Prijedlog Zakona o otpisu poreznih dugovanja fizičkih lica-rezidenata FBiH koja su ostvarila prihode iz inostranstva - Irfan Čengić
94%
6%
Za: 936 Protiv: 65

Da li si za ili protiv ovog prijedloga zakona?

ili Postavi pitanje i diskutuj sa parlamentarcima/kama

28.02.2019.
Preuzmite tekst zakona
Detaljnije

Predlagač:
Irfan Čengić
Vrsta procedure: Hitna
Oblast zakona: Ekonomija
Status: U proceduri.

Prijedlogom ovog Zakona omogućava se otpis poreskih dugovanja po osnovu poreza na dohodak, za rezidente FBiH koja su nastala na osnovu prihoda iz inostranstva u periodu od 1. januara 2015. godine do 31. decembra 2018. godine. Prema prijedlogu Zakona, osobe koje duguju porez na dohodak, u roku od 90 dana od donošenja ovog Zakona mogu podnijeti zahtjev za zaključivanje sporazuma sa nadležnom kantonalnom poreskom upravom.

Najvažnije teme vezane uz ovaj zakon
  • Otpis dugovanja

    Zakonom se predviđa otpis dugovanja nastalih po osnovu neplaćenog poreza za dohodak, na osnovu uplata iz inostranstva, u periodu od 1. januara 2015. godine do 31. decembra 2018. godine.

    94%
    6%
    Za: 319 Protiv: 20 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


  • Zaključivanje sporazuma

    Zahtjev za zaključivanje sporazuma podnosi se nadležnom kantonalnom poreznom uredu u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

    99%
    1%
    Za: 134 Protiv: 2 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


  • Gubljenje prava na otpis dugova

    Fizičko lice rezident koji nije podnio zahtjev za sklapanje Sporazuma o otpisu dugovanja roku od 90 dana od stupanja na snagu zakona gubi prava za otpisom dugovanja u skladu sa ovim zakonom.

    87%
    13%
    Za: 101 Protiv: 15 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


Pitaj parlamentarce
Elvir Karajbić
SDP
Predsjedavajući Predstavničkog doma FBiH
Irfan Čengić
SDP
Predlagač zakona
Odgovori parlamentaraca

Pitanje: Da li smatrate da freelancerima treba otpisati dugovanja nastala po osnovu Zakona o porezu na dohodak u periodu od 1. januara 2015. do 31. decembra 2018. godine?

Pitanje podržano: 0, Pitanje nije podržano: 0

Miomirka Mila Melank, NS, 29.02.2020.

Kada se uzmu u obzir sve okolnosti, vjerujem da se ova dugovanja mogu otpisati u najvećem dijelu, ali i da bi trebalo izračunati o kojim sredstvima je riječ.


Pitanje: Poštovani, S obzirom da se od prvog dana priče o Freelancerima stvara atmosfera u kojoj mnogi misle da ova populacija želi samo izbjeći plaćanje poreza, želim vam ukratko opisati lično iskustvo.Legalista sam jer me je porodica tako odgojila. Do 2016. godine sam punih 8 godina radio kao istraživački novinar u Centru za istraživačko novinarstvo u Sarajevu, najviše na pričama o organizovanom kriminalu, korupciji i pranju novca. Osim toga, moja mama je penziju zaradila kao službenik Porezne uprave FBiH, pa sam znao da postoje obaveze prema državi kada zarađujem novac. Pokušao sam da slijedim porezne zakone, što mi je na kraju ostavilo gorak okus u ustima.Dakle, skoro cijelu 2016. godinu radio za jednu firmu iz Njemačke. S obzirom da sam znao da novac primam direktno sa računa njemačke firme na privatni bankovni račun i da je uplata naslovljena kao plata, otišao sam u Poreznu upravu i pitao kakve su moje obaveze prema državi. Rečeno mi je da moram plaćati 10% na ukupan iznos koji primim. Istovremeno sam se prijavio u PIO i Zavod za zdravstveno u Ze-do kantonu i počeo sebi da uplaćujem penziono i zdravstveno osiguranje - ne privatno, nego državno. U PU su mi dali sve upute kako i gdje da uplaćujem porez na dohodak, ali su mi naglasili da nemam pravo na bilo kakav odbitak, bez obzira na moje troškove, na uplate za PIO, zdravstveno osiguranje itd. Tako sam plaćao tih 10% na cijele iznose koji dobijem, plus sam plaćao nekih 300 KM državi za PIO i zdravstveno. Ostale troškove rada od kuće neću ni da navodim.Pred kraj godine sam se zaposlio u u bosanskohercegovačkoj firmi početkom 2017. godine sam podnio poresku prijavu za prethodnu godinu. Prema važećim zakonima, pošto već 11 godina otplaćujem stambeni kredit kojim rješavam prvo stambeno pitanje, imao sam pravo na povrat poreza.E sad dolazi najbolji dio. U Poreskoj mi je rečeno da novac koji sam uplaćivao kao porez na dohodak ne može ući u obračun za povrat poreza. Razlog - Poreska nema iskustva sa samostalnim uplatama poreza na dohodak i moj novac je zapravo neraspoređen (!?). Pravila PU kao ni postojeći obrasci porezne kartice za prijavu "ne poznaju" ovakve uplate poreza. Tako sam ostao oštećen za povrat poreza od nekih 800-900 KM, koliko bih dobio da su mi uplate "prepoznali". Svu dokumentaciju iz ovog slučaja čuvam i danas, čisto da se prisjećam kako nam je sistem primitvan, nepromišljen, prekomplikovan i zbog čega me je na kraju moja država napravila magarcem.Zato vas molim da donesete novi, potpun, promišljen i primjenjiv zakon koji će nas mlade i sposobne zadržati u BiH i koji će nam dati ista ili barem približno ista prava koja uživaju svi ostali radnici, a da ovu odluku o retroaktivnoj naplati Ministarstva finansija FBiH poništite i donesete Zakon o otpisu poreznih dugova do 1.1.2019 godine jer to rijetko ko može platiti. Iako su plasirane informacije o zarađenim milionima iz inostranstva, istina je da većina freelancera radi za mjesečni bruto prihod do 500-600 Eura, nema penizono niti zdravstveno osiguranje osim ako da sam od tog iznosa ne plaća. To su vam ti "freelance - milioneri" koji zarađuju preko 10.000 KM godišnje od kojih sada hoćete nasilno da naplatite porez za prethodne godine, iako sistem nije imao ni jasan zakon, ni jasna pravila niti uspostavljene bilo kakve procedure za normalnu naplatu poreza od freelancera.Srdačan pozdrav,Mahir Šahinović

