Jasmin Imamović

0%
Broj pitanja: 7
Broj odgovora: 0
Stranka
SDP
Parlament
Parlamentarna skupština BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Jasmin Imamović rođen je 8. 10. 1957. godine u Brčkom. U Tuzli je proveo većinu života, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1980. godine. U Tuzli je radio u Upravi za imovinsko-pravne poslove, bio je i pomoćnik međuopćinskog javnog pravobranioca.

Od 1991. do 2001. godine obavljao je dužnost sekretara Općine Tuzla. Na mjesto sekretara Općine Tuzla imenovan je kao nestranački kandidat i ekspert iz oblasti prava. Skupština općine Tuzla Imamovića je nagradila Plaketom sa zlatnim grbom. Od 1995. godine aktivan je u politici, kada postaje generalni sekretar Unije bosanskohercegovačkih socijaldemokrata. Na ovoj dužnosti bio je do kongresa ujedinjenja spomenute partije sa Socijaldemokratskom partijom BiH (SDP BiH) 2000. godine, od kada je obavljao dužnosti u Glavnom odboru, Predsjedništvu i drugim organima ove partije, a jedno vrijeme bio je i potpredsjednik SDP-a BiH.

Izabran je za načelnika Općine Tuzla u februaru 2001, a zatim i 2004, 2008, 2012. i 2016. godine. Od oktobra 2014. godine, nakon što je Tuzla proglašena gradom, postaje gradonačelnik Tuzle. U toku ovih mandata obavljao je i dužnost predsjednika Zajednice gradova i općina Federacije BiH, bio je delegat u Vijeću Evrope u Strazburu, kao i potpredsjednik SDP-a BiH.

Imamović je idejni tvorac i osnivač Međunarodnih književnih susreta „Cum grano salis“ i najveće nagrade za roman na Zapadnom Balkanu – „Meša Selimović“. Jedan je od pokretača mreže gradova okupljenih oko Evropske povelje o zaštiti ljudskih prava u gradovima te organizator Sedme konferencije o Evropskoj povelji o ljudskim pravima, koja je 2010. godine održana u Tuzli.

Kao književnik, Jasmin Imamović objavio je šest romana: „Ubijanje smrti“, „Besmrtni jeleni“, „Obožavatelj trena“, „Molim te, zapiši“, „Slana zemlja“ i „Ljetopis o kralju Tvrtku“. 

Izvor: Grad Tuzla

Izborna jedinica
5
Pozicija
Broj osvojenih glasova
23302

Pitanje: 1. Da li je rađeno istraživanje ili anketiranje policijskih službenika SIPA-e, Granične policije i Direkcije kako bi se utvrdio tačan broj onih koji bi koristili mogućnost produženja radnog staža a na osnovu čega predlagač zakona može da tvrdi da će mjera dovesti do željenih rezultata? Činjenica je da ne žele svi policijski službenici sa stečenim uslovima za penziju da ostanu u službi već žele da se penzionišu. 2. S obzirom da je najveći problem nedovoljan broj niže rangiranih policijskih službenika u Graničnoj policiji, zna li predlagač ovih izmjena koji broj onih sa stečenim uslovima za penziju želi da ostane u službi u GP?3. S obzirom da je u SIPA-i popunjenost policijskih službenika 75%, zna li predlagač zakona da ovim mjerama pogoduje isključivo malom broju visokorangiranih policijskih službenika i blokira napredovanje stotinama niže rangiranih policijskih službenika?4. Zna li predlagač izmjena kako će se iste odraziti na položaj i karijerno napredovanje policijskih službenica koje su generalno podzastupljene a posebno u činu višeg, samostalnog i glavnog inspektora? Kad će i kako ove žene ostvariti svoj karijerni maksimum ako im ionako otežano napredovanje u službi stopirate do kraja 2028. godine?

Pitanje postavljeno: 11.12.2025  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o policijskim službenicima BiH

Vidi sva pitanja na zakonu