Član 1. Nacrta definiše predmet zakona, koji obuhvata način utvrđivanja i provođenja energetske politike i planiranja, akata na osnovu kojih se utvrđuje i provodi energetska politika i planiranje energetskog razvoja, kao i osnovni okvir za organizaciju i funkcionisanje regulatornog tijela i obavljanje energetskih djelatnosti u FBiH.

Član 2. definiše značenje pojedinih izraza koji su upotrijebljeni u tekstu zakona. Stav (2) ovog člana propisuje kako izrazi koji nisu definisani ovim članom imaju značenja utvrđena zakonima kojim se uređuju sektori električne energije, prirodnog gasa, naftnih derivata, obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, usvojenih na nivou FBiH.

Članom 3. definišu se osnovni dugoročni ciljevi energetske politike FBiH, koji uključuju pouzdano, sigurno i kvalitetno snabdijevanje energijom i energentima, uravnotežen razvoj, konkurentnost, nediskriminaciju, zaštitu kupaca, povećano investiranje, razvoj infrastrukture, korištenje novih izvora energije, stvaranje uslova za dekarbonizaciju, unapređenje energetske efikasnosti i zaštite okoliša te povezivanje s drugim energetskim sistemima.

Članom 4. definišu se osnovni akti putem kojih se utvrđuje, planira i provodi energetska politika i razvoj, a to su: Energetska strategija FBiH, Akcioni plan za provedbu Energetske strategije FBiH te Izvještaj o provedbi Energetske strategije i Akcionog plana.

Članom 5. definiše se energetska strategija kao osnovni akt kojim se utvrđuje politika i planira razvoj, a potom se određuje njen detaljan sadržaj, institucije nadležne za pripremu, predlaganje i donošenje strategije, period važenja i planski period strategije, kao i obavezna saradnja s predstavnicima kantona na izradi energetske strategije.

Članom 6. definiše se akcioni plan kao osnovni akt kojim se provodi energetska politika i utvrđuju mjere, nosioci aktivnosti, rokovi, način ostvarivanja saradnje sa kantonima i lokalnim samoupravama i saradnje s energetskim subjetkima i međunarodnim organizacijama. Pored toga, ovim se članom uređuju način izrade i donošenja akcionog plana, planski period i obaveza energetskih subjekata, kantona i jedinica lokalne samouprave za dostavljanje podataka potrebnih za njegovu izradu.

Članom 7. predložena je obaveza kantona i jedinica lokalne samouprave da harmonizuju svoje planske dokumente s energetskom strategijom i akcionim planom FBiH. Ovim je članom također propisana obaveza Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije da prilikom izdavanja energetskog uvjerenja/dozvole provjeri usklađenost predložene izgradnje s ciljevima definisanim u Energetskoj strategiji i Akcionom planu.

Članom 8. predlaže se obaveza Vlade FBiH da izradi izvještaj o provedbi Energetske strategije i Akcionog plana, kojeg podnosi Parlamentu FBiH svake treće godine.

Članom 9. predlaže se obaveza resornog ministarstva da, u saradnji s drugim nadležnim ministarstvima, učestvuje u izradi nacionalnih i entitetskih planova i drugih dokumenata kojima se uređuju politike, ciljevi, mjere i efekti u oblastima dekarbonizacije, energetske efikasnosti, energetske sigurnosti, unutrašnjeg tržišta energije, istraživanja inovacije i konkurentnosti, uključujući i Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan.

Članom 10. predlaže se obaveza izrade energetskog bilansa kao dokumenta kojim se utvrđuje ukupna potrošnja i potreba za energijom i energentima, izvorima kojima se obezbjeđuju potrebne količine energije i energenata, kao i način i mjere za zadovoljavanje potreba. Ovaj član propisuje šta sve treba da sadrži energetski bilans, na koji ga period Vlada FBiH donosi, kao i način objave u Službenim novinama Federacije BiH. 

Također, ovaj član predlaže da je resorno ministarstvo nadležno da donese pravilnik kojim se detaljno propisuju sadržaj i format energetskog bilansa.

Član 11. predlaže korištenje obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, koji su od javnog interesa za FBiH.

Član 12. predlaže da je efikasno korištenje energije u proizvodnji, transportu, distribuciji i krajnjoj potrošnji od javnog interesa za FBiH.

Članom 13. predloženo je šta se sve smatra energetskim djelatnostima u smislu ovog nacrta zakona. Dodatno je definisano da će se putem posebnih zakona, kojim se uređuju sektori električne energije, prirodnog gasa i naftnih derivata, detaljno propisati energetske djelatnosti u svakom sektoru.

