-
-
Jasmin Imamović
Broj pitanja: 8Broj odgovora: 0 - Stranka
- SDP
- Parlament
- Parlamentarna skupština BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Jasmin Imamović rođen je 8. 10. 1957. godine u Brčkom. U Tuzli je proveo većinu života, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1980. godine. U Tuzli je radio u Upravi za imovinsko-pravne poslove, bio je i pomoćnik međuopćinskog javnog pravobranioca.
Od 1991. do 2001. godine obavljao je dužnost sekretara Općine Tuzla. Na mjesto sekretara Općine Tuzla imenovan je kao nestranački kandidat i ekspert iz oblasti prava. Skupština općine Tuzla Imamovića je nagradila Plaketom sa zlatnim grbom. Od 1995. godine aktivan je u politici, kada postaje generalni sekretar Unije bosanskohercegovačkih socijaldemokrata. Na ovoj dužnosti bio je do kongresa ujedinjenja spomenute partije sa Socijaldemokratskom partijom BiH (SDP BiH) 2000. godine, od kada je obavljao dužnosti u Glavnom odboru, Predsjedništvu i drugim organima ove partije, a jedno vrijeme bio je i potpredsjednik SDP-a BiH.
Izabran je za načelnika Općine Tuzla u februaru 2001, a zatim i 2004, 2008, 2012. i 2016. godine. Od oktobra 2014. godine, nakon što je Tuzla proglašena gradom, postaje gradonačelnik Tuzle. U toku ovih mandata obavljao je i dužnost predsjednika Zajednice gradova i općina Federacije BiH, bio je delegat u Vijeću Evrope u Strazburu, kao i potpredsjednik SDP-a BiH.
Imamović je idejni tvorac i osnivač Međunarodnih književnih susreta „Cum grano salis“ i najveće nagrade za roman na Zapadnom Balkanu – „Meša Selimović“. Jedan je od pokretača mreže gradova okupljenih oko Evropske povelje o zaštiti ljudskih prava u gradovima te organizator Sedme konferencije o Evropskoj povelji o ljudskim pravima, koja je 2010. godine održana u Tuzli.
Kao književnik, Jasmin Imamović objavio je šest romana: „Ubijanje smrti“, „Besmrtni jeleni“, „Obožavatelj trena“, „Molim te, zapiši“, „Slana zemlja“ i „Ljetopis o kralju Tvrtku“.
Izvor: Grad Tuzla
- Izborna jedinica
- 5
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 23302
Pitanje: Poštovani,Zašto se ne pokrene pitanje povećanja minimalne plate u FBiH na minimalni neto iznos od 1000 KM ? Opće poznata je činjenica da svaka druga firma radnicima plaća minimalac na račun a ostatak u koverti , time izbjegavajući obavezu plaćanja poreza na platu kao i plaćanje doprinosa radniku.Cijene roba i usluga su u Bosni i Hercegovini veće i za 50% nego u zemljama EU , npr. Irska, hrana je 50% jeftinija u tržnim centrima a plate su im šest puta veće nego u BiH. U Irskoj građani imaju besplatnu vodu i td mnoge socijane i ekonomske pogodnosti.Dakle u prošloj godini se bučno govorilo o pomjeranju minimalne plate u januaru 2024 godine, a sada se o tome nijemo ćuti. Da, firme i profiti koji se ostvaruju , gdje su vlasnici velikim brojem i sami učesnici u garniturama vlasti su protiv povećanja minimalne plate. Nisu se odrekli velikih zarada, ali negoduju povećanje cijene rada. Kao rezultat toga ljudi masivno odlaze.
Pitanje: Postovani gospodine, postujemo Vas kao odgovornog i veoma mudrog politicara i covjeka, stoga Vam se obracamo, da lI ste u mogucnosti da uticete na produzenje starosne granice za vojnike sa 40 godina starosti na 45 godina ili kao u zemljama okruzenja do 52 godine. Veliki broj iz ove katogorije ostace bez posla ili samovoljno napusta zbog toga. Veliki broj je veoma strucnih ljudi. Molim Vas pokusajte nesto da se uradi po tom pitanju. Hvala Vam.
Pitanje: Dobar dan, znaju li parlamentarci da će se u 2026 godine otići u penziju iz granične policije BiH blizu 300 policijskih službenika, također oni parlamentarci što kažu da policija ne može raditi do 65 godine, i da treba otvoriti mjesto mlađima, a primaju penziju, zašto ne napuste parlament i ustupe mjesto mlađima da mogu napredovati u karijeri, također na prelazi uz isto radno vrijeme i u istim uslovima rade i carinski službenici do 65 godine, također kako može građevinski radnik na skeli i sa teškim fizičkim radom raditi i preko 65 godina, hvala
Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o policijskim službenicima BiH
Vidi sva pitanja na zakonu
Pitanje: 1. Da li je rađeno istraživanje ili anketiranje policijskih službenika SIPA-e, Granične policije i Direkcije kako bi se utvrdio tačan broj onih koji bi koristili mogućnost produženja radnog staža a na osnovu čega predlagač zakona može da tvrdi da će mjera dovesti do željenih rezultata? Činjenica je da ne žele svi policijski službenici sa stečenim uslovima za penziju da ostanu u službi već žele da se penzionišu. 2. S obzirom da je najveći problem nedovoljan broj niže rangiranih policijskih službenika u Graničnoj policiji, zna li predlagač ovih izmjena koji broj onih sa stečenim uslovima za penziju želi da ostane u službi u GP?3. S obzirom da je u SIPA-i popunjenost policijskih službenika 75%, zna li predlagač zakona da ovim mjerama pogoduje isključivo malom broju visokorangiranih policijskih službenika i blokira napredovanje stotinama niže rangiranih policijskih službenika?4. Zna li predlagač izmjena kako će se iste odraziti na položaj i karijerno napredovanje policijskih službenica koje su generalno podzastupljene a posebno u činu višeg, samostalnog i glavnog inspektora? Kad će i kako ove žene ostvariti svoj karijerni maksimum ako im ionako otežano napredovanje u službi stopirate do kraja 2028. godine?