Admir Čavalić

100%
Broj pitanja: 23
Broj odgovora: 23
Stranka
SBiH
Parlament
Parlament Federacije BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Admir Čavalić rođen je u Tuzli 4.10.1987. godine. Ekonomski je analitičar, predavač i istraživač, koji je najpoznatiji kao osnivač udruženja "Multi". U Tuzli je završio osnovnu školu "Jala" i Gimanziju "Meša Selimović". Krajem 2011. završava Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli gdje je naknadno odbranio dva magistarska rada (2015 i 2017. godine). Trenutno je doktorant i asistent predavač na navedenom fakultetu. Od neformalnog obrazovanja, izdvaja se LAAD program pod mentorstvom Francisa Fukuyame (Sarajevo, Bosna i Hercegovina), Atlas Leadership Academy pod mentorstvom Tom G. Palmer (Fairfax, SAD) i CPR istraživačka škola (Koči, Indija). Od 2021. godine, Čavalić je vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla ispred Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH). 

2018. godine u biografskom lesikonu "Ko je ko u Bosni i Hercegovini", Admir Čavalić je uvršten među najutjecajnije osobe u Bosni i Hercegovini, čija djela i akcije pozitivno doprinose toj zemlji.

Izborna jedinica
3
Pozicija
Broj osvojenih glasova
3091

Pitanje: Poštovani, kakvo je Vaše mišljenje o većoj „autonomiji“ i moći mjesnih zajednica da izvrše/završe neke stavke/probleme koje treba da odobre općinska vlast? Postoje neki problemi koje mjesna zajednica može sama da riješi, ali općina/grad nije dala nikakvo odobrenje. Mjesna zajednica(gdje sam nastanjen) uopšte nema kontrole i jedva da se sastaje vlast(pored sastanaka vezanih za izbore).

Pitanje postavljeno: 26.03.2024  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovani,

Hvala za pitanje. Razumijem problematiku i kao gradski vijećnik u Tuzli sam upravo insistirao na navedenoj - prvo kroz usvajanje Statuta, a onda kroz pritiske i lobiranja. Nažalost, još uvijek - barem u gradu iz kojeg dolazim - nemamo ovo pitanje riješeno. Međutim, apsolutno se zalažem za decentralizaciju u vezi lokalnih, komunalnih i drugih specifičnih problema jednog mjesta i mjesne zajednice. Ovo su sasvim uobičajne stvari vani i proizilaze iz činjenice da upravo mještani najbolje razumiju probleme i znaju najbolji način da ih riješe. Samo im treba omogućiti slobodu da to rade. Posebno poštujem mjesne inicijative jer su ekonomične tj. najmanje se novca utroši na posredništvo i IMT princip - mještani znaju koliko treba sredstava i tu nema mjesta manipulacijama. Šta mogu uraditi u vezi Vašeg pitanja? Uputiti inicijativu da kroz izmjene Zakona o principima lokalne samouprave u FBiH omogućimo veću nadležnost MZ. Uz to, postavit ću par pitanja da provjerim razmišljanja institucija i nadležnog ministarstva u vezi navedenog.

Svako dobro i hvala još jednom na pitanju.


