Hajrudin Žilić

Ovo je profil iz mandata (2018)

83%
Broj pitanja: 52
Broj odgovora: 43
Stranka
DF
Parlament
Parlament Federacije BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Rođen 1961. godine. Završio Vojnu gimnaziju, zatim Vojnu akademiju. Od 1992. pripadnik Armije RBiH. U Armiji RBiH i OS BiH obavljao  niz odgovornih rukovodnih dužnosti. Penzionisan  u skladu sa zakonom o sluzbi u OS u činu pukovnika. Posljednja dužnost u OS BiH načelnika G-2.

Obavljao funkciju ministra MUP ZDK.

Član DF-a od samog osnivanja. 

Izborna jedinica
406
Pozicija
Zastupnik
Broj osvojenih glasova
1864

Pitanje: Gospodine Žiliću,interesira me kakav stav ste zauzeli u vezi sa zahtjevima rudara ?

Pitanje postavljeno: 29.11.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovani,

Vrlo kompleksno pitanje, odnosno kompleksna oblast. Ako neko zahtjeva poštovanje i realizaciju ranije donešenih sporazuma, ako traži da mu se uveže radni staž, ako traži da učestvuje u izradi Pravinika o radu i učincima rada, onda je evidentno da je problem u onom ko to ne poštuje. Malo me bunilo što je je pored opravdanih zahtjeva koji regulišu radno pravni status, uslove rada, primanja, u prvi plan i kao najvažniji zahtjev istaknu smjenu direktora JP Elektroprivreda koji snosi dio krivice, ali svakako nije najveci krivac obziromd a problemi rudnika i rudara datiraju 15 godina unatrag. Interesantno je da zastupnici nisu podržali prijedlog Zaključka kluba DF kojim se, zbog mnogobrojnih problema koji upucuju na nesavjesno obavljanje poslova od strane menadžmenata, pa i drugih kriminalnih radnji u rudnicima, zahtjevalo da u rudnike i Elektroprivrede Sarajevo i Mostar uđu istražni organi. Konkretno Zaključak nisu podržali zastupnici HDZ-HNS i SDA (izuzev trojice casnih izuzetaka),  a to u izvjesnoj mjeri i upucuje na stvarne krivce. Na sjednici je, od strane pojedinih zastupnika, iznešeno niz neistina i poluistina, dijelom zbog namjere politiziranja slučaja, a dijelom zbog neupucenosti i nepoznavanja elementarnih stvari, ali ipak na kraju su usvojeni konkretni zaključci koji su javno objavljeni a cilj im je rješavanje nagomilanih problema u rudnicima. Ovaj put se težisno razgovaralo i reagovalo na ekonomski aspekt problema, niko nije spominjao sigurnosni, jer sasvim je sigurno da su radari poceli osjecati i strah te iz tog razloga i napuštaju radna mjesta. Uzrok toga je  nemogucnost osiguravanja repromaterijala te ima situacija da se skidaju stari lukovi i koriste za dalje napredovanje u jamama. Kzem, oblast je kompleksna, a da rezimiram, podrzavam zahtjeve rudara, a od najodgovornijih smo kao klub tražili da podnesu ostavke (Premijer, Ministar i Direktor JP Elektroprivreda) kao moralni čin prijhvatanja odgovornosti za nastalu situaciju.


Datum odgovora: 01.12.2021

Pitanje: Gospodine Žiliću,molim Vas da mi odgovorite da li podrzavate odluku ministrice finansija u vezi uvodjenja novih fiskalnih uredjaja? Da li je to bespotreban dodatni namet i obaveza za male obrte,koji su ionako osteceni od pocetka Covida?

Pitanje postavljeno: 29.11.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovani,

Svakako da ne podržavam jednostrano donošenje Pravilnika i smatram da ta pitanja, bez obzuira na sva obrazloženja, treba uređivati zakonom. Posebno je indikativno to što je ministrica donijela Pravilnik nakon što  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnim sistemima nije dobio potrebnu vecinu kada je bio na dnevnom redu Predstavnickog doma. Naime, za pomenuti Zakon je glasalo samo 13 zastupnika i to je potvrda stava Predstavnickog doma u vezi sa Zakonom. Na jucerasnjoj sjednici sam diskutovao u smjeru donošenje Zaključka kojim se traži povlacenje Pravilnika, što je ministrica i obečala nakon usvajanja pomenutog Zakljucka.


Datum odgovora: 01.12.2021

Pitanje: Gospodine Žiliću,kako u posljednje vrijeme u medijima se stalno govori o novom Zakonu o porezu na dohodak i da je isti skinut sa Dnevnog reda sjednice,molim Vas za Vase misljenje ,koje su po Vama dobre, a koje lose odredbe prijedloga ovog zakona

Pitanje postavljeno: 19.11.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovani,

Zakon o porezu na dohodak nije na dnevnom redu sjednice Predstavnickog doma Parlamenta Federacije, međutim uvijek postoji mogucnost da se na samoj sjednici predlozi uvrštavanje u dnevni red o cemu se izjasnjavaju zastupnici. Licno, cisto sumnjam u takvu mogucnost, izmedju ostalog i zbog toga što sa pomenutim zakonom u paketu mora ici i Zakon o doprinosima.

