-
-
Sanel Kajan
Broj pitanja: 10Broj odgovora: 10 - Stranka
- DF
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Sanel Kajan rođen je u Mostaru 1976. godine. Sa 17 godina postao je prvi muški spiker ratnog i poslijeratnog Radija Mostar. Nakon toga, vremenom, prošavši faze od voditelja preko reportera do urednika, bio je glavni urednik Radija Mostar od 2000. do 2007. godine.
Istovremeno, obavljao je poslove urednika/voditelja dnevnika Televizije Mostar. Radio je kao urednik i voditelj informativnih emisija i na Radiju Federacije BiH, OBN-u i BHT1 u sarajevskom studiju. Bio je dopisnik i brojnih dnevnih i sedmičnih listova. Uz studij Bosanskog jezika i književnosti, završio je i treninge BBC-a, VOA-e i DW-a.
Također je prošao obuke produkcije TV vijesti i istraživačkog novinarstva Association of Canadian Community Colleges, Transparency international BiH te Voice of America – international brodcasting bureau. Boravio je i u Sjedinjenim Američkim Državama na najstarijem fakultetu novinarstva na svijetu – University of Missouri-Columbia USA. U junu 2022. godine postao je član Demokratske fronte.
- Izborna jedinica
- 9
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 3066
Pitanje: Poštovani gospodine Kajan, postavio sam vam dva pitanja i ni na jedno niste odgovorili. Zašto? I evo ponoviti ću ih: 1. Da li ste svjesni da je psiholog različito zanimanje od pedagoga-psihologa? Da li ste za različita ili ista rješenja kao i države EU (Njemačka, Norveška...)? Psiholog mora imati dovoljno predmeta i znanja iz različitih predmeta kako bi mogao adekvatno procijeniti nečiju inteligenciju, poremećaj ličnosti, mentalnu deterioraciju, psihoneurološko stanje, itd.
Odgovor:
Ovo je moj prvi mandat kao zastupnika u Parlamentu Federacije BiH, tako da do sada nisam učestvovao u njegovoj izradi, niti fazama donošenja nacrta zakona, a to traje još od 2008. godine. Smatram da trenutni nacrt zakona ne prepoznaje hiljade mladih ljudi, diplomiranih pedagoga-psihologa ili magistara psihologije, kojima je osnovni studij Pedagogija i psihologija. Značajan broj dao je i daje svoj doprinos društvu i struci, radeći u zdravstvenim, odgojno obrazovnim ustanovama te ustanovama u kojima se radi s licima treće dobi. Prijedlog zakona predstavlja parcijalno rješenje kada je riječ o državi Bosni i Hercegovini. Došli bismo u apsurdnu situaciju u kojoj, na primjer, diplomirani pedagozi-psiholozi ne bi mogli raditi na području FBiH, ali bi mogli radi u bh enititetu Rs ili Brčko disktriktu BiH, na poslovima psihologa.
Dakle, ne vidim problem da svi oni koji imaju formalne kvalifikacije za posao kojim se bave, ukoliko rade u skladu s normama i etičkim zahtjevima i principima struke – nastave obavljati svoj posao.
Svakako da podržavam to da svaka, pa i psihološka djelatnost u Federaciji BiH bude zakonski regulisana na najbolji mogući način.
Datum odgovora: 05.03.2024
Pitanje: Poštovani gospodine Kajan, psiholog i pedagog -psiholog su različita zanimanja. Pedagog -psiholog je po osnovnom zanimanju pedagog. Tako da Zakon o psihološkoj djelatnosti regulira rad psihologa. I tako vam je u cijelom svijetu. Možete pogledati u Njemačkoj, Norveškoj (studij traje sedam godina), itd. Zar želite da mi imamo različita rješenja? I da li možete pokrenuti donošenja Zakona na državnom nivou kako ne bismo imali različita rješenja?
Odgovor:
Ovo je moj prvi mandat kao zastupnika u Parlamentu Federacije BiH, tako da do sada nisam učestvovao u njegovoj izradi, niti fazama donošenja nacrta zakona, a to traje još od 2008. godine. Smatram da trenutni nacrt zakona ne prepoznaje hiljade mladih ljudi, diplomiranih pedagoga-psihologa ili magistara psihologije, kojima je osnovni studij Pedagogija i psihologija. Značajan broj dao je i daje svoj doprinos društvu i struci, radeći u zdravstvenim, odgojno obrazovnim ustanovama te ustanovama u kojima se radi s licima treće dobi. Prijedlog zakona predstavlja parcijalno rješenje kada je riječ o državi Bosni i Hercegovini. Došli bismo u apsurdnu situaciju u kojoj, na primjer, diplomirani pedagozi-psiholozi ne bi mogli raditi na području FBiH, ali bi mogli radi u bh enititetu Rs ili Brčko disktriktu BiH, na poslovima psihologa.
Dakle, ne vidim problem da svi oni koji imaju formalne kvalifikacije za posao kojim se bave, ukoliko rade u skladu s normama i etičkim zahtjevima i principima struke – nastave obavljati svoj posao.
Svakako da podržavam to da svaka, pa i psihološka djelatnost u Federaciji BiH bude zakonski regulisana na najbolji mogući način.
Datum odgovora: 29.02.2024