Na 15. sjednici, održanoj 11. 1. 2021. godine, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je po hitnom postupku, u skladu s članom 133. Poslovnika Predstavničkog doma (“Službeni glasnik BiH”, br. 79114, 81/15, 97115, 78119 i 26/20), Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o strancima, čiji je predlagač poslanik Denis Zvizdić.
Predstavnički dom usvojio je i sljedeći zaključak: “Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH dostavlja Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o strancima i traži da se on razmatra po hitnom zakonodavnom postupku u skladu s članom 124. Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 58114,88/15, 96115 i 53116)”.

Ustavni osnov za usvajanje zakona o izmjeni i dopuni Zakona o strancima sadržan je u odredbi člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojem je Parlamentarna skupština BiH nadležna za “donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka Predsiedništva ili za vršenje funkcija Skupštine po ovom Ustavu”.

Migrantska kriza ogroman je humanitarni, ali i sigurnosni izazov za sve zemlje pogođene ovim problemom. U sigurnosnom smislu svakodnevno svjedočimo apelima nižih nivoa vlasti koji traže od državnih institucija izmjene propisa koji se odnose na boravak stranaca na teritoriji BiH. Predložena izmjena i dopuna Zakona o strancima ima za cilj da putem generalne prevencije postigne efekat odvraćanja migranata od činjenja krivičnih djela i prekršaja s obilježjima nasilja i kršenja javnog reda i mira za vrijeme njihovog boravka u Bosni i Hercegovini. Naime, međunarodni propisi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini, kao i domaće zakonodavstvo koje je usklađeno s međunarodnim aktima iz oblasti migracija i azila, u potpunosti se poštuju u Bosni i Hercegovini na način da se migrantima omogući adekvatan smještaj, zdravstvena, socijalna i svaka druga zaštita. Ipak, ono što Bosna i Hercegovina ne smije sebi dopustiti jeste tolerancija prema onim migrantima koji na teritoriji BiH čine različita krivična djela, uživaju i omogućavaju uživanje opojnih droga, čine različite prekršaje i remete javni red i mir, te na taj način narušavaju sigurnost građana Bosne i Hercegovine i domicijelnog stanovništva. U tom smislu, potpuno su opravdani zahtjevi građana da se država više uključi u rješavanje migrantske krize.
Primjenom ovog zakona trebala bi se olakšati deportacija i ubrzati procedure protjerivanja onih migranata koji čine krivična djela i teške prekršaje na teritoriji BiH, te na taj način poslati jasnu poruku da država i državni organi neće tolerirati takvo ponašanje. S druge strane, oni migranti koji borave u Bosni i Hercegovini i poštuju sve propise ne čine prekršaje i krivična djela, imat će i dalje svu potrebnu zaštitu od domaćih vlasti, a što im garantiraju međunarodni propisi i domaće zakonodavstvo. Istovremeno, ovim zakonom želi se podstaknuti institucije Bosne i Hercegovine da se aktivnije uključe u rješavanje migrantske krize i da se u narednom periodu pristupi ozbiljnoj reviziji propisa, prije svega Zakona o azilu, Zakona o strancima i Zakona o graničnoj kontroli, jer su svi navedeni propisi usvojeni u periodu kada nismo imali povećan priliv migranata. U tom smislu, neophodno je ubuduće na efikasniji način urediti pitanje smještaja i ravnomjemog rasporeda migranata na teritoriji cijele BiH, pojačati granične kontrole i onemogućiti ilegalne prelaske granice i na kraju, bez ikakve zadrške, deportovati sve one migrante koji ne poštuju propise BiH i koji ne žele otkriti svoj identitet, jer u svim zemljama svijeta to predstavlja društveno nedopušteno i kažnjivo ponašanje, pa nema razloga da BiH bude izuzetak u tom pogledu.

Dodatni razlog za hitnost procedure je aktuelna situacija u vezi s migrantskom krizom u Bosni i Hercegovini, posebno u Kantonu Sarajevo i u Unsko-sanskom kantonu, gdje je u pojedinim gradovima značajno ugrožena sigurnost građana i zahtijeva neodložnu reakciju vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini.