Kao razlog za donošenje ovog zakona, predlagač navodi nezakonito i neustavno ponašanje nosilaca pravosudnih funkcija u BiH, te brojne propuste u njihovom radu u smislu neprocesuiranja izvršilaca teških krivičnih djela, teških oblika korupcije i privrednog kriminala, postojanja koruptivnog ponašanja u oblasti odbrana po službenoj dužnosti itd. Predlagač smatra i da postoje slučajevi političkog ili drugog progona određenih osoba, koji su završeni oslobađajućim presudama, ali su takvi progoni nanijeli nepopravljivu štetu na strani osoba u pitanju i njihovih porodica, ali i principu vladavine prava. Mišljenja je da je sve to posljedica nedostatka institucionalnih mehanizama za demokratski nadzor nad pravosudnom granom vlasti i odsustva djelotvorne sankcije.

U obrazloženju prijedloga se, između ostalog, navodi da se ovim prijedlogom ni na koji način ne utiče na izbor nosilaca pravosudnih funkcija, niti je to intencija ovog prijedloga, ali se uvodi, kako se navodi, efikasan mehanizam nadzora i mogućeg sankcionisanja članova Vijeća i nosilaca pravosudnih funkcija u slučajevima kada to nalaže vladavina prava i okolnosti zasnovane na utvrđenim činjenicama.

Predloženo je da funkciju Ureda disciplinskog tužioca vrši glavni disciplinski tužilac i zamjenici glavnog disciplinskog tužioca, te disciplinski tužioci koje bira i imenuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, a koji u obavljanju svojih dužnosti postupaju nezavisno i nepristrasno.

Na disciplinsku odgovornost i razrješenje glavnog disciplinskog tužioca, zamjenika glavnog disciplinskog tužioca i disciplinskog tužioca primjenjuju se iste odredbe koje važe za disciplinsku odgovornost i razrješenje glavnog tužioca, zamjenika glavnog tužioca i tužioca u BiH, s tim što odluku donosi Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH nakon procedure koju provodi nadležna Prvostepena „ad hoc“ komisija Doma, na čiju odluku stranka ima pravo žalbe Drugostepenoj „ad hoc“ komisiji Doma.

Ured disciplinskog tužioca vrši dužnost tužioca u vezi sa navodima koji se tiču povreda dužnosti sudije ili tužioca ili člana VSV-a ili VTV-a, po pritužbama ili na vlastitu inicijativu. 

Za glavnog disciplinskog tužioca, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, nakon provedenog javnog konkursa, imenuje osobu koja je sudija ili tužilac, ili koja ispunjava minimum uvjeta propisanih Zakonom o Visokom vijeću ili Zakonom o Visokom tužilačkom vijeću. Mandat disciplinskog tužioca traje četiri godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja.

Glavni disciplinski tužilac imenuje se i smjenjuje odlukom Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. 

Dalje, propisuje se obaveza svih sudova, tužilaštava i drugih organa, kao i sudija, tužilaca, dodatnih sudija, sudija porotnika i uposlenika sudova ili tužilaštava, da postupaju u skladu sa zahtjevima Ureda disciplinskog tužioca u pogledu davanja informacija, dokumenata ili drugog materijala u vezi sa ispitivanjem navoda koje vrši Ured disciplinskog tužioca.

Pritužbe ili dopisi koje zaprimi Ured disciplinskog tužioca, u kojem se navode povrede dužnosti, a koje su poduzete prije nego što Ured disciplinskog tužioca podnese zvaničnu tužbu, povjerljive su prirode.

Nadalje, precizira se sam tok disciplinskog postupka, propisuje se nespojivost funkcija koje članovi Ureda disciplinskog tužioca ne smiju obavljati, te se zabranjuje glavnom disciplinskom tužiocu, zamjeniku glavnog disciplinskog tužioca i disciplinskom tužiocu da vrše bilo kakvu drugu javnu dužnost koja je nespojiva sa vršenjem tužilačke dužnosti. Oni ne smiju biti advokati, notari niti obavljati druge poslove koji se obavljaju uz naplatu, a koji su nespojivi s vršenjem dužnosti disciplinskog tužioca.