-
-
Zlatko Miletić
Broj pitanja: 7Broj odgovora: 4 - Stranka
- ZNG
- Parlament
- Parlamentarna skupština BiH
- Dom parlamenta
- Dom naroda
- Kratka biografija
Zlatko Miletić rođen je 28. 6. 1966. godine u Sarajevu. Osnovnu i srednju školu završio je u Sarajevu 1984. godine, a odmah po završetku upisao je Vojnu akademiju u Beogradu i Sarajevu. Nakon studija zaposlio se u republičkom SUP-u, gdje je radio do 1990. godine. Nastavak radnog iskustva stiče u Stanici javne bezbjednosti između 1990. i 1992. godine, a 1992. odlikovan je zlatnom policijskom značkom. Rukovodeće pozicije – od zamjenika komandira pa do načelnika stanice – vršio je do 1995. godine, a 1996. godine bio je pomoćnik ministra za politiku, portparol i šef JPS-a u Federalnoj upravi policije, uključujući različite pozicije u Jedinici za osiguravanje ličnosti i objekata, sve do 2002. godine, kada postaje šef za borbu protiv terorizma u BiH i savjetnik za sigurnost predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Dva mandata na poziciji direktora ispunio je od decembra 2002. godine do decembra 2010. U istom mjesecu 2010. godine imenovan je za izvršnog direktora Agencije šefova policija jugoistočne Evrope (SEPCA). Od maja 2013. do maja 2015. godine bio je ambasador BiH at large pri Ministarstvu vanjskih poslova BiH zadužen za pitanja i borbu protiv organizovanog kriminala i terorizma, odakle je došao na mjesto savjetnika u Kabinetu ministra sigurnosti BiH. Certificirani je predavač iz oblasti organizovanog kriminala, terorizma i korupcije te član Svjetske asocijacije šefova policije (IACP). Na mjestu generalnog sekretara Demokratske fronte (DF) je od decembra 2015. godine. Zastupnički mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH stekao je na Općim izborima 2018. godine, tokom kojeg je napustio DF te postao osnivač i član stranke Za nove generacije.
*Broj osvojenih glasova (i izborna jedinica) referira se na osvojene glasove za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH
- Izborna jedinica
- 3
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 11416
Pitanje: Poštovani, ja sam učenica trećeg razreda Prve gimnazije u Zenici. Trenutno se na projektu Građanin bavimo problematikom transplatacije organa u Bosni i Hercegovini. U nastvaku ću Vam predočiti pojašnjenje tog problema i naše prijedloge za rješenje istog. Zanima nas da li biste Vi podržali ovakav prijedlog zakona?Transplantacija organa u FBiH nije nepoznanica, ali ovaj proces u praksi suočen je sa mnogim izazovima. Neki od tih izazova su: nedostatak donora, zakonske regulative i nemogućnost evidentiranja donora. Mali broj donora je posljedica nekoliko faktora: građani nisu dovoljno informirani, rijetko se pokreću kampanje, a prema postojećem zakonu u konačnici porodica igra odlučujuću ulogu u odluci o doniranju organa od moždano preminulih članova porodice. Politika našeg razreda, rješenje ovog problema, vidi u OPT-IN modelu, koji već postoji u zakonima i praksi razvijenih zemalja. Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH bi trebalo izmijeniti i dopuniti kako bi se prilagodio OPT-IN modelu. OPT-IN model, transplantacija organa, podrazumijeva sistem u kojem osobe donose odluku da pristaju na donaciju organa nakon smrti, a da bi se njihova odluka provela, moraju se registrirati kao donatori. U ovom modelu ljudi imaju mogućnost da odluče žele li donirati svoje organe ili ne, i taj izbor treba biti regulisan zakonom, formalnim dokumentom ili registrom. Da bi se OPT-IN model regulisao zakonom u FBiH, potrebno je donijeti novi ili izmijeniti postojeći Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH koji bi podrazumijevao sljedeće: 1. Pristanak za donaciju putem registara donatora;2. Proces registracije online ili u medicinskim ustanovama; 3. Informiranje građana-zakonom obavezati vlasti i zdravstvene ustanove da pruže jasnu informaciju o transplantaciji organa;4. Odbijanje donacije-mogućnost odustajanja;5. Podsticanje i motivacija za doniranje npr. poreske olakšice ili druge koristi, kao što već postoji za dobrovoljne davaoce krvi.Institucije vlasti koje su nadležne za ovu mjeru javne politike su Ministarstvo zdravstva FBiH i Parlamentarna skupština FBiH. Ministarstvo zdravsta bi trebalo u saradnji sa kantonalnim ministarstvima, udruženjima i nevladinim organizacijama koje se bave ovim problemom pripremiti prijedlog ZAKONA, izmjene dopune zakona i uputiti ih u parlamentarnu proceduru na usvajanje.S poštovanjem!Lamija Eminović