Jasmin Imamović

0%
Broj pitanja: 2
Broj odgovora: 0
Stranka
SDP
Parlament
Parlamentarna skupština BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Jasmin Imamović rođen je 8. 10. 1957. godine u Brčkom. U Tuzli je proveo većinu života, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1980. godine. U Tuzli je radio u Upravi za imovinsko-pravne poslove, bio je i pomoćnik međuopćinskog javnog pravobranioca.

Od 1991. do 2001. godine obavljao je dužnost sekretara Općine Tuzla. Na mjesto sekretara Općine Tuzla imenovan je kao nestranački kandidat i ekspert iz oblasti prava. Skupština općine Tuzla Imamovića je nagradila Plaketom sa zlatnim grbom. Od 1995. godine aktivan je u politici, kada postaje generalni sekretar Unije bosanskohercegovačkih socijaldemokrata. Na ovoj dužnosti bio je do kongresa ujedinjenja spomenute partije sa Socijaldemokratskom partijom BiH (SDP BiH) 2000. godine, od kada je obavljao dužnosti u Glavnom odboru, Predsjedništvu i drugim organima ove partije, a jedno vrijeme bio je i potpredsjednik SDP-a BiH.

Izabran je za načelnika Općine Tuzla u februaru 2001, a zatim i 2004, 2008, 2012. i 2016. godine. Od oktobra 2014. godine, nakon što je Tuzla proglašena gradom, postaje gradonačelnik Tuzle. U toku ovih mandata obavljao je i dužnost predsjednika Zajednice gradova i općina Federacije BiH, bio je delegat u Vijeću Evrope u Strazburu, kao i potpredsjednik SDP-a BiH.

Imamović je idejni tvorac i osnivač Međunarodnih književnih susreta „Cum grano salis“ i najveće nagrade za roman na Zapadnom Balkanu – „Meša Selimović“. Jedan je od pokretača mreže gradova okupljenih oko Evropske povelje o zaštiti ljudskih prava u gradovima te organizator Sedme konferencije o Evropskoj povelji o ljudskim pravima, koja je 2010. godine održana u Tuzli.

Kao književnik, Jasmin Imamović objavio je šest romana: „Ubijanje smrti“, „Besmrtni jeleni“, „Obožavatelj trena“, „Molim te, zapiši“, „Slana zemlja“ i „Ljetopis o kralju Tvrtku“. 

Izvor: Grad Tuzla

Izborna jedinica
5
Pozicija
Broj osvojenih glasova
23302

Pitanje: Poštovani,Zašto se ne pokrene pitanje povećanja minimalne plate u FBiH na minimalni neto iznos od 1000 KM ? Opće poznata je činjenica da svaka druga firma radnicima plaća minimalac na račun a ostatak u koverti , time izbjegavajući obavezu plaćanja poreza na platu kao i plaćanje doprinosa radniku.Cijene roba i usluga su u Bosni i Hercegovini veće i za 50% nego u zemljama EU , npr. Irska, hrana je 50% jeftinija u tržnim centrima a plate su im šest puta veće nego u BiH. U Irskoj građani imaju besplatnu vodu i td mnoge socijane i ekonomske pogodnosti.Dakle u prošloj godini se bučno govorilo o pomjeranju minimalne plate u januaru 2024 godine, a sada se o tome nijemo ćuti. Da, firme i profiti koji se ostvaruju , gdje su vlasnici velikim brojem i sami učesnici u garniturama vlasti su protiv povećanja minimalne plate. Nisu se odrekli velikih zarada, ali negoduju povećanje cijene rada. Kao rezultat toga ljudi masivno odlaze.

Pitanje postavljeno: 24.01.2024  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Pitanje: Postovani gospodine, postujemo Vas kao odgovornog i veoma mudrog politicara i covjeka, stoga Vam se obracamo, da lI ste u mogucnosti da uticete na produzenje starosne granice za vojnike sa 40 godina starosti na 45 godina ili kao u zemljama okruzenja do 52 godine. Veliki broj iz ove katogorije ostace bez posla ili samovoljno napusta zbog toga. Veliki broj je veoma strucnih ljudi. Molim Vas pokusajte nesto da se uradi po tom pitanju. Hvala Vam.

Pitanje postavljeno: 05.10.2023  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Sva direktna pitanja