-
-
Admir Čavalić
Broj pitanja: 55Broj odgovora: 55 - Stranka
- SBiH
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Admir Čavalić rođen je u Tuzli 4.10.1987. godine. Ekonomski je analitičar, predavač i istraživač, koji je najpoznatiji kao osnivač udruženja "Multi". U Tuzli je završio osnovnu školu "Jala" i Gimanziju "Meša Selimović". Krajem 2011. završava Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli gdje je naknadno odbranio dva magistarska rada (2015 i 2017. godine). Trenutno je doktorant i asistent predavač na navedenom fakultetu. Od neformalnog obrazovanja, izdvaja se LAAD program pod mentorstvom Francisa Fukuyame (Sarajevo, Bosna i Hercegovina), Atlas Leadership Academy pod mentorstvom Tom G. Palmer (Fairfax, SAD) i CPR istraživačka škola (Koči, Indija). Od 2021. godine, Čavalić je vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla ispred Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH).
2018. godine u biografskom lesikonu "Ko je ko u Bosni i Hercegovini", Admir Čavalić je uvršten među najutjecajnije osobe u Bosni i Hercegovini, čija djela i akcije pozitivno doprinose toj zemlji.
- Izborna jedinica
- 3
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 3091
Pitanje: Kada možemo očekivati putnu deblokadu Tuzlanskog kantona?
Odgovor:
Poštovanje,
Zahvaljujem na pitanju. Nedavno sam bio u Bihaću gdje sam govorio na datu temu. Šta je potrebno da uradimo (bez okolišanja):
(1) Da ovo definišemo kao prioritet na početku mandata.
(2) Da imamo potpuni konsenzus na nivou politika sa područja Tuzlanskog kantona i
(3) Da imamo međukantonalno jedinstvo po ovom pitanju kao u slučaju pondera (tzv. Tuzlanska inicijativa).
Svi mi sa Tuzlanskog kantona već znamo za taj problem i znamo šta treba uraditi kako bi se kanton deblokirao.
Ostalo je još da posložimo ove političke kockice koje sam gore naveo.
Svako dobro i hvala na pitanju.
dr. sc. Admir Čavalić, zastupnik
Datum odgovora: 02.04.2026
Pitanje: Šta je sa fiskalnim reformama u FBIH?
Odgovor:
Poštovanje,
Zahvaljujem na ovom vrlo bitnom pitanju koje potenciram već godinama unazad. Šta podrazumijevaju fiskalne reforme u FBiH? Prije svega spuštanje zbirne stope doprinosa na rad - naime fiskalni teret na rad i radnika destimuliše formalni rad i potencira neformalnu ekonomiju. Također, ovaj teret tjera našeg radnika iz Bosne i Hercegovine tj. vodi ga ka drugim tržištima u Europi (Njemačka i slično). Prošle godine smo uspjeli spustiti zbirnu stopu doprinosa na 36% (sa 41,5%). To je napredak, ali nedovoljno.
Cilj je da spustimo zbirnu stopu doprinosa za dodatnih 5% tj. na 31% - tako bi FBiH imala isti ili sličan fiskalni tretman rada kao i entitet RS.
Mišljenja sam da pritom trebamo rangirati prioritete za spuštanje doprinos: (1) prvo doprinosi u vezi naknade za nezaposlenost, zatim (2) zdravstvo, tek na kraju ako ima potrebe (3) PIO.
Premijer FBiH je obećao ovih 5% do kraja prošle godine. Obećanje nije realizovano, niti očekujem da će se realizovati tokom ove godine.
Tako da nam ostaje naredna - 2027. godina.
Svako dobro i hvala na pitanju.
dr. sc. Admir Čavalić, zastupnik
Datum odgovora: 02.04.2026
Pitanje: Smatrate li da će usvajanje ovog zakona doprinijeti boljoj zaštiti građana od naglog rasta cijena?
Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Poštovanje,
Zahvaljujem na ovom pitanju. Neće, ovaj Zakon se donosi čisto populistički kako bi se pokazalo da se nešto formalno radi - ali suštinski ništa konkretno. Čak naprotiv, ovaj Zakon će možda dodatno stvoriti troškove za privredu i naglasiti cijene dugoročno. Zašto? Dozvolite da objasnim:
(1) Riječ je o Zakonu koji se odnosi na vanredne situacije - ratna stanja, nepogode, pandemije i slično. Ne za postojeće stanje.
(2) Ukoliko Vlada propiše maksimalnu cijenu nekog proizvoda, taj proizvod polako izlazi iz ponude (nastaju nestašice).
