-
-
Rejhana Dervišević
Broj pitanja: 7Broj odgovora: 2 - Stranka
- SDP
- Parlament
- Parlamentarna skupština BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Rejhana Dervišević rođena je u Tuzli 7. 9. 1963. godine. Dervišević je stekla titulu doktorice tehničkih nauka iz područja geologije. Angažovana je kao redovna profesorica na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli te je voditeljica studijskog odsjeka Geologija.
Autorica je i koautorica mnogih univerzitetskih udžbenika, knjiga, monografija, kao i brojnih naučnih i stručnih radova. Glavna je urednica časopisa Glasnik RGGF-a te članica više radnih grupa i komisija u različitim projektima Evropske unije, Tempus i Erasmus+ projekata. Socijaldemokratskoj partiji BiH (SDP BiH) pridružila se 2010. godine, a bila je članica SKJ-a od 1980. godine. Od 2016. do 2020. godine bila je vijećnica u Gradskom vijeću Grada Tuzla. Članica je Predsjedništva Gradskog odbora SDP-a Tuzla te članica Komisije za ravnopravnost spolova u Gradskom vijeću Tuzle. Predsjednica je Kantonalnog savjeta za obrazovanje.
Članica je međunarodne humanitarne organizacije Lions Clubs International i aktivistkinja ekološkog pokreta EKO ZELENI Tuzla.
- Izborna jedinica
- 5
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 4012
Pitanje: Smatrate li da bi zabrana upotrebe ustaških simbola i slogana doprinijela smanjenju govora mržnje i društvenih podjela u Bosni i Hercegovini?
Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Kao osoba koja duboko vjeruje u antifašističke temelje naše zemlje, smatram da zabrana ustaških, ali i svih drugih fašističkih simbola i slogana, nije samo pitanje smanjenja govora mržnje, nego i opstanka Bosne i Hercegovine kao zajedničkog doma svih njenih građana i svih onih koji je vole i osjećaju kao svoju Domovinu.
Ustaški simboli i slogani direktno prizivaju ideologiju koja je sistemski istrebljivala ljude zbog njihovog imena, vjere ili nacije. Dopustiti javnu upotrebu takvih simbola pod izgovorom “slobode govora” je uvreda za žrtve, ali i prijetnja zajedničkom životu .
Da bi zabrana imala puni efekat na smanjenje društvenih podjela, ona ne smije biti selektivna. Državni parlament mora usvojiti zakon koji će jednako tretirati i ustaške i četničke i sve druge simbole kolaboracionističkih i fašističkih pokreta iz prošlosti.
Zakon je vrlo važan korak naprijed, ali borba se mora nastaviti kroz obrazovanje od najranije dobi. Sama zabrana na papiru neće preko noći izbrisati mržnju. Pored kaznene politike, nama treba sistemsko obrazovanje. Moramo mlade ljude učiti solidarnosti, poštovanju i razumijevanju, a ne da nam omladina raste u vakuumu istorijskog revizionizma.
Pravi patriotizam se ne dokazuje podjelama, nego odbranom dostojanstva svakog čovjeka u našoj zemlji. Zabrana simbola mržnje je poruka da je Bosna i Hercegovina društvo u kojem se niko ne smije osjećati uplašeno ili manje vrijedno zbog onoga što jeste.
Datum odgovora: 19.05.2026