BiH na posljednjem mjestu u regionu kada je u pitanju otvorenost i transparentnost izvršne vlasti

U.G. “Zašto ne” je u saradnji sa nevladinim organizacijama iz regionalne mreže ACTION SEE razvilo Regionalni indeks otvorenosti, te na godišnjem nivou mjeri otvorenost vlasti na osnovu četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost.

Ovogodišnje istraživanje je obogaćeno skupom kriterijuma kojima se zagovara viši nivo proaktivne transparentnosti koji je, kao međunarodni standard, srž metodologije našeg istraživanja. Uvođenjem novih kriterijuma otvorenosti željeli smo provjeriti koliko izvršna vlast u regionu radi na razvoju svojih politika i praksi otvorenosti i omogućiti doprinos tom razvoju. Rezultati istraživanja svjedoče da su ubrzani razvoj interneta i stvaranje novih mogućnosti za otvoreno i transparentno djelovanje državnog aparata i dalje u raskoraku sa njihovom praktičnom primjenom. 

Kada je u pitanju izvršna vlast u regionu, ona prosječno zadovoljava 44.88% indikatora otvorenosti. Prema ovogodišnjem mjerenju, u prosjeku je najotvorenija izvršna vlast u Sjevernoj Makedoniji (52.09%), zatim u Crnoj Gori (51.67%), Srbiji (40.17%) te Bosni i Hercegovini (35.60%). Kao i u prethodnim godinama, rezultati pokazuju da se nivo otvorenosti smanjuje kako se krećemo ka onim organima vlasti koji su na nižem hijerarhijskom nivou u javnoj upravi. Vlade u regionu u prosjeku zadovoljavaju 56.59% kriterijuma otvorenosti, ministarstva 47.45%, a organi uprave 30.61%. Znatne neujednačenosti postoje i unutar samih grupa institucija, tako da postoje organi koji su primjer otvorenog i transparentnog djelovanja, ali i oni koji bez ikakvih posljedica ne poštivaju ne samo principe i prakse dobrog upravljanja, nego čak ni zakonske obaveze javnosti rada.

Što se tiče izvršne vlasti u BiH, koju čine Vijeće ministara BiH, Vlada Federacije BiH, te  Vlada Republike Srpske, zadovoljeno je ukupno 48,12% indikatora otvorenosti, i to:

Princip “pristupačnost“, koji je fokusiran na pristup informacijama, interakciju sa građanima/građankama, te provođenje javnih konsultacija, izvršne vlasti u BiH zadovoljavaju sa 52,5% indikatora. Učinkovitost sveukupne izvršne vlasti u BiH zadovoljava 45% postavljenih indikatora. Kada je u pitanju integritet izvršne vlasti u BiH, ona zadovoljava 47% ispitanih indikatora, a kriterij transparentnosti sa 49% zadovoljenih indikatora. Budžetska transparentnost zadovoljava svega 26% postavljenih indikatora, što u odnosu na prošlogodišnjih 48% predstavlja ogroman pad. Razlog tome je to što Vlada Republike Srpske nije objavila svoj budžet za prethodnu godinu. Također, mogućnost pretrage budžeta je ograničena, što otežava bilo kakvo poređenje, analizu ili upotrebu podataka za dalju obradu. Iako je Vlada FBiH napravila pozitivan iskorak i kreirala budžet za građane, druge dvije vlade i dalje nisu omogućile građanima/kama ovu vrstu dokumenta.

Državna i entitetska ministarstva u Bosni i Hercegovini u prosjeku zadovoljavaju svega 31% analiziranih kriterija u oblastima transparentnosti, pristupačnosti, učinkovitosti i integriteta, što dodatno svjedoči o niskom nivou otvorenosti izvršne vlasti u BiH. Međusobne razlike u ukupnim rezultatima između državnih i entitetskih ministarstava u BiH su velike. Najbolje rangirano je Ministarstvo pravde BiH, koje ispunjava 55% ukupnih indikatora, a najlošije je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije sa 17%.

Integritet svih resornih ministarstva (na državnom i entitetskim nivoima u BiH) iznosi 17%, što ne iznenađuje s obzirom na činjenicu da imovinski kartoni ministara/ki nisu javno dostupni niti na jednoj zvaničnoj web stranici, kao ni to da institucije ne pristupaju strateškom rješavanju problema poput sukoba interesa. Poražavajuća je i informacija da svega 15% ministarstava u cijeloj državi ima dostupne određene podatke o budžetu na svojim zvaničnim web stranicama. 

Organi uprave u BiH (u uzorak za istraživanje ušlo je 45 organa uprave) također imaju skroman rezultat od 27% zadovoljenih indikatora otvorenosti. Ovi rezultati u odnosu na prošlogodišnje pokazuju blage oscilacije koje ne predstavljaju ni progresivnu ni regresivnu promjenu. Gotovo 83% organa uprave na svojim web stranicama nema objavljene budžete, a oko 66% organa uprave ne objavljuje čak ni planove javnih nabavki. Ipak, pored nezadovoljavajućeg cjelokupnog rezultata, postoje i institucije koje se ističu proaktivnim i transparentnim načinom objavljivanja podataka. Pa tako Ured koordinatora za reformu javne uprave zadovoljava 73% ispunjenih indikatora, Direkcija za evropske integracije 68%, te Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine 60%.

Čitavu analizu možete pročitati na ovom LINKU

Ovaj projekat sprovodi ACTION SEE (Mreža za odgovornost, tehnologiju i institucionalnu otvorenost) na teritoriji JIE, a koju čine Fondacija Metamorphosis iz Sjeverne Makedonije, CRTA – Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost iz Srbije, Udruženje građana i građanki “Zašto ne” iz Bosne i Hercegovine i Centar za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, uz finansijsku podršku Nacionalne zaklade za demokratiju (National Endowment for Democracy)

 (zastone.ba)