Članom 1. mijenja se odredba člana 6. Zakona o Penzijskom rezervnom fondu Republike Srpske. Važećim odredbama člana 6. propisano je da imovina Rezervnog fonda može biti u obliku: akcija, dužničkih hartija od vrijednosti, udjela ili akcija u investicionim fondovima, instrumenata tržišta novca, depozita kod banaka, terminskih i opcijskih ugovora i drugih finansijskih derivata i ugovornog sufinansiranja projekata ili drugih finansijskih sporazuma radi podjele rizika ulaganja u Bosni i Hercegovini sa međunarodnim finansijskim organizacijama i multilateralnim razvojnim bankama (tzv. zajednička ulaganja). Predloženom izmjenom člana 6. stav (1) tačka e) geografski se proširuje prostor za zajednička ulaganja Rezervnog fonda i međunarodnih finansijskih organizacija i multilateralnih razvojnih banaka sa BiH na zemlje članice EU, OECD-a i CEFTA-e.  

Naime, izmjenama Zakona iz 2018. godine, Rezervnom fondu su dozvoljena zajednička ulaganja sa međunarodnim finansijskim organizacijama i multilateralnim razvojnim bankama samo u BiH. Zahvaljujući ovim izmjenama, Rezervni fond je postao jedan od osnivača prvog društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom u Republici Srpskoj i BiH, te time dao doprinos uspostavljanju kapitalizovane penzijske štednje u Republici Srpskoj, kao integralnog dijela penzijskog sistema. Predlagač ističe da je, s obzirom na to da ovaj vid investiranja pruža značajne mogućnosti za razvoj privrede jednog društva, kroz infrastrukturne projekte ili druge dugoročne projekte, a čije investicije podrazumijevaju ulaganja, sve više u regionalna zajednička ulaganja, predloženo da se proširi geografski obuhvat za zajednička ulaganja i na zemlje članice EU, OECD-a i CEFTA-e. Također, naglašava se da ovim izmjenama i dopunama Zakona nije predviđeno mijenjanje postojećeg ograničenja izloženosti neto vrijednosti imovine Rezervnog fonda prema ovom obliku imovine.

Članom 2. predložena je dopuna člana 12. Zakona, s ciljem preciziranja odredbe kojom se dozvoljava Rezervnom fondu da akcije iz svog portfelja ponudi na prodaju zajedno sa akcijama iz portfelja fondova kojima upravlja Investiciono-razvojna banka Republike Srpske a. d. Banja Luka. U tom smislu, jasno je navedeno da Rezervni fond može da ponudi akcije, zajedno sa akcijama iz porfelja Fonda za restituciju.

Članom 3. predložena je dopuna člana 13. Zakona kojim su definisani instrumenti u koje Društvo za upravljanje može ulagati imovinu Rezervnog fonda. Prema važećem zakonskom rješenju (član 13), imovina Rezervnog fonda može se, između ostalog, ulagati u hartije od vrijednosti koje emituju pravna lica sa sjedištem u BiH, a kojima se trguje na berzi ili drugom uređenom javnom tržištu. Kako je posljednjih godina došlo do povećanja emisija korporativnih dužničkih hartija od vrijednosti na domaćem tržištu, čiji su prinosi značajno veći od prinosa koje donose dužničke hartije od vrijednosti Republike Srpske, predloženo je da se, s ciljem povećanja dobiti Rezervnog fonda, u izuzetnim slučajevima, dozvoli ulaganje u te hartije, iako se njima ne trguje na berzi u trenutku njihove kupovine. Izmjenama i dopunama Zakona utvrđeno je da se imovina Rezervnog fonda može ulagati u dužničke hartije od vrijednosti kojima se ne trguje na berzi pod uslovom da se emitent te hartije obavezao da će ona biti uvrštena na berzu ili drugo uređeno javno tržište u roku od godinu od dana registracije emisije. Predlagač očekuje da će proširivanje investicionih mogućnosti Rezervnog fonda na ovu vrstu dužničkih hartija od vrijednosti doprinijeti većem prihodu i finansijskom rezultatu ovog fonda.

Članom 4. predložena je izmjena člana 14. stav (3) Zakona na način da se povećava mogućnost ulaganja neto vrijednosti imovine Rezervnog fonda u hartije od vrijednosti emitenta, čije je sjedište izvan BiH, sa 20% na 35%.

Ova izmjena je predložena s ciljem dugoročnog održavanja likvidnosti i profitabilnosti Rezervnog fonda, te povećanja prinosa na ulaganja Rezervnog fonda. Imajući u vidu ograničenu ponudu na domaćem tržištu hartija od vrijednosti, kao i značajno veće prinose na hartije od vrijednosti na stranim tržištima, te s obzirom na dosadašnje rezultate poslovanja Rezervnog fonda, predloženo je da se dozvoljeno ulaganje na stranim tržištima poveća sa 20% na 35% s ciljem geografske disperzije rizika, uz pridržavanje ostalih načela investiranja, tj. sigurnosti, likvidnosti i profitabilnosti.

Nadalje, istim članom predloženo je da nadzorni odbor Društva za upravljanje donese akt kojim će propisati odgovarajući kvalitetno naplativi kolateral koji može biti prihvaćen kao obezbjeđenje dužničke hartije od vrijednosti emitenta, a za potrebe ulaganja imovine Rezervnog fonda u dužničke hartije od vrijednosti u skladu sa ograničenjima koja su utvrđena zakonom.