda i o stotinama stručno osposobljenih lica koja bi ovim Zakonom bili diskriminirani i oštećeni.
Pitanje postavljeno puta: 5
Mirjana Marinković - Lepić,
21.04.2024. 19:23:18
Poštovani,
Vaši prijedlozi zahtijevali bi konsultacije sa strukom. No, Zakon je u fazi Nacrta, sigurno će biti prostora za intervenciju dok ne dođe u fazu prijedloga, te bi bilo dobro da se uključite u dijalog tokom javne rasprave.