Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je na 14. sjednici, održanoj 9. 12. 2020. godine, usvojio poslaničku inicijativu kojom zadužuje Vijeće ministara BiH da u roku od 60 dana od dana usvajanja inicijative pripremi i uputi u parlamentarnu proceduru lex specialis Prijedlog zakona o sprečavanju nezakonitog govora mržnje na internetu, koji će biti usklađen sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava, preporukama i konvencijama Vijeća Evrope, pravnom stečevinom EU i uspješnim praksama zemalja EU koje su zakonski uredile ovu oblast.

Kako Vijeće ministara BiH nije u zadanom roku od 60 dana od dana usvajanja inicijative dostavilo Prijedlog zakona o sprečavanju nezakonitog govora mržnje na internetu, predlagač ističe da je bilo potrebno barem generalno pokušati preventivno djelovati na sprečavanje govora mržnje koji postoji u javnom prostoru više nego ikada ranije. Predlagač ističe i da to ne znači da Vijeće ministara BiH nije i dalje u obavezi dostaviti u parlamentarnu proceduru lex specialis Prijedlog zakona o sprečavanju nezakonitog govora mržnje na internetu, te kako će i dalje kontinuirano pratiti i podsjećati Vijeće ministara BiH na potrebu realizacije ove obaveze, dok predmetni prijedlog ima za cilj da poboljša lex generalis zakon koji reguliše ovu oblast, a to je Krivični zakon BiH.

U obrazloženju Prijedloga navodi se da u Izvještaju Evropske komisije protiv rasne netolerancije (ECRI) iz 2016. godine stoji kako se online mediji u BiH „sve više koriste za prenošenje govora mržnje, a naročito prostor za komentare na portalima na vijestima, u internet-izdanjima štampanih medija i na specijaliziranim internet-forumima, a BiH je zbog institucionalnog uređenja zemlje i zbog političke klime naročito pogodna upotrebi govora mržnje“. Također, navodi se kako je potrebu za rješavanje ove problematike prepoznala i Evropska komisija koja je 2016. godine donijela Kodeks o postupanju za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu kojim je „prihvaćena obaveza suzbijanja nezakonitog govora mržnje na internetu i podržane države članice da osiguraju da internetske platforme ne pružaju mogućnost za masovno širenje nezakonitog govora“.

Važećim Krivičnim zakonom BiH inkriminirano je samo „izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje“, što predlagač smatra nedovoljnim, te ističe kako ovaj prijedlog ima za cilj da proširi opseg inkriminirajućeg govora mržnje na nivou cijele BiH na način da to ne bude samo „nacionalna, rasna i vjerska mržnja“, već i „svaki drugi oblik mržnje usmjeren prema pojedincu ili pripadniku grupe zbog njihove nacionalne, rasne, vjerske ili etničke pripadnosti, jezika, boje kože, spola, seksualnog opredjeljenja, invaliditeta, rodnog identiteta, porijekla ili bilo kojih drugih osobina.“

Predlagač je mišljenja da bi ovakva zakonska formulacija u smislu generalne prevencije imala efekat odvraćanja pojedinca ili grupe ljudi od širenja govora mržnje, sa posebnim naglaskom na širenje govora mržnje na internetu, gdje se pod plaštom anonimnosti svakodnevno pišu i izgovaraju teške uvrede na račun drugih osoba, pri čemu ne postoji bilo kakva pravna ili druga sankcija.

Za počinioce ovog krivičnog djela propisuje se novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine. Za lica koja ovo krivično djelo učine prinudom, zlostavljanjem, ugrožavanjem sigurnosti, izlaganjem poruzi nacionalnih, etničkih ili vjerskih simbola, oštećenjem tuđih stvari, skrnavljenjem spomenika ili vjerskih objekata, spomen-obilježja ili grobova, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina. Ko ovo krivično djelo učini zloupotrebom svog položaja ili ovlaštenja, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.