Skupština građana BiH: da li može biti rješenje za smetnje u reformskim procesima u BiH?

Skupština građana je oblik demokratije sve više zastupljen u svijetu. U Bosni i Hercegovini je već uvedena u obliku Građanske skupštine u Mostaru, ali se sada prvi put uvodi na nivou cijele države. Plan je da građani i građanke na ovaj način izraze svoj stav o tome kako treba izmijeniti Ustav i izborno zakonodavstvo na način da se usklade sa međunarodnim i regionalnim propisima.

Skupština građana je inovativni oblik deliberativne demokratije koji postaje sve popularniji u svijetu. Olakšava donošenje odluka, i to na način da se grupe građana/ki, nasumice odabranih (ali uz uvažavanje različitosti u društvu, odnosno različitih demografskih kriterija kao što su spol, dob i dr.), sastaju, analiziraju različita pitanja koja su od značaja za njihovu zajednicu, raspravljaju o njima, te u konačnici donose odluke ili preporuke službenim vlastima. Diskusije koordinišu nezavisni facilitatori, a tokom analiza, rasprava i donošenja odluka/preporuka eksperti/ce detaljnije upoznaju članove/ice skupštine građana sa mogućnostima implementacije njihovih eventualnih odluka i preporuka. Na ovaj način se omogućava donošenje kvalitetne odluke/preporuke koja je, opet, donesena za opšte dobro svih u državi (jer se smatra da, zapravo, skupštine građana predstavljaju “grad ili državu u malom”).

Mnogi su primjeri skupština građana u svijetu. Neki od posljednjih su Klimatski skup u Ujedinjenom Kraljevstvu iz prošle godine (kada su građani i građanke Ujedinjenog Kraljevstva raspravljali o načinu postizanja nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine, te o tome kako koristiti energiju, zemljište i materijale) ili Konvencija građana za klimu u Francuskoj iz iste godine (kada su građani i građanke Francuske raspravljali o tome kako do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova u Francuskoj za najmanje 40% u odnosu na nivo iz 1990. godine). Važni su i primjeri skupštine građana u Irskoj iz 2012. (Konvencija o ustavu, kada su građani i građanke Irske raspravljali o legalizaciji istospolnih brakova i smanjenju godina starosti za kandidaturu za predsjednika/cu sa 35 na 21 godinu), kao i skupštine građana u Belgiji (kada se 1.000 građana/ki okupljalo i raspravljalo o temama kao što su socijalno osiguranje, imigracija i prospertitet u vrijeme finansijske krize).

Ured specijalnog predstavnika Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini (BiH) je ove godine pokrenuo postupak Skupštine građana BiH. Koordinacijski tim, koji je potpuno nezavisan od vlasti, osmislio je i upravlja cijelim postupkom, a sve sa ciljem da obični građani i građanke BiH predlažu rješenja za probleme u društvu. Član/ica Skupštine građana BiH može postati svaki punoljetni državljanin/ka BiH sa prebivalištem u BiH. Također, bitna je raznovrsnost članova/ica skupština građana. Profesor političkih nauka na Univerzitetu u Ženevi Nenad Stojanović ističe: “Skupštine građana, upravo zahvaljujući načinu kojim su odabrane, su istinski mikrokosmos društva, gdje rame uz rame sjede i mladi i stari, i siromašni i bogati, i visokoobrazovani i osobe sa nižom stručnom spremom. Najmanje polovina njenih članova su žene”. Međutim, važno je naglasiti da članovi/ce Skupštine građana BiH ne zamjenjuje poslanike/ce i delegate/kinje Parlamentarne skupštine BiH. Ipak, Ured specijalnog predstavnika EU u BiH objavit će i proslijediti vlastima u BiH sve odluke i preporuke koje Skupština građana BiH donese, a vlasti će biti pozvane da te odluke i preporuke uvaže. 

Prvi korak je već napravljen, odnosno poslana su pozivna pisma za 4.000 nasumice odabranih domaćinstva u svim općinama/opštinama u BiH, među kojima će se (opet nasumice) izabrati konačna grupa od 57 članova/ica. “Odabir će obaviti nezavisna firma koja je specijalizovana za anketiranje reprezentativnih uzoraka stanovništva BiH. Skupština građana BiH održaće se tokom dva vikenda u oktobru 2021. godine, uz lično prisustvo učesnika i u dva različita grada u BiH”, naglasili su iz Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH. Niko od članova/ica ne smije biti izabrani nosilac/teljka političke funkcije i/ili politički imenovani/a dužnosnik/ca na bilo kojem nivou vlasti u BiH, ali su predstavnici/e Međuresorne radne grupe za izmjene i dopune Izbornog zakona pozvani da prisustvuju određenim zasjedanjima Skupštine građana BiH (no, samo u svojstvu posmatrača). 

Skupština građana BiH je prva na nivou države, ali nije prva takva skupština u BiH. Naime, u Mostaru je 10.7.2021. počela sa radom Građanska skupština - kao dio prvog vijećničkog postupka ove vrste u na jugoistoku Evrope. U periodu od 10. do 31. jula 2021. godine ona je okupila reprezentativnu skupinu od 48 slučajno odabranih građana/ki, koji su diskutovali, i u konačnici dali preporuke o čistoći grada i održavanju javnih prostora u Mostaru. Implementaciju cjelokupnog procesa pratio je Nadzorni tim, vodeći računa da se poštuju standardi i principi deliberativnog procesa.

Postavlja se pitanje zašto je skupština građana odabrana od EU kao potencijalni način sprovođenja reformskog procesa u BiH? Poznato je da BiH mora izmijeniti svoj Ustav i izborno zakonodavstvo, kako bi ih uskladila sa međunarodnim i regionalnim propisima. Do sada je taj proces isključivo vođen  od političkih stranaka, i to potpuno bezuspješno, imajući u vidu da je presuda u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava donesena 2009. godine, a nijedan akt u BiH još uvijek nije izmijenjen u skladu s njom. EU smatra da proces reformi mora biti transparentan i inkluzivan, zbog čega je važan stav građana i građanki BiH. “Upravo je zbog toga EU u BiH pokrenula održavanje Skupštine građana, inovativnog oblika demokratskih procesa, sve zastupljenijeg u cijelom svijetu, u okviru kojeg građani imaju priliku dati svoje prijedloge za rješavanje važnih pitanja koja oblikuju budućnost zemlje”, ističe glasnogovornik Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH Ferdinand Koenig. Dakle, Skupština građana BiH predstavlja priliku građanima i građankama BiH da iznesu svoje mišljenje o pitanju izmjene Ustava i izbornog zakonodavstva, te priliku da daju preporuke kako ove važne akte izmijeniti na način da ne dovode do diskriminacije jednog dijela stanovništva BiH. S obzirom da se ovaj oblik deliberativne demokratije pokazao uspješnim u mnogim državama, za očekivati je i da će u BiH pokazati rezultat, u smislu da će predložena rješenja biti kvalitetna, a ujedno i predstavljati stav većine građana i građanki u BiH.

(javnarasprava.ba)