-
-
Admir Čavalić
Broj pitanja: 61Broj odgovora: 61 - Stranka
- NIP
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Admir Čavalić rođen je u Tuzli 4.10.1987. godine. Ekonomski je analitičar, predavač i istraživač, koji je najpoznatiji kao osnivač udruženja "Multi". U Tuzli je završio osnovnu školu "Jala" i Gimanziju "Meša Selimović". Krajem 2011. završava Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli gdje je naknadno odbranio dva magistarska rada (2015 i 2017. godine). Trenutno je doktorant i asistent predavač na navedenom fakultetu. Od neformalnog obrazovanja, izdvaja se LAAD program pod mentorstvom Francisa Fukuyame (Sarajevo, Bosna i Hercegovina), Atlas Leadership Academy pod mentorstvom Tom G. Palmer (Fairfax, SAD) i CPR istraživačka škola (Koči, Indija). Od 2021. godine, Čavalić je vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla ispred Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH).
2018. godine u biografskom lesikonu "Ko je ko u Bosni i Hercegovini", Admir Čavalić je uvršten među najutjecajnije osobe u Bosni i Hercegovini, čija djela i akcije pozitivno doprinose toj zemlji.
- Izborna jedinica
- 3
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 3091
Pitanje: Poštovani,zahvaljujemo se na aktivnosti i odgovoru na pitanja koja vam se postavljaju, pokazujete odgovornost i rad što se ne može reći za ostale zastupnikeSmatrate li da je potrebno na području Federacije BiH uspostaviti jedinstveni elektronički sustav e-Dozvola, putem kojeg bi građani, projektanti i investitori mogli digitalno podnositi zahtjeve za izdavanje lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola te u svakom trenutku pratiti status svoga predmeta?Smatrate li da bi takav sustav trebao omogućiti elektroničku razmjenu dokumentacije između nadležnih tijela i javnih poduzeća, kako investitor ne bi morao osobno pribavljati pojedinačne suglasnosti, potvrde i druge dokumente koje javne institucije već posjeduju?Postoji li trenutačno inicijativa za uvođenje sustava e-Dozvola na području cijele Federacije BiH i, ako ne postoji, jeste li kao zastupnik spremni pokrenuti inicijativu za donošenje potrebnog zakonskog okvira i uspostavu takvog sustava?
Odgovor:
Poštovani,
Hvala od srca za podršku. Lično smatram da je to dio zastupničke odgovornosti i da jednostavno treba tako biti dostupan građanima. Vezano za potencijalni sistem e-Dozvola, isti ima smisla i rado ću ga podržati, te uputiti inicijativu - pa da vidimo koje su opstrukcije i slično. Borba protiv administrativnih i birokratskih blokada treba da bude imperativ političkog djelovanja u FBiH. Kada je riječ o parlamentarnoj proceduri, ranije su predstavljena određena rješenja i pokrenute aktivnosti u vezi s elektronskim građevinskim dozvolama, a mogućnost uvođenja elektronskog sistema razmatrana je i kroz pripremu novog zakonskog okvira u oblasti prostornog planiranja i građenja.
Svako dobro i stojim na raspolaganju.
dr. sc. Admir Čavalić, federalni zastupnik
Datum odgovora: 27.08.2026
Pitanje: sta bi novi zakon o pio trebao imati?
Odgovor:
Poštovanje,
Hvala puno na ovom vrlo bitnom pitanju. Mišljenja sam da treba ići u dva tipa reformi: parametarske i strukturne. Parametarske podrazumijevaju izmjenu postojećih parametara - npr. da usklađivanje bude tri puta godišnje, dok strukturne reforme treba da imaju u fokusu stvaranje drugog i dodatno iniciranje trećeg stuba PIO. To bi uvjetovalo pretpostavke za kapitalnu štednju.
Svako dobro i stojim na raspolaganju.
dr. sc. Admir Čavalić, federalni zastupnik
Datum odgovora: 27.08.2026
Pitanje: Smatrate li da će usvajanje ovog zakona doprinijeti boljoj zaštiti građana od naglog rasta cijena?
Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Poštovanje,
Zahvaljujem na ovom pitanju. Neće, ovaj Zakon se donosi čisto populistički kako bi se pokazalo da se nešto formalno radi - ali suštinski ništa konkretno. Čak naprotiv, ovaj Zakon će možda dodatno stvoriti troškove za privredu i naglasiti cijene dugoročno. Zašto? Dozvolite da objasnim:
(1) Riječ je o Zakonu koji se odnosi na vanredne situacije - ratna stanja, nepogode, pandemije i slično. Ne za postojeće stanje.
(2) Ukoliko Vlada propiše maksimalnu cijenu nekog proizvoda, taj proizvod polako izlazi iz ponude (nastaju nestašice).
