-
-
Edin Ramić
Broj pitanja: 3Broj odgovora: 0 - Stranka
- SDA
- Parlament
- Parlamentarna skupština BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Edin Ramić je rođen 1975. godine u Kalesiji, a trenutno živi u Osmacima. Diplomirao je 2002. godine na Tehnološkom fakultetu u Tuzli, magistrirao 2007. na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu te doktorirao četiri godine poslije na Ekonomskom fakultetu u Zenici. Ramić je član Stranke demokratske akcije (SDA) od 1993. godine, a njen potpredsjednik od 2015. Na Kongrsu SDA, održanom u septembru 2019. godine, izabran je za člana Glavnog odbora i ponovo za potpredsjednika Stranke.
Ramić je od 2000. do 2004. godine radio u općinskoj službi u Osmacima, da bi potom postao i načelnik ove općine. Opozvan je sa mjesta načelnika na referendumu 2006. godine. Tada postaje delegat u Vijeću naroda Republike Srpske (RS) i predsjedavajući Kluba Bošnjaka. Na Općim izborima 2010. godine bezuspješno se borio za mandat u Narodnoj skupštini RS-a. Nakon toga je kao savjetnik radio u Kabinetu člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. Izabran je za docenta na Ekonomskom fakultetu u Zenici 2012. godine. Na izborima 2014. osvojio je mandat u Narodnoj skupštini RS-a ali je umjesto poslaničkog mandata prihvatio funkciju u izvršnoj vlasti. Imenovan je za federalnog ministra raseljenih osoba i izbjeglica 2015. godine. Na Općim izborima 2018. ponovo je biran u Narodnu skupštinu RS te nastavio djelovati kao ministar u tehničkom mandatu.
- Izborna jedinica
- 3
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 9368
Pitanje: Poštovanje,Postavljam Vam pitanje ispred učenika Prve gimnazije u Zenici. Radimo projekt građanin na temu Transplantacije organa i zanima nas Vaše mišljenje. Transplantacija organa u FBiH nije nepoznanica, ali ovaj proces u praksi suočen je sa mnogim izazovima. Neki od tih izazova su: nedostatak donora, zakonske regulative i nemogućnost evidentiranja donora. Mali broj donora je posljedica nekoliko faktora: građani nisu dovoljno informirani, rijetko se pokreću kampanje, a prema postojećem zakonu (član 30a, zakon o transplantacijama organa i tkiva) u konačnici porodica igra odlučujuću ulogu u odluci o doniranju organa od moždano preminulih članova porodice. Politika našeg razreda, rješenje ovog problema, vidi u OPT-IN modelu, koji već postoji u zakonima i praksi razvijenih zemalja. Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH bi trebalo izmijeniti i dopuniti kako bi se prilagodio OPT-IN modelu. OPT-IN model, transplantacija organa, podrazumijeva sistem u kojem osobe donose odluku da pristaju na donaciju organa nakon smrti, a da bi se njihova odluka provela, moraju se registrirati kao donatori i preuzeti svoju donorsku karticu. U ovom modelu ljudi imaju mogućnost da odluče žele li donirati svoje organe ili ne, i taj izbor treba biti regulisan zakonom, formalnim dokumentom ili registrom te fizičkim dokazom (dokumentom) koji će oni imati sa sobom. Da bi se OPT-IN model regulisao zakonom u FBiH, potrebno je donijeti novi ili izmijeniti postojeći Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH koji bi podrazumijevao sljedeće: 1. Pristanak za donaciju putem registara donatora;2. Proces registracije online ili u medicinskim ustanovama; 3. Informiranje građana-zakonom obavezati vlasti i zdravstvene ustanove da pruže jasnu informaciju o transplantaciji organa;4. Odbijanje donacije-mogućnost odustajanja;5. Podsticanje i motivacija za doniranje npr. poreske olakšice ili druge koristi, kao što već postoji za dobrovoljne davaoce krvi.Institucije vlasti koje su nadležne za ovu mjeru javne politike su Ministarstvo zdravstva FBiH i Parlamentarna skupština FBiH. Ministarstvo zdravsta bi trebalo u saradnji sa kantonalnim ministarstvima, udruženjima i nevladinim organizacijama koje se bave ovim problemom pripremiti prijedlog ZAKONA, izmjene dopune zakona i uputiti ih u parlamentarnu proceduru na usvajanje.Da li biste Vi podržali ovakvu vrstu izmjene i dopune zakona? Molimo Vas da obrazložite svoj odgovor. Hvala Vam. S puno poštovanja, Henna Mujić
Pitanje: U proceduri je Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine. U Nacrtu nisu priznata zvanja diplomirani pedagog-psiholog koja su sticanja i na Filozofskom fakultetu u Tuzli.Želi li se usvojiti zakon koji ne priznaje diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom univerzitetu u našoj zemlji, a isti su priznati i mogu raditi u zemljama Evropske unije? Želite li još više mladih otjerati iz zemlje time što usvajate zakon u formi koja ne priznaje njihove diplome? Zasto usvajate zakon koji ne prepoznaje pedagoge-psihologe kao stručnjake koji mogu obavljati i već obavljaju psihološku djelatnost?
Pitanje: Postovani gospodine, postujemo Vas kao odgovornog i veoma mudrog politicara i covjeka, stoga Vam se obracamo, da li ste u mogucnosti da uticete na produzenje starosne granice za vojnike sa 40 godina starosti na 45 godina ili kao u zemljama okruzenja do 52 godine. Veliki broj iz ove katogorije ostace bez posla ili samovoljno napusta zbog toga. Veliki broj je veoma strucnih ljudi. Molim Vas pokusajte nesto da se uradi po tom pitanju. Hvala Vam.