Prijedlog Zakona o doprinosima FBiH
12%
88%
Za: 115 Protiv: 821

Da li si za ili protiv ovog prijedloga zakona?

ili Postavi pitanje i diskutuj sa parlamentarcima/kama

Nepoznat
Preuzmite tekst zakona
Detaljnije

Predlagač:
Vlada Federacije BiH
Vrsta procedure: Redovna
Oblast zakona: Ekonomija
Status: Prijedlog
Zakon bitan za EU integracije

Prijedlog Zakona o doprinosima FBiH donosi nekoliko ključnih promjena. Prva je smanjenje ukupne stope doprinosa, koja sada iznosi ukupno 33% i to: doprinosi za PIO u iznosu od 18,50% osnovice, doprinos za nezaposlenost u iznosu od 1% osnovice, te doprinos za zdravstveno osiguranje u iznosu od 13,50% osnovice. Druga novina je da se osnovica proširuje te su sada oporezivi i dodaci na platu koji su do sada bili neoporezivi, poput toplog obroka i dodatka za prevoz.

Najvažnije teme vezane uz ovaj zakon
  • Poreska osnovica

    Poreska osnovica se proširuje i u nju ulaze i primanja koja su do sada bila neoporeziva, poput toplog obroka i dodatka za prevoz.

    13%
    87%
    Za: 69 Protiv: 457 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


  • Stopa doprinosa

    Stopa doprinosa za PIO, zdravstvo i osiguranje od nezaposlenosti iznosi 33%.

    20%
    80%
    Za: 66 Protiv: 262 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


  • Ugovori o djelu

    Ugovori o djelu se oporezuju po stopi od 32% ukoliko osoba koja obavlja posao nije osigurana po drugom osnovu, a po stopi od 18,50% ukoliko je osoba osigurana po drugom osnovu.

    20%
    80%
    Za: 66 Protiv: 268 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


Mišljenje eksperata

Pozvali su Vladu FBiH da povuče prijedloge zakona i vrati ih na dodatno usaglašavanje.

"Naime, prijedlozima zakona će de facto doći do ukidanja toplog obroka, naknada za prijevoz i regres čime će se izvršiti dodatni udar na džepove radnika. S obzirom da, ukoliko ne dođe do potpisivanja Općeg kolektivnog ugovora i granskih kolektivnih ugovora, koji su propisivali obavezu poslodavcima za isplatu pomenutih naknada, više neće postojati zakonska obaveza poslodavaca da isplaćuju naknade, sasvim je opravdano očekivati da će doći do njihovog ukidanja", saopćili su.

Ovim će biti, kako kažu, naročito pogođen realni sektor, u prvom redu radnici kod privatnih poslodavaca, posebno tamo gdje nema ni sindikata. 

"Ne postoje nikakve garancije da će ove naknade biti transformisane u plaću radnika u istom iznosu (to će praktično ovisiti od dobre volje poslodavca), tako da je pitanje njihovog poreskog tretmana u ovom slučaju potpuno irelevantno. Ako se to desi, a velika vjerovatnoća je da će se desiti, biće to daleko ozbiljniji problem i gubitak za one radnike koji su značajan dio svojih „plaća“ primali kroz topli obrok i prijevoz (u prosjeku 200 KM mjesečno) nego postavljanje praga, odnosno definisanje poreske stope. Time se opravdanje predlagača da se želi postići poreska neutralnost pokazuje kao potpuno nerealno i neargumentovano", naveli su.

Takođe, dodaju i da je neophodno da se što prije uradi tačna projekcija finansijskih efekata primjene predloženih zakona, jer se samo tako može steći realna slika o tome šta ustvari radnike očekuje.

