Sabina Ćudić

0%
Broj pitanja: 5
Broj odgovora: 0
Stranka
NS
Parlament
Parlament Federacije BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Sabina Ćudić je rođena 1982. u Sarajevu, te je na Općim izborima 2014. godine izabrana za zastupnicu u Skupštini Kantona Sarajevo. Diplomirala je Političke nauke i Međunarodne studije na Towson Univerzitetu u SAD-u, a magistrirala Ljudska prava i demokratiju na Univerzitetu u Sarajevu i Univerzitetu u Bolonji.

Dobitnica je niza međunarodnih nagrada i priznanja u oblasti debate i govorništva, iz kojih je držala predavanja u SAD-u, Njemačkoj, Siriji, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Sabina predaje na Odsjeku za političke nauke i međunarodne odnose na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology (Sarajevska škola za nauku i tehnologiju). 2012. godine je bila kandidatkinja Naše stranke za načelnicu Novog Sarajeva, kada je osvojila povjerenje 13,56% građana i građanki ove općine.

Jedna je od pokretačica inicijative za osnivanje populacijskog fonda u Federaciji BiH, a značajan doprinos daje nizu inicijativa koje se tiču osiguranja rodne ravnopravnosti, zaštite prava porodilja, te osiguranja jednakog pristupa obrazovanju i poboljšanju kvalitete obrazovanja u Bosni i Hercegovini.

Izborna jedinica
411
Pozicija
Zastupnica
Broj osvojenih glasova
8175

Pitanje: 28.02.2019. godine, na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, nalazi se Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom, a koji se odnosi na regulisanje statusa roditelja njegovatelja/njegovatelja djece i osoba s invaliditetom sa jasno preciziranim kriterijima ko i na koji način može ostvariti ovo pravo sa mogućnošću dodatnih izmjena i dopuna, obzirom da se radi o nacrctu. Predlagač nacrta je Udruženje porodica djece i osoba s poteškoćama/invaliditetom Dajte nam šansu, registrovano na nivou BiH. Zakon bi se implementirao 2020. godine, do kada bi se uradila analiza i podzakonski akti kojima bi se implementirao Zakon na nivou kantona. Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja ili srodnika djeteta ili osobe s invaliditetom koje ispunjava jedan od sljedećih uvjeta: Potpuno je ovisno o pomoći i njezi druge osobe jer mu je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen;U potpunosti je nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala; Ima više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih), zbog kojih je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Naglašavamo da sistem/društvo osobama koji vode brigu o gore navedenoj populaciji, oduzima pravo na rad a što je osnovno ljudsko pravo zagarantovano svim zakonodavnim dokumentima a usvajanjem predloženog Nacrta bi se spriječila diskriminacija i pokretanje legitimnih postupaka ostvarivanja ovog prava kroz redovno pravna sredstva.Da li ćete svojim glasom ZA Nacrt pružiti podršku onima kojima je to najpotrebnije ili ćete nastaviti prećutno odobravati diskriminaciju po svakom osnovu i potiskivanje u krajnje siromaštvo ove marginalizovane grupe? Da li je „skuplje“ biti socijalni slučaj i „teret“ države ili omogućiti, i ono što je obaveza – pravo na rad?Ines Kavalec, direktorica udruženja Dajte nam šansu

Pitanje postavljeno: 25.02.2019  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Sva direktna pitanja

