Miomirka Mila Melank

Ovo je profil iz mandata (2018)

100%
Broj pitanja: 14
Broj odgovora: 14
Stranka
NS
Parlament
Parlament Federacije BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Miomirka Melank – Mila je rođena 1960. godine u Gradačcu. Živi u Sarajevu od 1969. godine gdje je završila osnovnu, srednju školu i fakultet. Diplomirala je na Odsijeku za grafički dizajn Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu 1985. godine. Studirala matematiku na PMF-u. Bila zaposlena u Oslobođenju, Agencija za tržišne komunikacije OSSA. Kasnije radila na kreativnim i organizacionim poslovima kao slobodna umjetnica, grafička dizajnerka i urednica, novinarka, urednica kulturne rubrike, direktorka, članica nevladinih organizacija i saradnica u kreativnim poslovima na lokalnim, regionalnim i evropskim projektima u oblasti slobode govora i medija, rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Sarajevu, Pragu, Kikindi i Beogradu. Sarađivala sa više od stotinu firmi, ustanova i klijenata, od privrednih, sportskih i profitnih do kulturnih organizacija i institucija. Do izbora na mjesto zastupnice u Parlamentu, radila je kao generalna sekretarka ULUPUBIH, Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH, čija je i članica od 1985. godine. Tokom tog perioda kao koordinatorka i urednica realizovala je više projekata iz oblasti grafičkog dizajna, kulturne baštine i likovne umjetnosti. Imala je brojne grupne i samostalne izložbe. Bila je članica žirija u nekoliko međunarodnih projekata, a osvojila je i jedan broj nagrada u grafičkom dizajnu.

Članica je Naše stranke od 2011. godine. Autorka vizuelnih komunikacija u izbornim kampanjama Naše stranke 2014, 2016. i 2018. godine. Zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu FPBiH, članica Komisije za jednakopravnost spolova i Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport.

Izvor: Miomirka Melank

Izborna jedinica
411
Pozicija
Zastupnica
Broj osvojenih glasova
931

Pitanje: Da li će uskoro biti dozvoljena upotreba marihuane u medicinske svrhe, s obzirom na to da je skinuta sa liste teških droga WHO i da sve više istraživanja govore o tome da je kanabis lijek za neka stanja i bolesti?

Pitanje postavljeno: 15.04.2022  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Ove godine sam uputila inicijativa da se pravilnik o kategorizaciji opojnih supstanci uskladi sa međunarodnim dokumentima i da se marihuana skine sa liste iz kategorije u kojoj se trenutno nalazi sa najtežim opojnim supstancama poput heroina. Ova je kategorizacija u nadležnosti Komisije na državnom nivou, i sve dok ta komisija ne promijeni kategoriju ili propiše načine i količine marihuane za potrebe liječenja, neće biti moguće koristiti kanabis kao lijek. Nadamo se da će Parlamentarna skupština biti konstituisana ubrzo i da će ovo pitanje biti brzo na dnevnom redu, i Komisije i Parlamenta BiH.


Datum odgovora: 22.10.2022

Pitanje: Zašto Bosna i Hercegovina nema predstavnika na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu?

Pitanje postavljeno: 15.04.2022  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Kultura i umjetnost jesu oblasti u kojima sam pokušala uticati na promjenu paradigme, ali je blokada državnih institucija u poslednje dvije godine dovela BiH u naročito nepovoljan položaj.

Međunarodna izložba savremene umjetnosti Bijenale umjetnosti u Veneciji najznačajnija je evropska, i jedna od najvažnijih svjetskih manifestacija  likovne umjetnosti. 

59. Bijenale, pod motom "Mlijeko snova" (The Milk of Dreams), otvoreno je za javnost od subote 23. aprila do nedjelje 27. novembra 2022. u Đardinima i Arsenalu. Kustosica Bijenala je Cecilia Alemani, a organizacijom predsjedava Roberto Cicutto. Predotvaranje će biti održano 20., 21. i 22. aprila, a ceremonija dodjele nagrada i inauguracija 23. aprila 2022. godine. Dugačku listu čini 213 umjetnika u zvaničnom programu, a među njima nema umjetnika iz Bosne i Hercegovine. Prvi put u istoriji Bijenala izložba će uključiti većinu žena i rodno nekonformnih umjetnika. Kustosica je obećala "transistorijski" pristup koji prati umjetničko porijeklo kroz različite metode i prakse, uključujući pet manjih "vremenskih kapsula".

Koncept rodno osjetljive, ekološki osviještene zelene izložbe, bio je idealan da predstavi neku od naših priznatih umjetnica, ali blokda države i nedolazak poslanika u Parlamentarnu skupštinu BiH proizvela je paralizu svih projekata koji nisu u redovnom finansiranju. Za pretpostaviti je da je to spriječilo Ministarstvo civilnih poslova da izabere BiH predstavnice i predstavnike. Red je na ovom Bijenalu bio na reprezentaciji iz Republike Srpske, odnosno izbor Muzeja savremene umjetnosti RS iz Banje Luke. Iz Muzeja se ovim povodom nisu oglasili, niti je u javnosti bilo govora o nastupu BiH u Veneciji.