(3) Ovaj Zakon otvara prostor da inspekcije više kažnjavaju. Ali kažnjavanje od strane inspekcija ne spušta cijene za građane, već ih dugoročno diže.
(4) Zakon pogoduje velikim, ne mikro, malim i srednjim biznisima koji su okosnica sila konkurencije na tržištu.
(5) Zakon omogućava Vladi (sporni član koji nastojim ukinuti amandmanski) da diskreciono bira šta ograničiti, ili šta ne, po vlastitom navođenju. Uzmite samo primjer hljeba - neko je ustao i sjetio se hljeba (u moru drugih cijena).
Da zaključim. Ovaj Zakon je predstava za javnost - u koju javnost više i ne vjeruje. Šta bi trebalo uraditi?
(a) Razbijati monopole i oligopole na tržištu u korist konkurencije.
(b) Smanjiti namete, takse, bilo kakve dodatne troškove.
(c) Ukloniti trgovinske barijere - na unutrašnjem i vanjskom planu.
To su prave stvari od kojih Vlada bježi.
Svako dobro i hvala na pitanju.
dr. sc. Admir Čavalić, zastupnik
Datum odgovora: 08.05.2026
Pitanje: Da li smatrate da bi ovaj zakon trebalo ponovo mijenjati i ukinuti neradnu nedjelju, s obzirom na to da brojni pokazatelji ukazuju da trenutni sistem nije dobar ni za radnike, ni za poslodavce, ni za građane?
Pitanje na zakonu: Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Poštovanje,
Zahvaljujem na javljanju. Prije svega da navedem da u praksi trenutno nemamo "neradnu nedjelju" - taj izraz se koristi politički/populistički od pojedinih (ponekad i od strane nadležnog Ministarstva) sa ciljem dobivanja određenih političkih poena. Ispravno bi bilo ovo stanje definisati kao zabranu rada nekim prodajnim objektima - dakle ne svim prodajnim objektima, ne zabranu rada radnicima, niti na području čitave Bosne i Hercegovine. Tako da imamo nekakav Frankenštajn model kakav ne postoji u svijetu. Zbog toga je jasno da nije riječ o mjeri koja se pravila zarad radnika, trgovaca, potrošača, ili opšteg dobra, već kako bi se udovoljilo par velikih trgovinskih lanaca, ili pak pokušao dobiti neki politički poen, glas na izborima (mada izgleda da od toga nema ništa, čim se moraju organizovati nekakve konferencije kako bi se pokazalo da nešto što očigledno ne djeluje, pak djeluje).
Zakon o unutrašnjoj trgovini treba mijenjati. Lično sam prepoznao opasnost ove mjere već tokom 2023. godine kada smo imali Nacrt Zakona. Imate moje analize, naučne i stručne radove koje govore o tome - pad broja zaposlenih u trgovini, veći broj dragstor objekata, povećanje broja bolovanja, a kako bi radnici uspjeli šta uraditi tokom radne sedmice, prebacivanje fiskalnog prometa u Hrvatsku, RS, Brčko distrikt, Srbiju itd. Sve u svemu, ne mogu navesti niti jedan pozitivan rezultat ove mjere. Da se vratimo na Zakon - isti su podržali i vladajući, i veći dio opozicije - jer je riječ o populizmu. Teško je očekivati da će ga sada neko mijenjati, naročito u izbornoj godini.
Šta je realno da se uradi? Kao u Hrvatskoj ili Crnoj Gori, najbolje bi bilo da se podnese Zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog Zakona. Ubijeđen sam da Ustav naše zemlje ne dozvoljava tako očiglednu diskriminaciju kao ovu (mogu kladionice, pekare, ne može mesnica, može hljeb, ne može dječija hrana, može Orašje, ne može ostatak FBiH, može RS i BD, FBiH ne, može dragstor, normalne trgovine ne...itd. itd. itd.). Živimo u europskoj zemlji, sa modernim Ustavom, tako da očekujem da bi to palo na Ustavnom sudu.
Tako da preporučujem da svi radimo i lobiramo u tom pravcu - imam informacije da Zahtjev za ocjenu ustavnosti postoji, ali trenutno niko neće da ga pošalje - urgirati kod rukovodstva FBiH, ili pak zastupnika (treba 1/3) - imate moj potpis za, ili pak kod Vlade FBiH. Mislim da bi čak i oni koji su predložili Zakon potajno voljeli da sve ovo Ustavni sud završi i restartuje greške (jer su ih svjesni, ali zbog Orašja ne mogu mijenjati Zakon).
Svako dobro i ako trebate dodatne informacije, stojim na raspolaganju.
dr. sc. Admir Čavalić, zastupnik i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta FBiH
Datum odgovora: 08.05.2026