Djelatnost prometa u posredovanu nekretnina trenutno karakteriše primjena opštih pravila regulisanih Zakonom o obligacionim odnosima i pojedinih odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji uređuju posredovanje općenito.
Vlada FBiH, kao predlagač ovog zakona, ističe kako je izostanak zakonske regulative koja bi detaljnije uređivala posredovanje u prometu nekretnina, uzrok da na tržistu Federaciie BiH pogoduje pojavi sve većeg broja onih koji posluju ne pridržavajući se pravila struke i koji nelegalnim radnjama nanose direktnu štetu klijentima, a posredno i cijeloj struci. Također, ističe se da je trgovina nekretninama suočena s problemom nepoštene tržišne konkurencije i sive ekonomije, needuciranošću posrednika, izbjegavanjem plaćanja naknada državi, nezaštićenošću kupaca i prodavca nekretnina, nedostatkom dobrih poslovnih običaja i kontrolnih mehanizama većine posrednika u prometu nekretnina klijentima ni minimum potrebne usluge, zbog čega je potrebno pristupiti sveobuhvatnijem regulisanju ove oblasti.
U obrazloženju prijedloga se također navodi da regulisanje tržišta nekretnina i donošenje Zakona o posredovanju u prometu nekretnina može donijeti značajan priliv prihoda od naplate PDV-a po osnovu posredničkih provizija. Prema procjeni Privredne komore Federacije BiH, trenutni prihod PDV-a od provizija agencija godišnje iznosi oko 300.000 KM, što je svega 3% mogućeg. Naglašava se i da bi bila povećana i naplata poreza na dobit koje bi ostvarile registrovane agencije. Također, regulisanjem tržišta bi znatno bio povećan broj legalnih posrednika u FBiH, te bi posredovanje u prometu nekretnina imalo profesionalni status kao djelatnost.
Poglavlje I – Opšte odredbe
Opšte odredbe ovog zakona sadržavaju predmet uređenja zakona, te značenje pojedinih izraza sadržanih u zakonu.
Najprije se definiše posredovanje u prometu nekretnina, kao djelatnost koja obuhvata poslove pronalaženja i dovođenja u vezu nalogodavca i trećeg lica radi pregovora i pripreme za sklapanje pravnog posla čiji je predmet određena nekretnina prilikom kupovine, prodaje, zamjene i zakupa.
Posrednik u prometu nekretnina je pravno ili fizičko lice, registrovano za obavljanje djelatnosti posredovanja, koje ima sjedište ili podružnicu na području FBiH i koje je upisano u Registar posrednika.
Registar posrednika je registar u koji se upisuju podaci o pravnim i fizičkim licima kojima je Federalno ministarstvo trgovine izdalo rješenje o ispunjavanju uslova za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina i upisu u Registar posrednika.
Agent posredovanja u prometu nekretnina je fizičko lice koje je položilo stručni ispit i upisano je u lmenik agenata posredovanja u prometu nekretnina.
Poglavlje II – Uslovi za obavljanje posredovanja
U drugom poglavlju, kroz uslove za obavljanje posredovanja, propisuje se zabrana neovlaštenog obavljanja posredovanja, na način da se posredovanjem mogu baviti samo pravne ili fizičke osobe registrovane za obavljanje djelatnosti posredovanja, koje imaju sjedište ili podružnicu na području FBiH i koje su upisane u Registar posrednika. Zabranjeno je fizičkom licu obavljanje posredovanja uz novčanu naknadu suprotno odredbama ovog zakona.
Zakonom se zatim detaljnije propisuju uslovi za upis u Registar posrednika, osiguranje od odgovornosti za štetu nalogodavcu ili trećim licima, definiše se Registar posrednika koji vodi Ministarstvo trgovine, te način pribavljanja izvoda iz Registra, promjena podataka i način brisanja iz Registra.