Savez samostalnih sindikata BiH, Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine je doborovoljna i interesna organizacija radnika koji su organizovani kroz granske sindikate i unije-članice SSSBiH sa područja Bosne i Hercegovine.
Pitaj parlamentarce
Mirsad Zaimović
SDA
Predsjedavajući Predstavničkog doma
Mladen Bošković
HDZ BiH
Potpredsjedavajući Predstavničkog doma
Irfan Čengić
SDP
Najaktivniji parlamentarac
Odgovori parlamentaraca

Pitanje: Poštovani,U ovom trenutku, bilo kakav sličan zakon u konačnici neće skoro pa nijednom radniku povećati neto platu. Cijene ostaju iste ili veće. I dalje imamo isti PDV na hljeb, na udžbenike i na luksuzne telefone. Koliko će još godina narod spajati kraj sa krajem, dok konačno osjeti benefite te rasterećene privrede? Bosanci i Hercegovci će lahko halaliti čak i velike poreze. Dokazali su to oni koji su otišli u države sa većim porezima. I većim životnim standardom.Zatim, konkretno pitanje u vezi freelancera i uplata iz inostranstva:Sa ovim Zakonom, freelanceri će plaćati 13% + 32.5% + 500-700 KM fiksnih mjesečnih troškova (za obrt ili d.o.o.). Zar ovo nije nepravedno, jer na ovaj način opterećenje za jednog pojedinca je isto kao opterećenje za jednu firmu? Nadam se da ste svjesni koliko će nas ovo učiniti manje konkurentnim, i da ovo može značiti gubitak posla za mnoge.Pogledajte primjer Ukrajine, koja je SMANJILA ove poreze (bili su oko 7-8%), tako je outsourcing u Ukrajini procvjetao.Lijep pozdrav.

Pitanje podržano: 0, Pitanje nije podržano: 0

Hajrudin Žilić, DF, 18.11.2021.

Poštovani,

Uvodni dio Vašeg pitanja prokomentarisao bih samo jednom recenicom. PDV plaća krajnji korisnik (dakle građani), PDV cini preko 80% prikupljenih indirektnih poreza, a indirektni porezi (pored PDV tu su carine i akcize) cine iznad 60% prihodovne strane budzeta Federacije. Dakle, slobodno možemo zakljuciti da ovu državu finansiraju sami građani, pa kad je to cinjenicno tako, moje je mišljenje da je jedinstvena stopa PDV-a neodrživa. Osnovne životne namirnice, lijekovi, knjige. kultura i slicno nebi trebali biti oporezovani istom stopom kao i "luksuzni telefoni" kako navodite ili neke druge luksuzne stvari. Međutim Zakon o PDV-u je državni zakon i tim problemima treba da se bave kolege u državnom parlamentu.

Jedno od nekoliko neprihvatljivih rješenja u Prijedlozima Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak je nacin na koji su tretirani  freelenceri i (po meni) Ugovori o djleu Zakon o porezu na dohodak predviđa stope od 10% i 13%, gdje su sa  10% oporezovanu samo prihodi po osnovu kamata (kamate po vrjednosnim papirima, kamapte po osnovu datih zajmova i kamate koje predstavljaju raspodjelu prihoda investicijskih fondova, ako nisu oporezovane kao udio u dobiti), dakle kamate na štednju (bilo koji vid štednje) nisu oporezive kako smo to mogli cuti od nekih nedogovornih osoba u javnim istupima. Dakle i za freelencere je definisan porez na dohodak po stopi 13% kako ste naveli i ja se s tim mogu složiti. Niko nije oslobođen plaćanja poreza na prihod ili dohodak koji ostvaruje od nesamostalnog rada, samostalnog rada, imovine i imovinskih prava, prihoda od ulaganja kapitala, nagradnih igara i igara na srecu. 

Ne podržavam prijedlog da freelenceri placaju penzijsko i zdravstveno osiguranje, a da im istovremeno nije omogućeno da u punom kapacitetu i konzumiraju prava iz tih fondova. Dakle ili se moraju uvesti u prava kroz Zakon o PIO i Zakon o zdravstvenom osiguranju istovremeno sa nastalom obavezom plaćanja tih doprinosa po prijedlogu Zakona o doprinosima ili moraju biti izuzeti od plaćanja tih doprinosa.