Član 14. predlaže način dobijanja dozvole za obavljanje energetske djelatnosti te da tu dozvolu izdaje Regulatorna komisija za energiju u FBiH. Također, način, kriterij i uslovi izdavanja i oduzimanja dozvola, kao i izuzeci od obaveze pribavljanja dozvole, propisuju se posebnim zakonima kojim se uređuju sektori električne energije, prirodnog gasa i naftnih derivata.

Član 15. predlaže razdvajanje djelatnosti za one energetske subjekte koji obavljaju dvije ili više energetskih djelatnosti te da vode poslovne knjige i sastavljaju finansijske izvještaje za svaku energetsku djelatnost posebno i odvojeno od drugih djelatnosti.

Članom 16. predlaže se mogućnost da se energetskom subjektu iz sektora električne energije i prirodnog gasa može nametnuti obaveza pružanja javne usluge u cilju zaštite potrošača, obezbjeđenja sigurnosti snabdijevanja, zaštite okoliša ili stvaranja jednakih uslova za konkurenciju. Također je propisano da će se ovo pitanje detaljnije definisati posebnim zakonima kojima se uređuju oblasti električne energije i prirodnog gasa.

Član 17. predlaže listu prava ugroženog i zaštićenog kupca te da je Vlada FBiH nadležna za donošenje uredbe putem koje će se urediti pitanja za zaštitu ugroženih i zaštićenih kupaca.

Od člana 18. pa do člana 40. uređuju se regulisanje i nadzor energetskih djelatnosti koje provodi Regulatorna komisija za energiju FBiH, koja je za svoj rad odgovorna Parlamentu FBiH. 

Kroz navedene članove provlači se pitanje pravnog statusa, opštih ciljeva Regulatorne komisije, nadležnosti, sastava ove komisije i prestanka mandata, donošenja akata i odluka ovog tijela, javnosti i pristupa informacijama, budžeta i finansiranja, dostavljanja podataka i informacija Regulatornoj komisiji, rješavanja žalbi i sporova te podnošenja izvještaja i saradnje s drugim institucijama.

Član 41. predlaže način provođenja nadgledanja imatelja dozvola od Regulatorne komisije. Propisano je da nadgledanje može biti redovno ili vanredno, kao i posredno i neposredno. Također, ovim članom propisuje se da je imatelj dozvole dužan dopustiti provođenje nadgledanja Regulatornoj komisiji i šta je sve imatelj dozvole dužan da omogući u svrhu provođenja nadgledanja.

Članom 42. propisuje se donošenje izvještaja o provedenom nadgledanju od Regulatorne komisije, te da se taj izvještaj dostavlja i imatelju dozvole kod kojeg je provedeno nadgledanje, te da Regulatorna komisija na osnovu izvještaja može donijeti odluku o mjerama i sankcijama.

Članom 43. propisane su mjere i sankcije koje Regulatorna komisija može donijeti ako se u postupku nadgledanja utvrde odstupanja od uslova dozvole za obavljanje energetske djelatnosti ili nepravilnosti koje su prouzrokovale ili mogu prouzrokovati štetne posljedice za krajnje kupce i učesnike na tržištu.

Članom 44. predložen je način vršenja upravnog nadzora od resornog ministarstva u skladu s ovlaštenjima koja proizlaze iz ovog zakona, Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH i Zakona o upravnom postupku FBiH.

Također, ovaj član predlaže da je za provođenje inspekcijskog nadzora nadležna Federalna uprava za inspekcijske poslove i kantonalni organi uprave nadležni za poslove inspekcijskog nadzora nad energetskim objektima i postrojenjima, a sve u skladu s propisima kojima se uređuje postupak inspekcijskog nadzora.

Članovima 45. i 46. predlažu se kaznene odredbe u vidu novčane kazne za prekršaje koje učine energetski subjekti u svojstvu pravnih lica.

Članom 47. predlaže se kontinuitet rada Regulatorne komisije, čiji je prethodni naziv glasio “Regulatorna komisija za električnu energiju”, a čiji je naziv Zakonom o električnoj energiji FBiH izmijenjen u “Regulatorna komisija za energiju u FBiH”, te da nastavlja poslovati prema odredbama ovog zakona.

Članom 48. predlažu se rokovi za donošenje podzakonskih propisa od dana stupanja na snagu ovog zakona, a koje su dužni da donesu Ministarstvo i Regulatorna komisija.

Član 49. predlaže da danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena odredbi članova od 4. do 9, od 17. do 20. i od 23. do 38.  Zakona o električnoj energiji u FBiH (Službene novine Federacije BiH, br. 66/13, 94/15, 54/19 i 1/22) te odredbi članova od 3. do 7, od 16. do 18. i od 20. do 26. Zakona o naftnim derivatima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH, broj 52/14).

Član 50. propisuje da zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Federacija BiH.

Fotografija: petrol.co.rs