Rođen 1961. godine. Završio Vojnu gimnaziju, zatim Vojnu akademiju. Od 1992. pripadnik Armije RBiH. U Armiji RBiH i OS BiH obavljao niz odgovornih rukovodnih dužnosti. Penzionisan u skladu sa zakonom o sluzbi u OS u činu pukovnika. Posljednja dužnost u OS BiH načelnika G-2.
Obavljao funkciju ministra MUP ZDK.
Član DF-a od samog osnivanja.
Pitanje: PostovaniDa li ce u skorije vrijeme u Parlamentu FBiH biti razmatrano ukidanje devetogodisnjeg osnovnog obrazovanja, obzirom da se taj deveti razred pokazao u potpunosti besmislen, djeca sa 6 godina polaze u skolu, zatim ostaju jednu godinu duze u osnovnoj skoli , da bi na kraju opet pohadjali 4 gidine srednjeg obrazovanja. Ovdje ocito jedino profitiraju izdavacke kuce sa knjigama ciji sadrzaj ponavlja gradivo 7.iI 8. razreda.Hvalà
Odgovor:
Devetogodisnje osnovno obrazovanje, odnosno osnovna skola u trajanju 1+8 godina(predskolsko + osnovno obrazovanje), propisano je i definisano Okvirnim Zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH. Dakle, Zakon je donesen na nivou BiH, mislim 2003.godine. Proces uvodjenja devetogodisnjeg osnovnog obrazovanja u Federaciji BiH je poceo skolske 2004/2005.godinu, ali je okoncan, odnosno poceo se primjenjivati u svih 10 Kantona Federacije tek od skolske 2009/2010. godine, sa tim da se, prema mojim saznanjima u Zapadnohercegovackom kantonu provodi skraceni program za ucenike prvog razreda devetogodisnje osnovne skole koji traje samo jedno polugodiste.
Sve ovo je bio uvod u odgovor na Vase pitanje, a u cilju Vase informiranosti o kompleksnosti problematike (isprepletanih nadleznosti razicitih nivoa vlasti), samim tim i stvarne nadleznosti Parlamenta Federacije, kao i moogucnosti mog licnog politickog djelovanja u tom segmentu.
Prema mom licnom misljenju, obrazovanje u BiH "vapi" za sveobuhvatnom reformom u okviru koje bi se rjesavale i Vase primjedbe. Da bih naveo sve argumente za izreceni licni stav, potrebno bi bilo veoma mnogo i vremena i prostora. Navest cu samo jedan koji se odnosi na nuznost reforme osnovnog obrazovanja. Naime, u najvecem globalnom istrazivanju obrazovanja (PISA) koje je provedeno 2018.godine, a provodi se svake 3 godine, BiH je zauzela 62. mjesto od 79 zemalja u kojima je istrazivanje provedeno. Prema tom istrazivanju, svaki drugi testirani ucenik (testiraju se petnaestogodisnjaci) u BiH ocjenjen je kao funkcionano nepismen. Svima nam je jasno da taj porazavajuci rezultat nije pokazatelj intelektualne ili kapacitativne hendikepiranosti nasih ucenika u odnosu na vrsnjake, nego je posljedica lose organizacije, loseg provodjenja i nadzora obrazovnog procesa, a na zalost, i dijelom lose kadrovske politike u obrazovanje. Kada se svemu tome losem doda i, na zalost, Ustavom Federacije podjeljenja nadleznost, gdje je obrazovanje zajednicka nadleznost Federacije i kantona, tesko je ocekivati i bolje organizovano obrazovanje i bolje rezultate nastavnih procesa.