Važećim zakonom je regulisano izdvajanje i usmjeravanje dijela prihoda, ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata izgrađenih na potopljenim područjima. lzdvajanja općinama su isključivo vezana za količinu proizvedene električne energije ili iskorištene vode, međutim, predlagači su mišljenja da je najvažniji faktor upravo potopljeno zemljište, koje se uopće ne vrednuje važećim zakonskim odredbama.

Iz tog razloga, predlaže se utvrđivanje naknade za javna preduzeća i druga pravna lica koja ostvaruju prihod korištenjem hidroakumulacijskog objekta izgrađenog na potopljenom području, u iznosu koji ne može biti manji od 1.500 KM po 1 hektaru (ha) hidroakumulacijom potopljene površine.

U obrazloženju predloženog rješenja navodi se i da je kroz analizu prosječne godišnje proizvodnje električne energije i plaćene naknade u odnosu na hidroakumulacijom potopljenu površinu vidljiva ogromna razlika pojedinih hidroelektrana u Federaciji BiH.

Za korištenje potopljene površine hidroakumulacije Buško jezero, najmanji prosječni, godišnji iznos od 623 KM/ha izdvaja HEP, vlasnik HE Orlovaca, a najveći iznos, od 19.776 KM/ha, izdvaja Elektroprivreda BiH, i to za akumulaciju HE Grabovica. Gradovima i općinama problem predstavlja ogromna oscilacija u ostvarenim godišnjim prihodima po ovoj osnovi, jer isključivo ovisi o proizvodnji energije.

Kod složenih hidroenergetskih sistema (Cetine i Neretve) mnoštvo faktora uvjetuje korištenje vode iz akumulacija. Kod nekih hidroelektrana, sa aspekta proizvodnje električne energije, nije optimalna iskoristivost vode iz akumulacija zbog potrebe planiranja rada nizvodnih hidroelektrana i korištenja voda za druge potrebe.

Uslijed kvara ili remonta postrojenja, tokom godine postoji mogućnost vrlo male ili nikakve proizvodnje, te općine uglavnom ne mogu utjecati na režim i način rada hidroelektrana i korištenja voda iz hidroakumulacija.

Općine Livno i Tomislav-Grad su tako 2010. godine, za korištenje hidroakumulacije Buško jezero, na ime nadoknade od HEP-a dobili ukupno 5.500.000 KM, a 2012. nadoknada za obje općine iznosila je 1.600.000 KM.

Predlagač u vezi s tim ističe da je, bez obzira na količinu proizvedene električne energije, hidroakumulacijom ipak zauzeta  određena površina i potrebno je odrediti minimalni iznos naknade koju treba dobiti lokalna zajednica po tom osnovu. Zbog zauzete i potopljene površine zemljišta, ovom izmjenom bio bi zajamčen minimalni iznos naknade od 1.500 KM po jednom hektaru (ha) hidroakumulacijom potopljene površine, bez obzira na to koliko će se proizvesti električne energije ili potrošiti vode. Na ovaj način bi općine i gradovi dobili minimalni zajamčeni iznos, što bi bio preduvjet realnog planiranja finansijskih prihoda.

Ovlašteni predlagači u Zastupničkom domu su na prvobitni prijedlog zakona podnijeli amandman koji je i usvojen i samim time postao sastavni dio Prijedloga zakona. Naime, predloženo je da se uz prijedlog utvrđivanja naknada za javna preduzeća i druga pravna lica koja ostvaruju prihod korištenjem hidroakumulacijskog objekta izgrađenog na potopljenom području, u iznosu koji ne može biti manji od 1.500 KM po 1 hektaru (ha) hidroakumulacijom potopljene površine, doda i slijedeće:

,,Ako je godišnjim obračunom iz stava (1) iznos naknade manji od 1.500 KM po 1 hektaru hidroakumulacijom potopljene površine, obračun se vrši prema ovom iznosu".

Također, dodaje se i novi stav koji glasi: 

,,Obračun naknade prema prethodnom stavu vrši se najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.“

Predlagač ističe da je cijenio opravdanim komentare kako prvobitno predložena odredba nije bila dovoljno jasno precizirana u smislu njenog cilja koji se želi postići, pa iz razloga dodatnog preciziranja odredbe, te radi jednake primjene u praksi i jednakog tumačenja, istu precizira na predloženi način. Predloženim stavom (4) se precizira rok u kojem su obveznici naknade dužni izvršiti obračun iste u cilju utvrđivanja visine naknade u smislu predložene dopune Zakona, odnosno da li je obračunata godišnja naknada veća ili manja od 1.500 KM po 1 hektaru.