Sa postovanjem,


Pitanje: Poštovani,U ovom trenutku, bilo kakav sličan zakon u konačnici neće skoro pa nijednom radniku povećati neto platu. Cijene ostaju iste ili veće. I dalje imamo isti PDV na hljeb, na udžbenike i na luksuzne telefone. Koliko će još godina narod spajati kraj sa krajem, dok konačno osjeti benefite te rasterećene privrede? Bosanci i Hercegovci će lahko halaliti čak i velike poreze. Dokazali su to oni koji su otišli u države sa većim porezima. I većim životnim standardom.Zatim, konkretno pitanje u vezi freelancera i uplata iz inostranstva:Sa ovim Zakonom, freelanceri će plaćati 13% + 32.5% + 500-700 KM fiksnih mjesečnih troškova (za obrt ili d.o.o.). Zar ovo nije nepravedno, jer na ovaj način opterećenje za jednog pojedinca je isto kao opterećenje za jednu firmu? Nadam se da ste svjesni koliko će nas ovo učiniti manje konkurentnim, i da ovo može značiti gubitak posla za mnoge.Pogledajte primjer Ukrajine, koja je SMANJILA ove poreze (bili su oko 7-8%), tako je outsourcing u Ukrajini procvjetao.Lijep pozdrav.

Pitanje podržano: 0, Pitanje nije podržano: 0

Irfan Čengić, SDP, 16.11.2021.

Poštovani, ne podržavam ove prijedloge zakona, i sve što ste napisali sa većinom sam saglasan argumentacije.


Pitanje: Zašto ne pojednostavite poslodavcima obračun plaća na način da uvedete jedinstvenu stopu za doprinose, poreze i naknade, te njihovu uplatu prebacite na jedinstvene račune, npr. da poslodavac, na osnovu plaće djelatnika:1) po jedinstvenoj stopi obračuna doprinose i uplati ih na jedinstveni račun doprinosa2) po jedinstvenoj stopi obračuna poreze i uplati ih na jedinstveni račun poreza3) po jedinstvenoj stopi obračuna naknade i uplati ih na jedinstveni račun naknadaEventualno, odvojiti županijska/kantonalna davanja na odvojene račune.Vlada, odnosno županije/kantoni, bi dalje s tih računa izdvajali uplate po Zakonomdefiniranim postocima po odgovarajućim resorima. Naknadne, izmjene Zakona o drugačijoj raspodjeli ne bi dodatno opterećivali poslodavce, a i moguća povećanja ili smanjenja davanja ne bi narušavala način izračuna kod poslodavaca, nego samo izmjenu porezne stope.A ukoliko je netko od uposlenika na neki način oslobođen davanja, ta davanja i onako pripadaju uposleniku, a ne poslodavcu. Tako da se uposlenik za svoje zakonsko pravo na povrat treba obratiti odgovarajućoj službi radi ostvarenja svojih prava i povrata uplaćenih sredstava. Isto se odnosi i na poslodavce koji su eventualno oslobođeni nekih davanja.Cilj je pojednostaviti način obračuna, naplate, uplate i praćenja raznih davanja na plaću i iz plaće, kao i kasniju raspodjelu istih po resorima, a ostvarivanja prava na povrat prebaciti na odgovarajuće službe po resorima koje i onako već izdaju sva potrebna rješenja.

Pitanje podržano: 0, Pitanje nije podržano: 0

Irfan Čengić, SDP, 18.11.2020.

Prilikom razmatranja zakona koji se tiču poreza i doprinosa imao sam nekoliko desetina amandmana, mešutim Vlada FBiH je sve odbila bez ozbiljnog razmatranja istih, takošer su i povukli svoje zakone  sa sjednice Parlamenta FBiH, tako da mislim da ova Parlamentarna većina neće napraviti promjene o kojima vi govorite


Statistika
Ukupno pitanja na zakonu: 13

Sa 61 odgovora najaktivniji parlamentarac u ovom parlamentu:
Irfan Čengić

Sa 308 pitanja najaktivniji zakon u istoj kategoriji:
Nacrt Zakona o otpisu poreznih dugovanja fizičkih lica-rezidenata FBiH koja su ostvarila prihode iz inostranstva - Irfan Čengić