Miomirka Mila Melank

Ovo je profil iz mandata (2018)

100%
Broj pitanja: 14
Broj odgovora: 14
Stranka
NS
Parlament
Parlament Federacije BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Miomirka Melank – Mila je rođena 1960. godine u Gradačcu. Živi u Sarajevu od 1969. godine gdje je završila osnovnu, srednju školu i fakultet. Diplomirala je na Odsijeku za grafički dizajn Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu 1985. godine. Studirala matematiku na PMF-u. Bila zaposlena u Oslobođenju, Agencija za tržišne komunikacije OSSA. Kasnije radila na kreativnim i organizacionim poslovima kao slobodna umjetnica, grafička dizajnerka i urednica, novinarka, urednica kulturne rubrike, direktorka, članica nevladinih organizacija i saradnica u kreativnim poslovima na lokalnim, regionalnim i evropskim projektima u oblasti slobode govora i medija, rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Sarajevu, Pragu, Kikindi i Beogradu. Sarađivala sa više od stotinu firmi, ustanova i klijenata, od privrednih, sportskih i profitnih do kulturnih organizacija i institucija. Do izbora na mjesto zastupnice u Parlamentu, radila je kao generalna sekretarka ULUPUBIH, Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH, čija je i članica od 1985. godine. Tokom tog perioda kao koordinatorka i urednica realizovala je više projekata iz oblasti grafičkog dizajna, kulturne baštine i likovne umjetnosti. Imala je brojne grupne i samostalne izložbe. Bila je članica žirija u nekoliko međunarodnih projekata, a osvojila je i jedan broj nagrada u grafičkom dizajnu.

Članica je Naše stranke od 2011. godine. Autorka vizuelnih komunikacija u izbornim kampanjama Naše stranke 2014, 2016. i 2018. godine. Zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu FPBiH, članica Komisije za jednakopravnost spolova i Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport.

Izvor: Miomirka Melank

Izborna jedinica
411
Pozicija
Zastupnica
Broj osvojenih glasova
931

Pitanje: Smatrate li predviđeni način raspodjele finansijskih sredstava za finansiranje političkih stranaka prihvatljivim?

Pitanje postavljeno: 16.03.2022  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Zakon o izvršavanju budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. godinu

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Smatram da je jedan dio predviđenog načina finansiranja prihvatljiv, a drugi dio, koji se odnosi na formiranje preduzeća, kao i oblast djelovanja tih preduzeća, bi trebalo mijenjati.

Prema ZAKONU O FINANSIRANJU POLITIČKIH STRANAKA, u Članu 3. se navodi da se politička stranka može finansirati iz: a) članarina, b) dobrovoljnih priloga pravnih i fizičkih lica, c) izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organiziranja stranačkih manifestacija, d) prihoda od imovine u vlasništvu političke stranke, e) budžeta Bosne i Hercegovine, u skladu s članom 7. ovog zakona, entitetskih budžeta, kantonalnih budžeta i budžeta Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te budžeta drugih jedinica lokalne uprave i samouprave u skladu sa zakonom, f) dobiti preduzeća koja su u vlasništvu političke stranke,

Meni je posebno interesantan razlog za takvo regulisanje i smatram ga spornim, stav: (2) Preduzeće iz stava (1) tačka f) ovog člana može se baviti samo djelatnošću vezanom za kulturu ili izdavačkom djelatnošću. Zašto je Zakon omogućio partijama formiranje preduzeća, a naročito smatram spornim činjenicu da ta se preduzeća mogu baviti isključivo kulturom i izdavaštvom. Na koji način bi to bavljenje moglo biti vezano za politiku, moguće je zamisliti u kontekstu izdavaštva, ali za kulturu nema opravdanja, osim ako se u kulturu ne računaju manifestacije organizovane u kampanji. Godišnji prihod od imovine i preduzeća ne smije prelaziti 20% iznosa ukupnog godišnjeg prihoda stranke, što takođe nema opravdanje u nekoj konkretnoj činjenici ili je opravdano racionalnim razlozima, ako je već dozvoljeno poslovanje i dobit. Davanje viška zarade iz stranačkog preduzeća u dobrotvorne svrhe smatram dobrom mjerom, ukoliko se ona nije pervertirala u praksi.

Član 7. ovog Zakona navodi izvore finansiranja iz državnog budžeta i da ta sredstva ne prelaze 0,2% ukupnog budžeta, što je ograničenje sa kojim se mogu složiti, kao i sa načinom raspodjele u narednim stavovima. 
(1) U budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine osiguravaju se sredstva za finansiranje političkih stranaka, odnosno koalicija političkih stranaka i nezavisnih kandidata zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i parlamentarnih grupa, odnosno klubova poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
(2) Ukupna sredstva iz stava (1) ovog člana ne mogu prelaziti iznos od 0,2% budžeta BiH u kalendarskoj godini.
(3) Političkim strankama, odnosno koalicijama političkih stranaka sredstva iz stava (1) ovog člana raspodjeljuju se na način da se: a) 30% sredstava dijeli jednako svim političkim strankama, odnosno koalicijama političkih stranaka koje su osvojile mandate, b) 60% sredstava dijeli prema broju poslaničkih, odnosno delegatskih mandata, koje svaka politička stranka, koalicija političkih stranaka, odnosno nezavisni kandidat ima u trenutku
dodjele mandata, c) 10% od ukupnog iznosa raspoređuje parlamentarnim grupama srazmjerno broju poslaničkih, odnosno delegatskih mjesta koja pripadaju manje zastupljenom spolu.
(4) Članovi koalicije političkih stranaka učestvuju u raspodjeli sredstava iz stava 3. ovog člana na osnovu sporazuma za raspodjelu novčanih sredstava, koji je deponiran u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovini, a ako takav sporazum ne postoji, sredstva se raspoređuju između članica koalicije političkih stranaka prema broju dobivenih mandata.


Datum odgovora: 15.04.2022