U medijima je bilo mnogo govora o Zakonu o porezu na dohodak, bilo je tu mnogo tacnih, ali i netacnih, odnosno pogresnih interpretacija. Najvece nedoumice i protivljenja u javnosti izazvala su pogresne i rekao bih u nekim situacijama i tendenciozne tvrdne pojedinih novinara. Tako je na primjer veliku pometnju unjela tvrdnja voditelja jedne od gledanijih TV emisija koji je doslovno rekao "Ubuduce kad vam otac ostavi kucu koja vrijedi 200 hiljada KM, u obavezi ste Fadilu dati 20 hiljada KM". Dakle potpuno pogresna i tendenciozna izjava i informacija. U vezi sa tim, definitivno, u članu 8. Stav 2. pod c) kao prihodi koji ne ukljucuju u osnovicu poreza na dohodak su: "Prihodi po osnovu nasljedstva i poklona ukoliko su na njih placeni porezi ili su oslobođeni od poreza po propisima kantona". Kantonalnim zakonima je regulisano da se ne plaća porez na nasljedstvo ili poklon od roditelja. Predloženim zakonom oporezivo je svako primanje osim penzija, socijalnih davanja i primanja po posebnim propisima koji regulisu kategoriju branilaca i clanova njihovih porodica. Dakle, uvodi se poreska osnovica 13% i na tople obroke, regrese, prevoz na posao. Oporezive su i stipendije preko koje iznose preko 300 KM, primanja od volonterskog rada preko 100 KM, pripravnićkog rada preko 150 KM, sve na mjesecnom nivou. Za navedene primjere smatram pogresnim prije svega sto su granice iskazane fiksnim iznosima, a ne procentualnim iznosom u odnosu na prosjecnu plaću. Još je niz primjedbi, međutim izvjesne su i neke opšte pozitivne stvari. Pozitivno je da je zakon potreban i da ga je nužno donijeti, pozitivno je i to što, ipak, predstavlja dobro sredstvo borbe protiv "sive ekonomije". Zakon je apsolutno vezan za Zakon o doprinosima i nemoguce ih je donositi odvojeno, a pri tome mora biti prisutno da Zakon o doprinosima smanjuje stopu sa 42% na 31,5%.  


Datum odgovora: 25.11.2021

Pitanje: Poštovani, kakav je Vaš stav u vezi sa utvrđenim propustima koji su doveli do smrti djevojčice Džene Gadžun ?

Pitanje postavljeno: 18.11.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovani,

Tragicno okoncana operacija malene Džene je na žalost posljedica niza propusta koji su svaki ponaosob, a posebno u istovremenom ispoljavanju doveli do tragicnog slucaja. Istraga ce utvrditi šta je od svega ispoljilo najsnažniji uticaj. Da li je to anestezija, licenca doktorice, uređaji koji nisu imali certifikat od agencije za mjeriteljstvo ili nešto sasvim drugo. Pažnja je usmjerena prema nabrojanim propustima, međutim ja ukljucujem još jedan faktor i smatram ga veoma odgovornim. Naime, nakon tragicnog događaja inspekcijski organi su utvrdili da oko 100 ordinacija i institucija ne posjeduje validne certifikate za opremu koju koriste. Ja postavljam javno pitanje, a isto će uslijediti na sjednici Parlamenta "Šta su radili inspekcijski organi u ranijem periodu, jel trebalo nesto ovako uzasno da se desi da bi se oni digli i radili svoj posao" Smatram ih krivcima i saucesnicima i trazit cu odgovornost i sankcionisanje odgovornih osoba u inspekcijskim organima. Nase inspekcije ne izlaze iz malih obrta i samostalnih radnji, po pravilu su u manjim d.o.o. koji su se drznuli da zatraže povrat PDV-a i da ne navodim više primjera. Istvoremeno nigdje ih nema u poslovnim subjektima ciji su vlasnici bliski strankama u vlasti, nema ih da provjere certificiranost medicinske opreme, ali po prvilu kaznjavaju male obrte koji nisu odnjeli PP aparat na kontrolu ispravnosti. Ukoliko se utvrdi da je stanje opreme i u najmanjoj mjeri uticalo na smrt male Džene, necu se smiriti dok odgovorni u nadleznim inspekcijskim organima ne budu odgovarali za nemar u sluzbi. Prozivat cu ih na svakoj sjednici Parlamenta do kraja mandata.

Sa poštovanjem


Datum odgovora: 25.11.2021

Pitanje: PostovaniDa li se na federalnom nivou razmatra pitanje rada Gorskih sluzbi spasavanja, odnisno da se njihov rad regulise Zakonom. Rade potpuno volontetski, a svjedoci smo da nazalost svakodnevno ima potreba za njihovim angazmanom. Hvala

Pitanje postavljeno: 19.11.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovani,

Gorska služba spasavanja Federacije BiH je dobrovoljna,interesna, nevladina organizacija koja po osnovi dobrovoljnosti okuplja udruženja, planinarske specijalisticke organizacije i stanice gorske službe spašavanja na teritoriji Federacije BiH.

Stanice GSS u F BiH osnovane su pod uslovima i u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama u Federaciji BiH. a imaju potpisane ugovore o svojim aktivnostima sa razlicitim nivoima organizovanja Civilne zaštite.

Prihode stice iz članarine; budžeta; donacija, dobrovoljnih priloga i poklona javnih institucija, fizičkih i pravnih lica; državnih subvencija i ugovora sa državom, javnim institucijama i fizičkim i pravnim licima.

Dakle oblast rada i djelovanja pravno je regulisana, a definisana Statutom GSS. Obzirom na dobrovoljnost članstva GSS se može smatrati volonterskim udruženjem i ne postoji profesionalna jedinica GSS, mada sam mišljenja da je to pitanje o kojem se treba razmisljati u narednom periodu obzirom na znacaj službe, te uslove i nacin njihovog angažovanja.

Sa poštovanjem


Datum odgovora: 25.11.2021

Stranica 2 od 8