Prema važećem Zakonu o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju FBiH, klijent, koji počini prekršaj iz člana 23. Zakona u vezi sa nenamjenskim trošenjem dodijeljenih sredstava, gubi pravo na ostvarivanje novčane podrške za period od tri godine, od dana dostave pravosnažnog rješenja. Ovo znači da se zabrana izdaje tek nakon pravosnažnosti rješenja, što, kako se to navodi u obrazloženju prijedloga, može potrajati i nekoliko godina, dok klijent koji je napravio prekršaj stalno aplicira i dobija sredstva. S druge strane, odredba člana 29. Zakona o poljoprivredi FBiH predviđa da se odmah donosi rješenje o zabrani. 

Pored ovoga, jasno se precizira da Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o zahtjevima koji su obrađeni u kantonalnim ministarstvima i poslati na isplatu Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva isplaćuju rješenjima. Sadašnja praksa je da se to radi putem naloga za isplatu. Predlagači ističu da bi se na ovaj način klijenti obavještavali o isplati i mogli tražiti svoja prava, ukoliko su im ista po nekom osnovu povrijeđena.