Admir Čavalić rođen je u Tuzli 4.10.1987. godine. Ekonomski je analitičar, predavač i istraživač, koji je najpoznatiji kao osnivač udruženja "Multi". U Tuzli je završio osnovnu školu "Jala" i Gimanziju "Meša Selimović". Krajem 2011. završava Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli gdje je naknadno odbranio dva magistarska rada (2015 i 2017. godine). Trenutno je doktorant i asistent predavač na navedenom fakultetu. Od neformalnog obrazovanja, izdvaja se LAAD program pod mentorstvom Francisa Fukuyame (Sarajevo, Bosna i Hercegovina), Atlas Leadership Academy pod mentorstvom Tom G. Palmer (Fairfax, SAD) i CPR istraživačka škola (Koči, Indija). Od 2021. godine, Čavalić je vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla ispred Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH).
2018. godine u biografskom lesikonu "Ko je ko u Bosni i Hercegovini", Admir Čavalić je uvršten među najutjecajnije osobe u Bosni i Hercegovini, čija djela i akcije pozitivno doprinose toj zemlji.
Pitanje: Pitao sam za neradnu nedjelju,zanima me i da li je bilo negativnih efekata?Ministarstvo trvrdi da nije.
Odgovor:
Poštovani/a,
Mišljenja sam da je dosta licemjerno i neuvjerljivo od Ministarstva trgovine FBiH da nije bilo negativnih efekata, a onda u isto vrijeme predlagati praktično ukidanje ove mjere kroz "16+2" odnosno 18 radnih nedjelja.
Šta se konkretno desilo?
(1) Pad broja zaposlenih. Dobio sam odgovor na zastupničko pitanje u vezi ovoga - 30.11.2024. godine je bilo 62.449 zaposlenih u trgovini. 31.03.2025. godine je bilo 60.513. Odgovor je dostupan ovdje: https://x.com/AdmirCavalic/status/1920830685704589381/photo/1
(2) Pad prometa u trgovini. Podatke u vezi sa navedenim možete pratiti ovdje: http://fzs.ba/index.php/publikacije/saopcenjapriopcenja/trgovina-i-ostale-usluge/
(3) Otvaranje dragstora koji rade 24/7 širom FBiH (u Jajcu i FBiH imate velike dragstore).
(4) Političko izuzeće grada Orašja. Bez ikakvih kriterija, u ekspresnom roku.
(5) Odlazak potrošača u RS, Brčko distrikt, Orašje i susjedne zemlje za potrebe kupovine.
itd. itd. itd.
Brojne druge negativnosti. Pritom radnik ništa konkretno nije dobio - nažalost i dalje se radi sa samo 1 dana odmora u sedmici, bez viših plata i plaćenog prekovremenog. Na tome lično insistiram kao zastupnik. Sa druge strane Ministarstvo trgovine FBiH prati velike trgovinske lance i njihove interese. Kao da je Ministarstvo velikih trgovinskih lanaca, a ne Ministarstvo trgovine FBiH.
Sve u svemu, sada pokušavaju ići sa ovim rješenjem od 18 radnih nedjelja - to sam najavio već u februaru ove godine (tada je bilo dogovoreno).
Svako dobro i hvala na interesovanju za ovu tematiku.
dr. sc. Admir Čavalić
Pitanje: Da li glasate za izmjene zakona kojim bi radnici opet morali raditi 18 nedjelja tokom godine?
Odgovor:
Poštovani/a,
Još uvijek nismo dobili prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH od strane Ministarstva trgovine FBiH. U javnosti su predstavnici ovog ministarstva naveli da planiraju uvesti "18 radnih nedjelja". Po meni je to potpuni krah ovog zakona i koncepta kojeg neki pogrešnu nazivaju "neradna nedjelja".
Mišljenja sam da je to dodatna regulacija kojom se planira djelimično sanirati šteta nastala zbog prve, inicijalne regulacije: pad broja zaposlenih, pad prometa, odlazak potrošača u RS, Brčko distrikt i Orašje, otvaranje dragstora (rad 24/7) i širenje asortimana benzinskih pumpi.
Interesantno je da Ministarstvo trgovine nije spremno priznati da se sve ovo dešava. Navode da je sve perfektno. Logično pitanje je zašto onda ono što je perfektno popravljati sa "18 radnih nedjelja"?
Sve u svemu, ne bih da ulazim u ovog regulacijsko blato.
Tako da vjerovatno neću glasati za dato zakonsko rješenje.
