Važećim zakonom je regulisano izdvajanje i usmjeravanje dijela prihoda, ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata izgrađenih na potopljenim područjima. lzdvajanja općinama su isključivo vezana za količinu proizvedene električne energije ili iskorištene vode, međutim, predlagači su mišljenja da je najvažniji faktor upravo potopljeno zemljište, koje se uopće ne vrednuje važećim zakonskim odredbama.

Iz tog razloga, predlaže se utvrđivanje naknade za javna preduzeća i druga pravna lica koji ostvaruju prihod korištenjem hidroakumulacionog objekta izgrađenog na potopljenom području, u iznosu koji ne može biti manji od 1.500 KM po 1 hektaru (ha) hidroakumulacijom potopljene površine.

U obrazloženju predloženog rješenja, navodi se i da je kroz analizu prosječne godišnje proizvodnje električne energije i plaćene naknade u odnosu na hidroakumulacijom potopljenu površinu vidljiva ogromna razlika pojedinih hidroelektrana u Federaciji BiH.

Za korištenje potopljene površine hidroakumulacije Buško jezero najmanji prosječni godišnji iznos od 623 KM/ha izdvaja HEP, vlasnik HE Orlovaca, a najveći iznos od 19.776 KM/ha izdvaja Elektroprivreda BiH za akumulaciju HE Grabovica. Gradovima i općinama problem predstavlja ogromna oscilacija u ostvarenim godišnjim prihodima po ovoj osnovi jer isključivo ovisi o proizvodnji energije.

Predlagač u vezi s tim ističe da je, bez obzira na količinu proizvedene električne energije, hidroakumulacijom ipak zauzeta određena površina i potrebno je odrediti minimalni iznos naknade koju treba dobiti lokalna zajednica po tom osnovu. Zbog zauzete i potopljene površine zemljišta, ovom izmjenom bio bi zajamčen minimalni iznos naknade od 1.500 KM po jednom hektaru (ha) hidroakumulacijom potopljene površine, bez obzira na to koliko će se proizvesti električne energije ili potrošiti vode. Na ovaj način bi općine i gradovi dobili minimalni zajamčeni iznos, što bi bio preduvjet realnog planiranja finansijskih prihoda.