(3) Ovaj Zakon otvara prostor da inspekcije više kažnjavaju. Ali kažnjavanje od strane inspekcija ne spušta cijene za građane, već ih dugoročno diže.
(4) Zakon pogoduje velikim, ne mikro, malim i srednjim biznisima koji su okosnica sila konkurencije na tržištu.
(5) Zakon omogućava Vladi (sporni član koji nastojim ukinuti amandmanski) da diskreciono bira šta ograničiti, ili šta ne, po vlastitom navođenju. Uzmite samo primjer hljeba - neko je ustao i sjetio se hljeba (u moru drugih cijena).
Da zaključim. Ovaj Zakon je predstava za javnost - u koju javnost više i ne vjeruje. Šta bi trebalo uraditi?
(a) Razbijati monopole i oligopole na tržištu u korist konkurencije.
(b) Smanjiti namete, takse, bilo kakve dodatne troškove.
(c) Ukloniti trgovinske barijere - na unutrašnjem i vanjskom planu.
To su prave stvari od kojih Vlada bježi.
Svako dobro i hvala na pitanju.
dr. sc. Admir Čavalić, zastupnik
Datum odgovora: 08.05.2026
Pitanje: Da li smatrate da bi ovaj zakon trebalo ponovo mijenjati i ukinuti neradnu nedjelju, s obzirom na to da brojni pokazatelji ukazuju da trenutni sistem nije dobar ni za radnike, ni za poslodavce, ni za građane?
Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Poštovanje,
Zahvaljujem na javljanju. Prije svega da navedem da u praksi trenutno nemamo "neradnu nedjelju" - taj izraz se koristi politički/populistički od pojedinih (ponekad i od strane nadležnog Ministarstva) sa ciljem dobivanja određenih političkih poena. Ispravno bi bilo ovo stanje definisati kao zabranu rada nekim prodajnim objektima - dakle ne svim prodajnim objektima, ne zabranu rada radnicima, niti na području čitave Bosne i Hercegovine. Tako da imamo nekakav Frankenštajn model kakav ne postoji u svijetu. Zbog toga je jasno da nije riječ o mjeri koja se pravila zarad radnika, trgovaca, potrošača, ili opšteg dobra, već kako bi se udovoljilo par velikih trgovinskih lanaca, ili pak pokušao dobiti neki politički poen, glas na izborima (mada izgleda da od toga nema ništa, čim se moraju organizovati nekakve konferencije kako bi se pokazalo da nešto što očigledno ne djeluje, pak djeluje).
Zakon o unutrašnjoj trgovini treba mijenjati. Lično sam prepoznao opasnost ove mjere već tokom 2023. godine kada smo imali Nacrt Zakona. Imate moje analize, naučne i stručne radove koje govore o tome - pad broja zaposlenih u trgovini, veći broj dragstor objekata, povećanje broja bolovanja, a kako bi radnici uspjeli šta uraditi tokom radne sedmice, prebacivanje fiskalnog prometa u Hrvatsku, RS, Brčko distrikt, Srbiju itd. Sve u svemu, ne mogu navesti niti jedan pozitivan rezultat ove mjere. Da se vratimo na Zakon - isti su podržali i vladajući, i veći dio opozicije - jer je riječ o populizmu. Teško je očekivati da će ga sada neko mijenjati, naročito u izbornoj godini.
Šta je realno da se uradi? Kao u Hrvatskoj ili Crnoj Gori, najbolje bi bilo da se podnese Zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog Zakona. Ubijeđen sam da Ustav naše zemlje ne dozvoljava tako očiglednu diskriminaciju kao ovu (mogu kladionice, pekare, ne može mesnica, može hljeb, ne može dječija hrana, može Orašje, ne može ostatak FBiH, može RS i BD, FBiH ne, može dragstor, normalne trgovine ne...itd. itd. itd.). Živimo u europskoj zemlji, sa modernim Ustavom, tako da očekujem da bi to palo na Ustavnom sudu.
Tako da preporučujem da svi radimo i lobiramo u tom pravcu - imam informacije da Zahtjev za ocjenu ustavnosti postoji, ali trenutno niko neće da ga pošalje - urgirati kod rukovodstva FBiH, ili pak zastupnika (treba 1/3) - imate moj potpis za, ili pak kod Vlade FBiH. Mislim da bi čak i oni koji su predložili Zakon potajno voljeli da sve ovo Ustavni sud završi i restartuje greške (jer su ih svjesni, ali zbog Orašja ne mogu mijenjati Zakon).
Svako dobro i ako trebate dodatne informacije, stojim na raspolaganju.
dr. sc. Admir Čavalić, zastupnik i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta FBiH
Datum odgovora: 08.05.2026