Svako dobro,
dr. sc. Admir Čavalić
Pitanje: Poštovana Azra i poštovani Admire, odabrao sam Vas da Vam spostavim ovo pitanje u vezi nacrta Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom jer ste Vi Azra istaknuti parlamentarac odgovorni za ovu oblast ili temu, a gospodin Admir je jedan od najaktivnijih pralamentaraca, te ga smatram izuzetnim ekonomskim stručnjakom pa volio bi da čujem i njegov odgovor. Naime naše udruženje je osnovalo privredno društvo za zapošljavanje osoba sa invaliditetom Reset Inžinjering doo Tuzla koje trenutno broji 10 upslenih osoba sa invaliditetom od kojih je pola tj 5 osoba sa 100% invaliditetom koji ostvaruju pravo na tuđu njegu i pomoć i naše privredno društvo ostvaruje status zaštitne radionice. S obzirom da smo svi svjesni koliko je odluka o povećanju minimalca od januara 2025. godine dovela u pitanje opstanak mikro preduzeća kao i socijalnih preduzeća poput našeg, od velike je važnosti da se zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju implementuje u potpunosti. Govorim ovo iz razloga jer me interesuje tumačenje dva člana ovog zakona.Član 34 galasi:(Obaveza ugovaranja poslova sa pravnim subjektima koji zapošljavaju lica sainvaliditetom pod posebnim uslovima)(1) Subjekti iz člana 18. stav (1) ovog zakona, osim privrednih društava čijivećinski vlasnik kapitala nije država, dužni su najmanje 35% od svojih potrebaza proizvodima i uslugama koje proizvode i pružaju privredna društva zazapošljavanje lica sa invaliditetom, zaštitne radionice i samostalne djelatnostiu vlasništvu lica sa invaliditetom, zadovoljavati od ovih privrednih društava,zaštitnih radionica i samostalnih djelatnosti u vlasništvu lica sa invaliditetom,pod uslovima koji važe na tržištu.(2) Ugovorni organ obavezno primjenjuje preferencijalni tretman od 20% odukupnih uslova tendera u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.(3) Obim poslova iz stava (1) ovog člana utvrđuje se na početku svakekalendarske godine ugovorom između subjekata iz stava (1) ovog člana iprivrednih društava za zapošljavanje lica sa invaliditetom, zaštitnih radionica isamostalnih djelatnosti u vlasništvu lica sa invaliditetom.PRVO PITANJE GLASI: Molim Vas da mi protumačite ovaj član i da mi objasnite na koji način "natjerati" institucije da poštuju ovu naredbu da su DUŽNI, jer na taj način državne institucije bi podržale zapošljavanje osoba sa invaliditetom i ne bi dozvolili da zaštitne radionice otpuštaju radnike kao što se to desilo u jednoj firmi u Tuzli gdje je otpušteno 7 osoba sa invaliditetom.Član 32.(Olakšice za zapošljavanje lica sa invaliditetom)(1) Poslodavac koji zapošljava lice sa invaliditetom, a koji ispunjava uslove izčlana 20, odnosno člana 21. ovog zakona, te pravni subjekti koji zapošljavajulica sa invaliditetom pod posebnim uslovima, imaju pravo na:a) poreske i carinske olakšice utvrđene poreskim i carinskim propisima,DRUGO PITANJE GLASI: Molim Vas da mi objasnite koje su to poreske olakšice koje mogu koristiti privredna društva za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Naime prilikom uvoza opreme za naše poslovanje šef carinske ispostave Tuzla kao i uposlenici Federalnog ministarstva rada i socijalne politike nam nisu znali objasniti da li imamo pravo na oslobađanje carinskih i poreskih dadžbina.U nadi da ćete nači vremena i odgovoriti na postavljena pitanja te na taj način spasiti trenutni status zaposlenih osoba sa invaliditetom u FBiH unaprijed se zahvaljujem.S poštovanjem,Aladin Kavgić, predsjednik udruženja "RE-SET", Izvršni direktor "RESET INŽINJERING" d.o.o. TuzlaKontakt telefon: 035/981-011, 061/665-729
Odgovor:
Poštovani,
Hvala na javljanju i svaka čast za djelovanje. Pažljivo sam pročitao pitanje. Ne mogu ponuditi autentično tumačenje, ali mogu svakako navesti svoje viđenje. Vezano za član 34. (odnosno član 50. aktuelnog zakona) sve je jasno i sve stoji. Ono što u praktičnom smislu nedostaje jeste jasan mehanizam nadzora, kontrole i kažnjavanja. Prije par godina sam uputio zaključak na tom fonu, ali nije u praksi bilo realizacije. To bi sada trebalo da riješimo kroz unaprijeđenje ovog nacrta. Vezano za olakšice, to se veže za druge zakone. Za potpun odgovor ću kontaktirati Ministarstvo finansija FBiH.
Svako dobro i hvala još jednom na javljanju.
Pitanje: Smatrate li da će poslodavci biti više motivisani da stvaraju bolje uslove za zaposlena lica s invaliditetom zbog subvencija koje primaju?
Odgovor:
Poštovani,
Ovo je Nacrt zakona. Tako da postoji prostora za doradu istoga. Zakon je pravljen po uzoru na zakonsko rješenje u Sloveniji. Stvaraju se pretpostavke za veću motivaciju poslodavaca, međutim bitno je pratiti i druge okolnosti poput fiskalnih uvjeta, promjena u ekonomskom sistemu i slično. Napominjem, zakon je u formi nacrta. Idemo u doradu. Još pratim i opravdane zahtjeve i zaključake organizacija i institucija sa područja Tuzlanskog kantona: JU Zavod za odgoj i obrazovanje osoba sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju Tuzla, Skupština Tuzlanskog kantona, Komisija za rad i socijalnu politiku Skupštine Tuzlanskog kantona, Imam pravo - udruženje građana i drugi.
Svako dobro i hvala na pitanju.