Šta donose predložene izmjene i dopune Zakona o službi u Oružanim snagama BiH?

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je 2005. godine usvojila Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine koji propisuje jedinstveni odbrambeni sistem BiH, uspostavlja i definira zapovjednu liniju i ulogu svih elemenata kako bi BiH imala puni kapacitet u civilnom nadzoru, zaštiti suvereniteta i teritorijalnog integriteta i dr. Iste godine donesen je i Zakona o službi u Oružanim snagama BiH kojim se definiše prijem u službu, prava i obaveze lica na službi u Oružanim snagama, status lica tokom službe, sistem klasificiranja ljudstva, ocjene, unapređenja i sl.

Ministarstvo obrane BiH nedavno je izradilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, kojim se, između ostalog, predviđa da vojnici ili podoficiri u postupku prijema u čin podoficira ili oficira mogu biti primljeni do navršene 39. godine, a ne, kako je sada slučaj, do navršene 35. godine. 

Opširnije o ranijim izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama BiH možete čitati na web platformi Javna rasprava.

“U procesu prijema evidentiran je očigledan pad interesa kandidata za službu u Oružanim snagama BiH po postojećim zakonskim rješenjima. U 2012. godini broj prijavljenih kandidata na oglas za 300 vojničkih mjesta bio je 6.610, dok je 2021. godine za isti broj mjesta taj broj 1.007 kandidata”, navedeno je u obrazloženju predloženog nacrta zakona.

“Zbog demografskih, ekonomskih i promjena na tržištu rada, nastala je potreba za izmjenom postojećeg pravnog okvira da bi se osigurao kontinuitet operativne sposobnosti te pravovremeno i potpuno izvršenje misije Oružanih snaga u skladu sa Zakonom o obrani BiH”, stoji u obrazloženju predloženog nacrta zakona, koji je trenutačno u postupku javne rasprave.

Oružanim snagama BiH, prema podacima resornog ministarstva, nedostaje 1.215 profesionalnih vojnih lica, 222 oficira, 178 podoficira i 815 vojnika. Osim toga, OSBiH, kako je navedeno, u periodu do 2025. godine očekuje prekid službe 3.546 profesionalnih vojnih lica, od čega 1.038 oficira, 1.896 podoficira i 612 vojnika.

Predloženim izmjenama ovog zakona, prema obrazloženju predlagača, veći broj lica koja su na službi u OSBiH prijavljivao bi se za obuke, a OSBiH bi dobile kvalitetnije obučene podoficire i oficire.

Usvajanje ovakvog prijedloga zakonskog  rješenja  neće  uzrokovati  prekoračenje  trenutno odobrenog broja lica u sistemu odbrane (10.011 osoba) niti će doći do bilo kakvog dupliranja troškova po osnovu ličnih primanja. Predloženim rješenjem, kako navodi predlagač, nastoji se osigurati veći interes mladih osoba za prijem u kategoriju vojnika iz civilstva zbog mogućnosti duže karijere i napredovanja u više kategorije podoficira i oficira. 

Postojećim zakonskim rješenjima (tabela 1.) regulisano je da kandidat na obuci, za period osnovne obuke (vojnička, podoficirska i oficirska), prima novčanu naknadu za vrijeme obuke, koja zavisi od vrste obuke. Dužina trajanja obuke zavisi od statusa u vrijeme upućivanja na obuku (da li je lice angažovano na službu u OSBiH ili dolazi iz građanstva), a što za posljedicu ima i različitu cijenu troškova obuke, odnosno, duži period obuke znači i veće troškove. 