Na prošlom Bijenalu BiH je predstavljala "Zenička trilogija" likovne umjetnice Danice Dakić. Komesarka je bila Senka Ibrišimbegović iz Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi Sarajevo, sa kustosicama Anjom Bogojević, Amilom Puzić i Claudijom Zini. Dvije godine prije toga, umjetnik Radenko Milak je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na 57. Međunarodnoj izložbi savremene umjetnosti - Venecijanskom bijenalu sa projektom „Univerzitet katastrofe“, u saradnji sa Romanom Uranjekom i gostujućim umjetnicima Laminom Fofanom, Sidsel Meineche Hansen, Juanom Pedrom Fabrom Guemberenom, Loulou Cherinet, Geraldinom Juárez u saradnji sa Joelom Danielssonom, te Nilsom Bechom u saradnji sa Idom Ekblad.

Nemjerljiva je šteta što Bosna i Hercegovina na ovako značajnoj i uglednoj manifestaciji, koja traje više od 100 godina, nema predstavnike. Time potvrđujemo svoj status kulturne periferije i nemoći vladajućih elita da urede sistem u kojem će najbolji dobiti priliku da iskažu svoje talente kojih nije malo.


Datum odgovora: 18.04.2022

Pitanje: Kada će Bosna i Hercegovina kupiti dovoljan broj vakcina za masovnu imunizaciju protiv COVID 19 i zašto to dosada nije učinila ?

Pitanje postavljeno: 21.05.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Opozicija u Parlamentu Federacije na svakoj je sjednici postavljala ovo pitanje, kao i u javnosti i to u svakoj prilici.

Vakcine su nabavljenje prekasno, nije bilo adekvatnog plana iz Federacije o distribuciji, građanke i građani su se morali snalaziti. Menadžment krize i pandemije je bio katastrofalan, a posledica je da je Bosna i Hercegovina druga ili treća po smrtnosti koja je uzrokovana COVID-om.

Vlada Federacije je primjer neučinkovitog upravljanja državnim resursima u rješavanju problema stanovnica i stanovnika Federacije BiH.


Datum odgovora: 15.04.2022

Pitanje: Pozz , kada će biti smijenjen direktor agencije za oduzetu imovinu , te biti naložena revizija agencije ? Izvještaj je odavno oboren , a da ste pročitali sve izvještaje do sad svi bi bili oboreni te i uočili krađu Federacije ! Lp

Pitanje postavljeno: 08.07.2021  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovani ili poštovana, 

Obaranje izvještaja javnih preduzeća, tijela ili agencija ovoj Vladi Fadila Novalića ne znače ništa. Izvještaj o radu Vlade 2020. je oborio Parlament Federacie BiH, ali to nije imalo nikakve konsekvence, jer je Vlada ionako u tehničkom mandatu. Ova Vlada i svi njeni mehanizmi zavise isključivo od volje vladajuće garniture koja nema nikakvu odgovornost, s obzirom na to da nema većine u Parlamentu koja bi osporila postupanja Vlade. Kada dođe do izglasavanja nepovjerenja ili smjene, vladajuća većina istrguje glasanje sa zastupnicama i zastupnicima čije glasanje nije uvijek opoziciono i tako pribavi većinu.

Jedini način da se napravi temeljita promjena jeste da bude više zastupnika i zastupnica iz stranaka čija je odgovornost prema društvu jasna i nedvojbena.


Datum odgovora: 21.11.2021

Pitanje: 28.02.2019. godine, na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, nalazi se Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom, a koji se odnosi na regulisanje statusa roditelja njegovatelja/njegovatelja djece i osoba s invaliditetom sa jasno preciziranim kriterijima ko i na koji način može ostvariti ovo pravo sa mogućnošću dodatnih izmjena i dopuna, obzirom da se radi o nacrctu. Predlagač nacrta je Udruženje porodica djece i osoba s poteškoćama/invaliditetom Dajte nam šansu, registrovano na nivou BiH. Zakon bi se implementirao 2020. godine, do kada bi se uradila analiza i podzakonski akti kojima bi se implementirao Zakon na nivou kantona. Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja ili srodnika djeteta ili osobe s invaliditetom koje ispunjava jedan od sljedećih uvjeta: Potpuno je ovisno o pomoći i njezi druge osobe jer mu je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen;U potpunosti je nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala; Ima više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih), zbog kojih je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Naglašavamo da sistem/društvo osobama koji vode brigu o gore navedenoj populaciji, oduzima pravo na rad a što je osnovno ljudsko pravo zagarantovano svim zakonodavnim dokumentima a usvajanjem predloženog Nacrta bi se spriječila diskriminacija i pokretanje legitimnih postupaka ostvarivanja ovog prava kroz redovno pravna sredstva.Da li ćete svojim glasom ZA Nacrt pružiti podršku onima kojima je to najpotrebnije ili ćete nastaviti prećutno odobravati diskriminaciju po svakom osnovu i potiskivanje u krajnje siromaštvo ove marginalizovane grupe? Da li je „skuplje“ biti socijalni slučaj i „teret“ države ili omogućiti, i ono što je obaveza – pravo na rad?Ines Kavalec, direktorica udruženja Dajte nam šansu

Pitanje postavljeno: 25.02.2019  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovana Ines,

Naravno da svojim glasom uvijek dajem podršku onima kojima je to najpotrebnije i da ću svojim radom nastojati da afirmišem posebno prava ugroženih i marginalizovanih grupa. Lično smatram da bi idealno bilo da postoje sredstva u našoj državi koja bi omogućila dostojan život svakom građaninu i građanki, te da bi rješenje poput osnovnog prihoda za sve bilo idealno, a dok to ne bude postignuto, zagovaraću što veću pomoć ugroženima. Društvo je onoliko pravedno koliko vodi računa o svojim najugroženijim članovima i članicama.


Datum odgovora: 29.02.2020

Stranica 1 od 1