Pitanje: Poštovani, S obzirom da se od prvog dana priče o Freelancerima stvara atmosfera u kojoj mnogi misle da ova populacija želi samo izbjeći plaćanje poreza, želim vam ukratko opisati lično iskustvo.Legalista sam jer me je porodica tako odgojila. Do 2016. godine sam punih 8 godina radio kao istraživački novinar u Centru za istraživačko novinarstvo u Sarajevu, najviše na pričama o organizovanom kriminalu, korupciji i pranju novca. Osim toga, moja mama je penziju zaradila kao službenik Porezne uprave FBiH, pa sam znao da postoje obaveze prema državi kada zarađujem novac. Pokušao sam da slijedim porezne zakone, što mi je na kraju ostavilo gorak okus u ustima.Dakle, skoro cijelu 2016. godinu radio za jednu firmu iz Njemačke. S obzirom da sam znao da novac primam direktno sa računa njemačke firme na privatni bankovni račun i da je uplata naslovljena kao plata, otišao sam u Poreznu upravu i pitao kakve su moje obaveze prema državi. Rečeno mi je da moram plaćati 10% na ukupan iznos koji primim. Istovremeno sam se prijavio u PIO i Zavod za zdravstveno u Ze-do kantonu i počeo sebi da uplaćujem penziono i zdravstveno osiguranje - ne privatno, nego državno. U PU su mi dali sve upute kako i gdje da uplaćujem porez na dohodak, ali su mi naglasili da nemam pravo na bilo kakav odbitak, bez obzira na moje troškove, na uplate za PIO, zdravstveno osiguranje itd. Tako sam plaćao tih 10% na cijele iznose koji dobijem, plus sam plaćao nekih 300 KM državi za PIO i zdravstveno. Ostale troškove rada od kuće neću ni da navodim.Pred kraj godine sam se zaposlio u u bosanskohercegovačkoj firmi početkom 2017. godine sam podnio poresku prijavu za prethodnu godinu. Prema važećim zakonima, pošto već 11 godina otplaćujem stambeni kredit kojim rješavam prvo stambeno pitanje, imao sam pravo na povrat poreza.E sad dolazi najbolji dio. U Poreskoj mi je rečeno da novac koji sam uplaćivao kao porez na dohodak ne može ući u obračun za povrat poreza. Razlog - Poreska nema iskustva sa samostalnim uplatama poreza na dohodak i moj novac je zapravo neraspoređen (!?). Pravila PU kao ni postojeći obrasci porezne kartice za prijavu "ne poznaju" ovakve uplate poreza. Tako sam ostao oštećen za povrat poreza od nekih 800-900 KM, koliko bih dobio da su mi uplate "prepoznali". Svu dokumentaciju iz ovog slučaja čuvam i danas, čisto da se prisjećam kako nam je sistem primitvan, nepromišljen, prekomplikovan i zbog čega me je na kraju moja država napravila magarcem.Zato vas molim da donesete novi, potpun, promišljen i primjenjiv zakon koji će nas mlade i sposobne zadržati u BiH i koji će nam dati ista ili barem približno ista prava koja uživaju svi ostali radnici, a da ovu odluku o retroaktivnoj naplati Ministarstva finansija FBiH poništite i donesete Zakon o otpisu poreznih dugova do 1.1.2019 godine jer to rijetko ko može platiti. Iako su plasirane informacije o zarađenim milionima iz inostranstva, istina je da većina freelancera radi za mjesečni bruto prihod do 500-600 Eura, nema penizono niti zdravstveno osiguranje osim ako da sam od tog iznosa ne plaća. To su vam ti "freelance - milioneri" koji zarađuju preko 10.000 KM godišnje od kojih sada hoćete nasilno da naplatite porez za prethodne godine, iako sistem nije imao ni jasan zakon, ni jasna pravila niti uspostavljene bilo kakve procedure za normalnu naplatu poreza od freelancera.Srdačan pozdrav,Mahir Šahinović

Pitanje postavljeno: 27.02.2019  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Pitanje na zakonu: Prijedlog Zakona o otpisu poreznih dugovanja fizičkih lica-rezidenata FBiH koja su ostvarila prihode iz inostranstva - Irfan Čengić

Vidi sva pitanja na zakonu

Pitanje: Pitanje želim da postavim prije svega mlađim članovima parlamenta, koji su većinu glasova dobili od pripadnika mlađe populacije glasača. Da li planirate podržati predloženi zakon i tako pomoći mladim ljudima koji su Vam dali glas i povjerenje?Ovaj zakon uglavnom se odnosi na mlađe osobe, koje su se zbog nemogućnosti da nađu posao u struci okrenule internet zaradi i freelance poslovima. To su osobe koje ne žele da napuste domovinu, koje hrane i izdržavaju članove svoje porodice, roditelje penzionere, braću i sestre... Velika većina zarađuje minimalne iznose ili iznose koji su u visini prosječne plate, tako svaki dodatni izdatak koji im se nametne, pogotovo retroaktivni, biće prepreka preko koje neće moći preći. Ja lično ću morati uzeti kredit "na crno" (od kamatara) da bih izmirio porezne obaveze jer s obzirom da se freelance ne može registrovati kao djelatnost ne mogu podići kredit u banci... Ovako će MORATI postupiti većina freelancera, što će nas dovesti u bezizlaznu situaciju.Freelanceri žele plaćati poreze državi i želimo da se ova oblast bolje uredi. Prvi korak ka tome je da se donese zakon o otpisu dugova. U navedenom periodu većina freelancera nije bila upoznata na koji način da izvrše svoje porezne obaveze, a čak i danas je to dosta nejasno jer svaka porezna ispostava različito tumači zakon i daje različita, ponekad nelogična uputstva.

Pitanje postavljeno: 25.02.2019  Podijeli. Vidi pitanje Parlamentarac/ka nije odgovorio/la na ovo pitanje.

Pitanje na zakonu: Prijedlog Zakona o otpisu poreznih dugovanja fizičkih lica-rezidenata FBiH koja su ostvarila prihode iz inostranstva - Irfan Čengić

Vidi sva pitanja na zakonu

Sva pitanja po zakonima