05.03.2020.
Preuzmite tekst zakona
Detaljnije

Predlagač:
Vlada RS
Vrsta procedure: Redovna
Oblast zakona: Ekonomija
Status: Usvojen

Članom 1. ovoga Zakona se iz predmeta koje obrađuje Zakon o javno – privatnom partnersvu, izbacuju elementi ugovora o javno – privatnom pratnerstvu.

U članu 2. u stavu 1. dodaje se riječ: „dugoročan“, što predstavlja logičanu izmjenu u skladu sa samom definicijom JPP-a. Na ovaj način se daje jasnija slika prirode ugovora o JPP-u. Dalje, stav 2. se mijenja i precizira se da se saradnja između javnih organa i privatnih partnera uspostavlja u cilju izgradnje, rekonstrukcije, upravljanja i održavanja javne infrastrukture, a u svrhu pružanja javnih usluga.

U Članu 3. se vršti izmjena definicija pojmova kao što su: javna potreba, rizik izgradnje, rizik dostupnosti, rizik tražnje, dok se pojmovi operativni i finansijski lizing izbacuju. Ovi pojmovi se izbacuju iz razloga što su detaljnije regulisani u drugim zakonskim aktima, kojima je regulisana ta pravna materija. Ovaj Član donosi i nove definicije pojmova koje do sada nisu bile u Zakonu, a to su javna infrastruktura, javna usluga, pravo službenosti, pravo građenja i ekonomski najpovoljnija ponuda. Izmjenom definicije o „kompetitivni dijalog“ se jasno ukazuje da su i fizička lica ovlašćena da učestvuju u postupku izbora privatnog partnera. Na ovaj način se i ukidaju ograničavajuće odredbe Zakona koje su podrazumijevale da samo pravna lica mogu učestovovati u izboru privatnog parntera. 

Članom 4. se daje šira definicija ko može biti javni partner, čime se pokušava riješiti ograničenje koje dosadašnji Zakon postavio zbog nabrajanja javnih partnera. Dalje, ovaj Član jasno definiše da privatni partner može biti domaće ili strano, fizičko ili pravno lice koje je izabrano u skladu sa odredbama ovog zakona. Međutim, u slučaju da je za privatnog partnera izabrano fizičko lice ili strano pravno lice, ova lica obavezna su da registruju privredno društvo ili drugo pravno lice u skladu sa propisima Republike.

Član 5. definiše se predmet JPP-a kao izgradnja ili rekonstrukcija, uz korišćenje, održavanje ili upravljanje javne infrastrukture u svrhu pružanja javnih usluga. Novom definicoj se ne navode oblasti djelatnosti u kojima bi se ovi predmeti obavljali. Na taj način se daje šira definicija, koja je prihvatljivija realnim potrebama u praksi. U skladu sa time, u stavu 2. navodi se da se JPP može realizovati u svim oblastima u kojima javni partner pruža usluge ili su u okviru nadležnosti javnog partnera, te se daju izuzeci (stav 3.).

Članom 6. se briše pojam privatne finansijske inicijative kao posebnog oblika ugovornog JPP-a.

U Članu 7. se definišu neophodni postupci za pokretanje postupka izbora privatnog partnera. Navodi se da javni partner izrađuje studiju ili predstudiju ekonomske opravdanosti o konkretnom javnom poslu, koja je obavezni dio prijedloga projekta. Dalje, neophodno je i mišljenje Ministarstva finansija na usklađenost prijedloga projekta sa budžetskim projekcijama i planovima. Ovim izmjenama, pored Vlade RS-a, saglasnost mogu dati i jedinice lokalne samouprave za projeke gdje su oni javni partneri ili subjekti koji se nalaze u većinskom vlasništvu lokalnih samouprava. To je bitna izmjena dosadašnjeg Zakona, u cilju ubrzavanja i kvalitetnijeg odlučivanja o ovim projektima. Dalje, u ovom članu se definiše procedura pokretanja, formiranja tenderske dokumentacije i javnog poziva. Za izbor privatnog partnera koristi se kompetitivni dijalog, a odluka o izboru privatnog partnera donosi se isključivo na osnovu kriterijuma ekonomski najpovoljnije ponude.

Član 8. predviđa da Vlada donosi Uredbu kojom se propisuju elementi ugovora, kao i prestanak važenja ugovora o javno-privatnom partnerstvu, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Na ovaj način će se detaljnije regulisati ova oblast, a rasteretiti tekst Zakona.

Članom 9. ovoga Zakona, se definiše da Vlada RS-a daje saglasnost na ugovore o JPP-u za javne partnere iz njene nadležnosti, dok jedinice lokalne uprave daju saglasnost za ugovore iz njihove nadležnosti. Suštinski, se prati slijed odredbi iz Člana 7. U oba slučaja i Vlada RS-a i lokalne samouprave moraju imati prethodnu saglasnost Pravobranilaštva Republike Srpske.

Član 10. navodi da se u JPP obavezno u prijedlogu projekta kao i u ugovoru, utvrđuje raspodjela najmanje tri osnovna rizika, i to: rizika izgradnje, rizika raspoloživosti i rizika potražnje. Ostali rizici se uređuju u svakom konkretnom slučaju posebno.

Član 11. uređuje računovodstvenu vrijednost projekata iz oblasti JPP-a.

Član 12. ističe obavezu poštivanja načela transparentnosti, i pravo pristupa javnosti informacijama koji se nalaze u ugovoru o JPP-u.

 

Ukupno pitanja na zakonu: 0

Sa 1 odgovora najaktivniji parlamentarac u ovom parlamentu:
Zagorka Grahovac

Sa 3 pitanja najaktivniji zakon u istoj kategoriji:
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljstvu RS