Dalje, ovim zakonom se propisuje da se stručna osposobljenost za obavljanje poslova posredovanja utvrđuje polaganjem stručnog ispita za posredovanje u prometu nekretnina, te da lice koje polaže stručni ispit mora imati prebivalište u BiH i najmanje lV stepen stručne spreme. Stručni ispit provodi Privredna/Gospodarska komora FBiH, prema Programu osposobljavanja za agenta posredovanja u prometu nekretnina.
Poglavlje III – Način obavljanja posredovanja
Kroz poglavlje III, propisuje se zabrana neovlaštenog posredovanja i sukob interesa, detaljne karakteristike ugovora o posredovanju, isključivo posredovanje, način prestanka ugovora o posredovanju, kao i opšti uslovi poslovanja.
Pored ostalih, zakonom predviđenih obaveza, posrednik mora imati zaposleno lice, agenta koji je stručno osposobljen za posredovanje u prometu nekretnina. Zabranjeno je agentu, bez saglasnosti posrednika, obavljanje istovrsnih poslova za drugog posrednika, te se određuju uslovi pod kojima posrednik može od agenta tražiti naknadu za pretrpljenu štetu ako postupa bez saglasnosti posrednika.
Poglavlje IV - Prava i obaveze ugovornih strana
Članovima 20-26. definišu se prava i obaveze ugovornih strana u posredovanju u prometu nekretnina.
Najprije se propisuje obaveza pažnje u pravnom prometu, na način da posrednik u obavljanju poslova posredovanja mora postupati sa pažnjom dobrog privrednika, prema pravilima struke, poslovnoj etici i dobroj poslovnoj praksi.
Posebna pravila se uvode i prilikom oglašavanja u vezi sa prometom nekretnina koje su predmet posredovanja, te oglas mora sadržavati određene podatke, a zabranjuje se oglašavanje u vezi sa prometom nekretnina za čiji promet posrednik nema zaključen ugovor o posredovanju, odnosno ugovor o potposredovanju.
Odredbama ovih članova detaljno se uređuju i obaveze posrednika i obaveze nalogodavca, anonimnost nalogodavca, prijenos posredovanja na druge posrednike, te obaveza vođenja evidencije o posredovanju i njen sadržaj, kao i obaveza posrednika da nadležnim organima u službene svrhe da uvid u evidenciju.
Poglavlje V – Posrednička naknada
Članom 27. utvrđuje se pravo na posredničku naknadu i način njenog utvrđivanja.
Posrednik pravo na posredničku naknadu stiče u momentu zaključenja ugovora za koji je posredovao, osim ako posrednik i nalogodavac nisu ugovorili da se pravo na posredničku naknade stiče u momentu zaključenja predugovora za koji je posrednik posredovao.
Poglavlje VI – Nadzor
Upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Federalno ministarstvo trgovine, a inspekcijski nadzor vrši Federalna uprava za inspekcijske poslove putem Federalnog tržišnog inspektorata i kantonalni organi nadležni za vršenje inspekcijskog nadzora
putem kantonalne tržišne inspekcije.
Poglavlje VII – Kaznene odredbe
Kaznenim odredbama utvrđuju se novčane kazne za kršenje ovog zakona. Tako će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 KM kazniti za prekršaj fizičko lice koje obavlja posredovanje suprotno odredbama ovog zakona. Pravno lice koje obavlja posredovanje, a nije upisano u Registar posrednika kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 30.000,00 KM, dok će se za isti prekršaj fizičko lice registrovano za obavljanje djelatnosti posredovanja kazniti novčanom kaznom u iznosu od 2.500,00 KM do 15.000,00 KM.
Dalje se propisuju novčane kazne i zaštitne mjere za ostale počinjene prekršaje utvrđene ovim zakonom.
Poglavlje VIII – Prijelazne i završne odredbe
Ovim odredbama utvrđuje se obaveza donošenja odgovarajućih podzakonskih akata, kao i obaveza za Pravna i fizička lica koja na dan stupanja na snagu ovog zakona obavljaju djelatnost posredovanja na osnovu rješenja o upisu u Registar poslovnih subjekata, odnosno na osnovu rješenja nadležnog gradskog ili općinskog organa uprave da usklade svoje poslovanje u skladu s odredbama ovog zakona u roku od 18 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.