Admir Čavalić

100%
Broj pitanja: 24
Broj odgovora: 24
Stranka
SBiH
Parlament
Parlament Federacije BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Admir Čavalić rođen je u Tuzli 4.10.1987. godine. Ekonomski je analitičar, predavač i istraživač, koji je najpoznatiji kao osnivač udruženja "Multi". U Tuzli je završio osnovnu školu "Jala" i Gimanziju "Meša Selimović". Krajem 2011. završava Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli gdje je naknadno odbranio dva magistarska rada (2015 i 2017. godine). Trenutno je doktorant i asistent predavač na navedenom fakultetu. Od neformalnog obrazovanja, izdvaja se LAAD program pod mentorstvom Francisa Fukuyame (Sarajevo, Bosna i Hercegovina), Atlas Leadership Academy pod mentorstvom Tom G. Palmer (Fairfax, SAD) i CPR istraživačka škola (Koči, Indija). Od 2021. godine, Čavalić je vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla ispred Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH). 

2018. godine u biografskom lesikonu "Ko je ko u Bosni i Hercegovini", Admir Čavalić je uvršten među najutjecajnije osobe u Bosni i Hercegovini, čija djela i akcije pozitivno doprinose toj zemlji.

Izborna jedinica
3
Pozicija
Broj osvojenih glasova
3091

Pitanje: Poštovani, pitanje se odnosi na Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine, tačnije Vaš stav u vezi sa ovim Nacrtom. Zaposlenicama sam Klinike za psihijatriju. Multidisciplinarni tim u centrima za mentalno zdravlje te psihijatrijskim odjelima/bolnicama/klinikama čine psihijatar + medicinska sestra-tehničar + psiholog (zdravstveni suradnik) + socijalni radnik (zdravstveni suradnik). Niti zakon o zdravstvenoj zaštiti, niti akreditacijski standardi sigurnosti i kvaliteta u zdravstvu, pa time ni sistematizacija ovih ustanova niti brojni drugi podzakonski akti koji reguliraju određene postupke u zdravstvenoj (psihijatrijskoj) praksi prepoznaju pedagoge-psihologe kao zdravstvene suradnike. Preko 80% pedagoga-psihologa radi/e u školama kao pedagozi, jer su tokom edukacije znatno više pedagoški usmjereni, pripadaju obrazovnom sistemu, imaju uređenu struku, propisan pripravnički staž i polažu stručni ispit. Da li Vam je poznato da tokom studija, studenti pedagogije-psihologije ne provode niti mali dio praktičnog dijela nastave u zdravstvenim, psihijatrijskim ustanovama, tokom studija i ne vide pacijenta, a sutra bi, kako Vi zagovarate, trebalo da dođu npr. raditi u Kliniku za psihijatriju ili centar za mentalno zdravlje i voditi psihološki intervju sa pacijentom (koji do tada nikada nije vodio) ili raditi psihometrijsku procjenu i izdavati nalaz, a bez dana prakse? Da li Vam je poznato da je znatan broj pedagoga-psihologa zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u Tuzli u međuvremenu steklo zvanje dipl. psihologa, upravo stoga što kao pedagozi-psiholozi ne bi smjeli raditi u zdravstvenim ustanovama? U jednom dijelu FBiH, sličan problem postojao je dugi niz godina i sa razdvajanjem dviju medicinskih disciplina, ranija neuropsihijatrija, razdvojila se konačno na neurologiju i psihijatriju. Opstrukcije su vršili pojedini u SA koji su željeli zadržati monopol nad katedrom i klinikom. Pedagozi-psiholozi ne treba da uđu u okvir ovog Nacrta zakona, jer je njihova djelatnost zakonski regulirana. Generacije mladih studenata pedagogije-psihologije varali su oni koji su im govorili da mogu raditi kao psiholozi. Umjesto što su kivni na psihologe, bolje da traže odgovornost onih koji su ih lagali. Bespotrebno je ovo pitanje razvlačiti između politizacije i manjka kompetencija.

Pitanje postavljeno: 08.03.2024  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovani,

Riječ je o kompleksnom pitanju i upravo zbog toga postoje parlamenti - poput federalnog, a kako bi dobili različite informacije, stavove, opravdane ili neopravdane sumnje da nešto nije uredu i slično. Još je dobro što je Nacrt i što imaju oba doma, pa onda tek ide Prijedlog. Vezano za Nacrt, ranije sam par puta naveo da ću podržati isti i da lično smatram da to pitanje treba urediti zarad dobrobiti psihološke prakse u FBiH. Također, imam kao ekonomista par primjedbi u vezi (1) regulisanja cijene i (2) zabrane oglašavanja. Međutim, u svakodnevnoj komunikaciji sam sa predstavnicima psihologa, ali i pedagoga-psihologa, sa ciljem otvorene diskusije, razmjene stavova i slično. Postoji još drugih pitanja koja se odnose na ovaj Nacrt, a koja treba riješiti. Vezano za pedagoge-psihologe, potrebno je na određeni način zaštiti sve one koji mogu biti ugroženi novom zakonskom regulativnom. Nadležno ministarstvo već radi na tome. Pošto se uvodi 300 ECTS bodova kao uslov u uvodnim članovima zakona, sasvim je jasno da će se ići ka razlici predmeta i jednom masteru. Tako da ne stoje određene projekcije koje ste naveli. Uz to, ovi studenti se više ne educiraju. Na kraju, razumijem bojazan pojedinih da misle da će se ponoviti scenario prije par godina. Do toga neće doći, međutim, treba biti apsolutno inkluzivan spram svakog građanina FBiH na način da ne bude obespravljen. Kantonalne obrazovne ustanove, naročito javne, su dio federalnog sistema obrazovanja i ne možemo zanemariti navedeno. Sve u svemu, zaključak je predložen upravo zarad navedenog. Amandmana nema jer se na Nacrt ne može amandmanski djelovati. Budite spremni na to da će se Nacrt 5-10% izmijeniti u narednom periodu. Ali eto prvo da ga napokon usvojimo - nadam se na zadovoljstvo svih.

Svako dobro i hvala za pitanje. Poštujem i cijenim angažman.


Datum odgovora: 11.03.2024