Datum odgovora: 27.03.2024

Pitanje: Poštovani, pitanje se odnosi na Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine, tačnije Vaš stav u vezi sa ovim Nacrtom. Zaposlenicama sam Klinike za psihijatriju. Multidisciplinarni tim u centrima za mentalno zdravlje te psihijatrijskim odjelima/bolnicama/klinikama čine psihijatar + medicinska sestra-tehničar + psiholog (zdravstveni suradnik) + socijalni radnik (zdravstveni suradnik). Niti zakon o zdravstvenoj zaštiti, niti akreditacijski standardi sigurnosti i kvaliteta u zdravstvu, pa time ni sistematizacija ovih ustanova niti brojni drugi podzakonski akti koji reguliraju određene postupke u zdravstvenoj (psihijatrijskoj) praksi prepoznaju pedagoge-psihologe kao zdravstvene suradnike. Preko 80% pedagoga-psihologa radi/e u školama kao pedagozi, jer su tokom edukacije znatno više pedagoški usmjereni, pripadaju obrazovnom sistemu, imaju uređenu struku, propisan pripravnički staž i polažu stručni ispit. Da li Vam je poznato da tokom studija, studenti pedagogije-psihologije ne provode niti mali dio praktičnog dijela nastave u zdravstvenim, psihijatrijskim ustanovama, tokom studija i ne vide pacijenta, a sutra bi, kako Vi zagovarate, trebalo da dođu npr. raditi u Kliniku za psihijatriju ili centar za mentalno zdravlje i voditi psihološki intervju sa pacijentom (koji do tada nikada nije vodio) ili raditi psihometrijsku procjenu i izdavati nalaz, a bez dana prakse? Da li Vam je poznato da je znatan broj pedagoga-psihologa zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u Tuzli u međuvremenu steklo zvanje dipl. psihologa, upravo stoga što kao pedagozi-psiholozi ne bi smjeli raditi u zdravstvenim ustanovama? U jednom dijelu FBiH, sličan problem postojao je dugi niz godina i sa razdvajanjem dviju medicinskih disciplina, ranija neuropsihijatrija, razdvojila se konačno na neurologiju i psihijatriju. Opstrukcije su vršili pojedini u SA koji su željeli zadržati monopol nad katedrom i klinikom. Pedagozi-psiholozi ne treba da uđu u okvir ovog Nacrta zakona, jer je njihova djelatnost zakonski regulirana. Generacije mladih studenata pedagogije-psihologije varali su oni koji su im govorili da mogu raditi kao psiholozi. Umjesto što su kivni na psihologe, bolje da traže odgovornost onih koji su ih lagali. Bespotrebno je ovo pitanje razvlačiti između politizacije i manjka kompetencija.

Pitanje postavljeno: 08.03.2024  Podijeli. Vidi pitanje

Odgovor:

Poštovani,

Riječ je o kompleksnom pitanju i upravo zbog toga postoje parlamenti - poput federalnog, a kako bi dobili različite informacije, stavove, opravdane ili neopravdane sumnje da nešto nije uredu i slično. Još je dobro što je Nacrt i što imaju oba doma, pa onda tek ide Prijedlog. Vezano za Nacrt, ranije sam par puta naveo da ću podržati isti i da lično smatram da to pitanje treba urediti zarad dobrobiti psihološke prakse u FBiH. Također, imam kao ekonomista par primjedbi u vezi (1) regulisanja cijene i (2) zabrane oglašavanja. Međutim, u svakodnevnoj komunikaciji sam sa predstavnicima psihologa, ali i pedagoga-psihologa, sa ciljem otvorene diskusije, razmjene stavova i slično. Postoji još drugih pitanja koja se odnose na ovaj Nacrt, a koja treba riješiti. Vezano za pedagoge-psihologe, potrebno je na određeni način zaštiti sve one koji mogu biti ugroženi novom zakonskom regulativnom. Nadležno ministarstvo već radi na tome. Pošto se uvodi 300 ECTS bodova kao uslov u uvodnim članovima zakona, sasvim je jasno da će se ići ka razlici predmeta i jednom masteru. Tako da ne stoje određene projekcije koje ste naveli. Uz to, ovi studenti se više ne educiraju. Na kraju, razumijem bojazan pojedinih da misle da će se ponoviti scenario prije par godina. Do toga neće doći, međutim, treba biti apsolutno inkluzivan spram svakog građanina FBiH na način da ne bude obespravljen. Kantonalne obrazovne ustanove, naročito javne, su dio federalnog sistema obrazovanja i ne možemo zanemariti navedeno. Sve u svemu, zaključak je predložen upravo zarad navedenog. Amandmana nema jer se na Nacrt ne može amandmanski djelovati. Budite spremni na to da će se Nacrt 5-10% izmijeniti u narednom periodu. Ali eto prvo da ga napokon usvojimo - nadam se na zadovoljstvo svih.

Svako dobro i hvala za pitanje. Poštujem i cijenim angažman.


