-
-
Šefik Džaferović
Broj pitanja: 3Broj odgovora: 0 - Stranka
- SDA
- Parlament
- Parlamentarna skupština BiH
- Dom parlamenta
- Dom naroda
- Kratka biografija
Šefik Džaferović, potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), rođen je 1957. godine u Zavidovićima. Živi u Sarajevu. Nakon što je diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1979. godine, radio je u pravosudnim i policijskim institucijama u Zavidovićima i Zenici sve do 1996. godine, kada postaje sekretar Agencije za informisanje i dokumentaciju (AID). Iste godine izabran je za predsjedavajućeg Skupštine Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), a ujedno postaje i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Nakon četverogodišnjeg mandata u zakonodavnoj vlasti Kantona i Federacije BiH, Džaferović 2000. godine ulazi u Dom naroda državnog Parlamenta. Na Općim izborima 2002. godine izabran je u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a tokom četverogodišnjeg mandata bio je i član rukovodstva Doma. Džaferović je na Općim izborima 2014. godine izabran u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i tako ostvario četvrti mandat državnog poslanika. Na izborima 2018. godine osvojio je mandat kao član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. U SDA je 2013. godine izabran za potpredsjednika stranke, a tu je funkciju potvrdio i na Kongresu 2019. godine.
- Izborna jedinica
- Pozicija
Pitanje: Poštovani, ja sam učenica trećeg razreda Prve gimnazije u Zenici. Trenutno se na projektu Građanin bavimo problematikom transplatacije organa u Bosni i Hercegovini. U nastvaku ću Vam predočiti pojašnjenje tog problema i naše prijedloge za rješenje istog. Zanima nas da li biste Vi podržali ovakav prijedlog zakona?Transplantacija organa u FBiH nije nepoznanica, ali ovaj proces u praksi suočen je sa mnogim izazovima. Neki od tih izazova su: nedostatak donora, zakonske regulative i nemogućnost evidentiranja donora. Mali broj donora je posljedica nekoliko faktora: građani nisu dovoljno informirani, rijetko se pokreću kampanje, a prema postojećem zakonu u konačnici porodica igra odlučujuću ulogu u odluci o doniranju organa od moždano preminulih članova porodice. Politika našeg razreda, rješenje ovog problema, vidi u OPT-IN modelu, koji već postoji u zakonima i praksi razvijenih zemalja. Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH bi trebalo izmijeniti i dopuniti kako bi se prilagodio OPT-IN modelu. OPT-IN model, transplantacija organa, podrazumijeva sistem u kojem osobe donose odluku da pristaju na donaciju organa nakon smrti, a da bi se njihova odluka provela, moraju se registrirati kao donatori. U ovom modelu ljudi imaju mogućnost da odluče žele li donirati svoje organe ili ne, i taj izbor treba biti regulisan zakonom, formalnim dokumentom ili registrom. Da bi se OPT-IN model regulisao zakonom u FBiH, potrebno je donijeti novi ili izmijeniti postojeći Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH koji bi podrazumijevao sljedeće: 1. Pristanak za donaciju putem registara donatora;2. Proces registracije online ili u medicinskim ustanovama; 3. Informiranje građana-zakonom obavezati vlasti i zdravstvene ustanove da pruže jasnu informaciju o transplantaciji organa;4. Odbijanje donacije-mogućnost odustajanja;5. Podsticanje i motivacija za doniranje npr. poreske olakšice ili druge koristi, kao što već postoji za dobrovoljne davaoce krvi.Institucije vlasti koje su nadležne za ovu mjeru javne politike su Ministarstvo zdravstva FBiH i Parlamentarna skupština FBiH. Ministarstvo zdravsta bi trebalo u saradnji sa kantonalnim ministarstvima, udruženjima i nevladinim organizacijama koje se bave ovim problemom pripremiti prijedlog ZAKONA, izmjene dopune zakona i uputiti ih u parlamentarnu proceduru na usvajanje.S poštovanjem!Lamija Eminović