Pitanje podržano: 0, Pitanje nije podržano: 0

Miomirka Mila Melank, NS, 29.02.2020.

Sve navedeno je upravo tako i činjenica je da postoji neraspoređeni dio poreskih uplata. Upravo zbog toga je u proceduri Prijedlog zakona o doprinosima i porezu na dohodak. 

E sad se lome koplja oko više problema u ovom Prijedlogu.

Što se tiče tzv. freelancera (kod nas možemo reći slobodnjaka), ja smatram da bi obavezno trebalo propisati neoporezivi dio prema oblastima u kojima se radi (jer svaka oblast ima različite troškove) prema kratkoročnim ugovorima ili ugovorima o djelu, odnosno autorskim, a takođe prilikom uplata poreza i doprinosa za honorare iz inostranstva. Prema sporazumima sa EU, nužno je ovu zakonsku regulativu uskladiti sa evropskom do kraja 2021. 

S obzirom na to da su u prethodnom periodu bili nepotpuno definisani kriterijumi, te da se dio uplata za PIO raspoređivao na zajednički neraspoređeni prihod, smatram da retroaktivna naplata dugovanja nije svrsishodna i može prouzrokovati vrlo negativne posledice na tržištu rada osoba koje nisu stalno zaposlene.

Da, sistem evidencije poreza i doprinosa je daleko od zadovoljavajućeg, što sam i na vlastitoj koži osjetila. Bez obzira na multilateralne ugovore koje naša zemlja ima sa susjednim, meni se u obračunu ne broje godine koje sam radila u inostranstvu, a sve dok nisam počela ovim da se bavim, nisam znala da mogu postojati paralelne evidencije sa neusklađenim podcima, bez obzira na isti jedinstveni matični broj.

Novi Zakon, koji je za sad povučen sa dnevnog reda, bi trebalo da riješi sve ove probleme, te da uspostavi jasan sistem evidencije za svaku osobu, za svaku vrstu rada, te da bude sasvim jasno koja sredstva i u kojim iznosima će biti raspoređena za sve uplate poreza i doprinosa koje se odnose na sve vrste rada. Pri tome je nužno voditi računa o socijalni kategorijama i takođe, kako je to bilo planirano za rad u stalnom odnosu, odrediti minimalni neoporezivi dio i za povremeni rad, i to procentualno.

Takođe bi trebalo da na svaki honorar bude obračunato i jasno raspoređeno penziono i invalidsko osiguranje, tako da bi osoba mogla da računa na penzione prihode bez obzira na to da li je staž stečen u stalnom ili povremenom radu.

Vjerujem da je sve ovo moguće riješiti u 21. vijeku, iako bi taj sistem bio relativno kompleksan, a iz Vlade tvrde da ne raspolažu adekvatnim sistemom za obračun i da ne raspolažu s dovoljno kadrova.


Pitanje: Poštovani,Interesuje me trenutno stanje vezano za nacrt zakona o otpisu dugovanja freelancerima?

Pitanje podržano: 0, Pitanje nije podržano: 0

Irfan Čengić, SDP, 13.02.2020.

Dom naroda PFBiH nikaa nije taj zakon stavio na Dnevni red. Na ovo pitanje Vam mogu odgovoriti delegati u DN.


Statistika
Ukupno pitanja na zakonu: 320

Sa 22 odgovora najaktivniji parlamentarac u ovom parlamentu:
Irfan Čengić

Sa 320 pitanja najaktivniji zakon u istoj kategoriji:
Prijedlog Zakona o otpisu poreznih dugovanja fizičkih lica-rezidenata FBiH koja su ostvarila prihode iz inostranstva - Irfan Čengić