Datum odgovora: 11.03.2024

Sva direktna pitanja

Pitanje: Poštovani,U skladu s navedenim, zanima me kakav je status studenata koji su tokom dodiplomskog studija stekli zvanje profesor Psihologije i sociologije - bachelor, te tokom II ciklusa - diplomskog studija stekli zvanje magistra Psihologije na Nastavničkom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru? Čitajući prijedloge i raspravu između jednopredmetnih i dvopredmetnih studija, zanima me da li to znači da kompetentnost diplomiranih psihologa (posebno magistra psihologije) određuje samo broj stručnih predmeta na studiju? Da li to znači da diplomirani magistar psihologije (prethodno jednopredmetni studij) vrijedi više od diplomiranog magistra psihologije (prethodno dvopredmetni studij, pa magisterij) koji ima objavljene naučne radove i druge edukacije uz svoje ime? Ko može sa takvom sigurnošću tvrditi i kleti se u superiornu kompetentnost jednopredmetnog studija, samo kao takvog? Uz današnju sociokulturološku klimu, te tendenciju studenata da naučeno zaborave za kratak rok, dijelom zbog mehaničkog usvajanja materijala (što postaje sve češči slučaj), koliko je pouzdano procjenu kompetencije bazirati na osnovu "jednopredmetnosti" ili "dvopredmetnosti" određenog studija? Naše javne ustanove (Univerziteti) su jasno odredili i pod akreditacijom osmislili nastavne planove i programe i kompetencije koje se stiču nakon uspješnog apsolviranja istih studija, te da li donošenje ovog zakona znači podrivanje javnih ustanova i proglašavanje istih nestručnim, nekompetentnim i neozbiljnim? Opasnost nepoštivanja ovih studija (profesor psihologije i sociologije - bachelor, do magistra psihologije, te pedagoga-psihologa do magistra psihologije) leži u izjednačavanju naših javnih univerziteta sa nelegitimnim/nepriznatim privatnim univerzitetima. Da li će sutra bolje prolaziti i nositi etiketu kompetentnosti tajno zaprimljena, ali nepriznata diploma sa nepriznatog privatnog univerziteta, samo zbog toga što je bazirana na jednopredmetnom studiju? Hoćemo li time samo otvoriti jedan akademski autoput za kupovanje diploma jednopredmetnog studija psihologije i sve više resursa ulagati u otkrivanje nepravilnosti u vezi s tim, koje mogu trajati godinama? Pod izgovorom stručnosti, koliko stručnih pojedinaca će ostati zakinuto za rad u području svoje kompetentnosti?Unaprijed hvala na odgovoru i srdačan pozdrav!

Pitanje postavljeno: 03.04.2024  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Poštovani,  

Hvala na pitanju i na jasnom obrazloženju. Upravo zbog navedenog smatram da treba napraviti određena izuzeća, naročito ukoliko se u konačnici master svodi na jednopredmetni studij. Zbog toga treba uvažiti sve primjedbe i dobronamjerne sugestije u okviru javne rasprave koja treba da ide nakon usvajanja Nacrta. Napominjem - očekujem da se Nacrt usvoji kada se desi ova sjednica (moguće do kraja mjeseca, eventualno u narednom). Međutim, nakon toga treba uraditi kvalitetnu i dužu javnu raspravu kako bi se svi saslušali i kako ne bi bilo oštećenih u ovom procesu. Ključ uspjeha svakog društva jeste predvidljivost institucija, u ovom slučaju institucije obrazovanja, odnosno diplome koja garantuje da je uspješno završen obrazovni proces. Ako to dovedemo u pitanje onda gubimo povjerenje u naše institucije i to nosi niz negativnih društvenih efekata. Iskreno hvala što ste pojasniti i ovu mostarsku dimenziju priče. Treba sve saslušati i zanemariti eventualne sujete, kao i bojazan da će se nekome ugroziti tržišna pozicija. Situacija na tržištu rada je takva da ima prostora za sve. Naročito bi to trebalo važiti za one koji završe II ciklus studija.  

Svako dobro.