Tabela 1. Dužina trajanja obuke i troškovnik prema postojećem zakonskom rješenju

Također, licima koja se upućuju na obuku, a prije upućivanja su imala status profesionalnog vojnog lica (PVL), prekida se služba, što je, kako se navodi u obrazloženju Nacrta izmjena Zakona, destimulirajuće za kandidate te  je  evidentan  manji  broj  prijavljenih  kandidata,  što  za  posljedicu  ima  teži  odabir onih kvalitetnih. Pregled ukupnih troškova obuke i prijema u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine po predloženim izmjenama i dopunama Zakona o službi u OSBiH prikazan je u tabeli 2.
Tabela 2. Pregled ukupnih troškova obuke i prijema u OSBiH po predloženim izmjenama i dopunama Zakona o službi u OSBiH

Oružane snage BiH su profesionalna i jedina vojna sila koju ustrojava i nadzire Bosna i Hercegovina. OSBiH imaju djelatnu i pričuvnu komponentu. S obzirom na to da je u pitanju institucija Bosne i Hercegovine, čine je pripadnici iz reda sva tri konstitutivna naroda, kao i iz reda Ostalih.

Koliko će, prema Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u oružanim snagama BiH, iznositi troškovi za bruto plate i naknade kada je lice na službi u odnosu na to kada je lice na obuci za prijem u OSBiH naznačeno je u tabeli 3.


Tabela 3. Uporedni prikaz troškova za bruto plate i naknade kada je lice na službi u odnosu na to kada je lice na obuci za prijem u OSBiH

Iz tabele se vidi da neće doći do povećanja troškova, dok će brojno stanje ostati isto.

Također, dugoročnije, smanjit će se i iznos od cca 3.500 KM po vojniku, koji se kroz Program tranzicije dodjeljuje vojnicima koji napuštaju OSBiH zbog godina starosti, a nemogućnosti promjene kategorije, odnosno neće se dodjeljivati ni jednokratna naknada za prijem u OSBiH u iznosu od 300 KM, koja se dodjeljuje svakom PVL-u koji se prvi put prima u službu.  

Nacrt zakona o službi u Oružanim snagama BiH za cilj ima, prema obrazloženju nadležnog predlagača, poboljašanje uslova u Oružanim snagama BiH. Mnogobrojni bh. zvaničnici u javnosti često ističu kako BiH pretenduje dostići NATO standarde, odnosno ispuniti uslove iz Programa reformi. Međutim, ako je suditi prema (ne)zvaničnim stavovima državnih zastupnika/ca iz Republike Srpske, u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine izvjesno je da će ovaj nacrt naići na mnoge poteškoće i opstrukcije u parlamentarnoj proceduri. Podsjećamo, Dušanka Majkić, zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost PSBiH, komentirajući prijedlog izmjena i dopuna Zakona, izjavila je “da je i više nego očigledno da nema interesovanja za službu u Oružanim snagama BiH, jer se od toga više ne može živjeti”.  

Majkić tvrdi da je posljedica ovakvog stanja u Oružanim snagama BiH “to što Bošnjaci nisu spremni za dogovor i razgovor na temu Oružanih snaga BiH te da je Republika Srpska u nekoliko navrata predlagala da se vojska i obimom i strukturom smanji, ali da to niko nije želio da čuje”, potcrtavajući da je  predloženi nacrt “pokušaj da se zamagle stvari”, da “vjerovatno izmjene neće proći potrebnu proceduru”. Također, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, u jednom od svojih javnih istupa, 27.9.2021. godine, rekao je da će biti povučene “saglasnosti Republike Srpske date na sporazume o Oružanim snagama, kao i o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu”. 

“Ovih dana popisujemo sve ono što je urađeno od strane visokih predstavnika ili kroz naše sporazume i davanja saglasnosti. Mi ćemo povući naše saglasnosti na sporazume o vojsci i VSTS-u”, rekao je Dodik.

Podsjećamo, kada su u pitanju Oružane snage Bosne i Hercegovine, entiteti nemaju nadležnost da odlučuju o njihovom daljnjem postojanju. Oružane snage BiH formirane su na osnovu zakona koje je donijela Parlamentarna skupštine BiH, a u skladu s ovlastima koje joj daje Ustav Bosne i Hercegovine. Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u oružanim snagama BiH nastoji se održati isto brojno stanje u Oružanim snagama BiH, uz obezbjeđenje kvalitetnije obuke za podoficire i oficire. Ipak, s obzirom na najavljene opstrukcije zvaničnika/ca iz Republike Srpske, parlamentarni put ovog nacrta zakona neće bit nimalo lak.