Kako se navodi u obrazloženju ovog nacrta, razlog za donošenje zakona o jakim alkoholnim pićima jeste što trenutno ne postoji propis koji reguliše ovu oblast, zbog čega ne postoje ni pouzdani podaci o proizvodnji alkoholnih pića u Federaciji BiH te se ova proizvodnja nalazi u tzv. sivoj zoni, gdje je, prema procjenama, preko 60% proizvodnje i prometa jakih alkoholnih pića tržišno nekontrolisano. 

Uslijed ovakvog stanja, domaći proizvođači pribjegavaju zapošljavanju radnika na crno, što takve zaposlenike stavlja u izuzetno negativan položaj u smislu nemogućnosti ostvarenja socijalne i zdravstvene zaštite, penzijskog osiguranja i drugih prava po osnovu rada. Pored toga, “pravi” proizvođači alkoholnih pića u Federaciji BiH susreću se s nizom problema u proizvodnji i prometu, nelojalnom konkurencijom i sl.

Ovakvo stanje, kako navode predlagači, također direktno utiče i na budžet Federacije BiH zbog neubiranja poreza, akciza, doprinosa na plate, carina i sl.

U obrazloženju Nacrta istaknuto je da se na području Federacije Bosne i Hercegovine proizvode, prije svega, voćne rakije, pa je velika zainteresovanost proizvođača voća i grožđa s područja Federacije BiH da se osiguraju zakonski uslovi, odnosno donesu propisi kojim će se regulisati proizvodnja i promet prije svega rakija, ali i drugih jakih alkoholnih pića.

Značajan dio proizvodnje rakija obavlja se na tradicionalan način, bez standardizacije kvaliteta. Ove se rakije uglavnom prodaju u rinfuznom stanju i van “legalnih” tokova. Proizvodnja rakija na tradicionalan način može biti perspektivna, uz poboljšanja putem udruženja proizvođača rakija, a zatim i kroz zaštitu geografskog porijekla ovih proizvoda.

Ovim se zakonom omogućava da fizička lica destilat koji prevazilazi njihove potrebe mogu legalno prodati drugom proizvođaču destilata, odnosno jakog alkoholnog pića. Također, omogućava se i praćenje svih tokova cjelokupnog procesa proizvodnje jakog alkoholnog pića – od osnovne sirovine za proizvodnju do konačno upakovanog proizvoda u bocu, čime se garantuju porijeklo i kvalitet.

Zaključno, a imajući u vidu navedene probleme, predlagači su istakli da je glavni cilj donošenja zakona o jakim alkoholnim pićima obezbijediti zakonodavno–pravni okvir za sektor jakih alkoholnih pića i uspostaviti jedinstveno i uređeno tržište u skladu s EU standardima kojim će se:

a) uspostaviti registar proizvođača jakih alkoholnih pića, definisati uslovi za bavljenje proizvodnjom jakih alkoholnih pića, uspostaviti efikasan sistem za ispitivanje kvaliteta i organoleptičko ocjenjivanje, osigurati kontrola proizvodnje, upoznati proizvođači s mogućnostima zaštite geografskog porijekla jakih alkoholnih pića, stavljanje u promet i dr.;

b) izvršiti podjela nadležnosti između federalnog, kantonalnog i općinskog nivoa vlasti u Federaciji BiH u segmentu uspostave i vođenja registara, praćenja proizvodnje, stavljanja jakih alkoholnih pića u promet i dr.;

c) izvršiti uspostava efikasnog i djelotvornog sistema inspekcijske kontrole i nadzora u proizvodnji jakih alkoholnih pića i

d) riješiti i druga pitanja od značaja za sektor jakih alkoholnih pića.

Realizacijom navedenih aktivnosti indirektno bi se obezbijedilo punjenje budžeta u skladu sa Zakonom o akcizama u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH, broj 49/09) i podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega.

Priloge i detaljnije o odredbama koje sadrži ovaj nacrt možete čitati klikom na opciju “Preuzmite tekst zakona”. 

Fotografija: freepik.com