Datum odgovora: 05.04.2024

Pitanje: Poštovani,Da li podržavate usvajanje nacrta koji eksplicitno diskriminira veliki broj stručnjaka (više od 1100 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, kao i više od 80 magistara psihologije) koji svoj posao odgovorno, stručno i savjesno obavljaju u ustanovama koje su temelj našeg društva: odgojno-obrazovne ustanove, centri za socijalni rad, klinički centri i druge ustanove u kojima se bavi mentalnim zdravljem građana Bosne i Hercegovine?Usvajanjem ovog nacrta izlažemo se opasnosti da prepustimo moć grupi pojedinaca koji bi na osnovu svoje subjektivne definicije "psihologa stručnjaka" određivali ko je to "dobar" psiholog, a ko ne. Također, navodi se da se nacrtom nastoji riješiti problem "upitne pouzdanosti i valjanosi korištenog psihološkog instrumentarija". Međutim, niti u jednom dijelu zakona nije regulisana metodologija za procjenu pouzdanosti i valjanosti psihološkog mjernog instrumenta, jednog od glavnih oruđa u radu psihologa. Također, današnja realnost ukazuje da odgovorni psiholozi imaju malu motivaciju za korištenje pouzdanih i valjanih mjernih instrumenata i često se zadovoljavaju sa onim što imaju, odnosno znaju da koriste. Zbog toga ponovo se vraćamo na istu priču. Pojedinci će moći da prave odluke šta je to "dobra praksa", bez razmatranja objektivnih kriterija i provođenja istinskih, naučnih principa koji proizlaze iz psihološke nauke i direktno se ulijevaju u praksu.Bojim se da ćemo ovim nacrtom postići ono što se navodno želi izbjeći: još veće povećanje nekompetentosti u području psihološke djelatnosti i povećanje vjerovatnoće da će stručne osobe koje ovaj zakon prepoznaje, zbog nedostatka znanja i iskustva, praviti kardinalne pogreške u svom radu. Zaključno, ovaj nacrt bi potencijalno mogao štetiti ne samo pedagozima-psiholozima, nego i našem društvu uopće. Da li smatrate da na ovakav način šaljete poruku građanima Bosne i Hercegovine da se u našoj državi ne cijeni trud i rad i dugogodišnji napori u sticanju stručnih znanja i kompetencija? Drugim riječima, da li u definiciji "izvrsnosti" u našem društvu izostaje profesionalnost, stručnost i kompetentnost?Unaprijed hvala na odgovoru.

Pitanje postavljeno: 29.02.2024  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Poštovani,

Hvala na postavljenom pitanju. Razumijem problematiku i činjenicu da imamo preko 1.000 diplomiranih pedagoga-psihologa i bachelora pedagogije-psihologije, a koji bi se uslijed usvajanja Prijedloga zakona diskriminirali. Naglašavam Prijedloga zakona jer trenutno u parlamentarnoj proceduri imamo Nacrt zakona, nakon čega slijedi javna rasprava i priprema Prijedloga. Pored pitanja pouzdanosti i validnosti psiholoških mjernih instrumenata, također imam i vlastite primjedbe kao parlamentarac na neke druge odredbe Nacrta, a što ću diskutovati na sjednici federalnog parlamenta.

Žao mi je što jučer nismo imali sjednicu, a kako bi obavili navedeno. Ne smatram da zakonom treba isključiti stručnjake pedagoge-psihologe. Poznajem brojne uspješne kadrove iz ove oblasti. Pošto dolazim iz Tuzle imam u generaciji brojne kolege/ice koji su dosta napredovali u ovoj oblasti.

Tako da imate maksimalnu podršku, nema odustajanja od ovog plemenitog zahtjeva. Cilj je da dobijemo Prijedlog zakona kojim bi se napravilo izuzeće za pedagoge-psihologe i na taj način zaustavila nepravda iz Nacrta. Kako bi to osigurali jučer smo u parlamentarnu proceduru predložili i zaključak. Zaključak je dostupan ovdje: 3000-23 Zakljucak SBiH i NES.pdf 

Svako dobro, hvala još jednom na pitanju,

Admir Čavalić


Datum odgovora: 05.03.2024

Sva pitanja po zakonima