Ovim nacrtom promijenjeni su naziv i sadržaj strateškog dokumenta iz ove oblasti, tako da je Ribarski osnov Republike Srpske zamijenjen Programom razvoja ribarstva i akvakulture, a koji je planski dokument kojim se obezbjeđuje dugoročna politika upravljanja u sektoru ribarstva, sa posebnim akcentom na razvoj resursa u ribarstvu. Vlada, na prijedlog Ministarstva, donosi odluku o usvajanju Programa razvoja ribarstva i akvakulture. Također, definisan je period za koji se izrađuje Program razvoja ribarstva i akvakulture (20 godina) i obaveza njegove revizije prije isteka roka.

Preciznije se definiše ustanova koja može raditi Program razvoja ribarstva i akvakulture Republike Srpske, koje sve poslove može da obavlja i uslove koje mora ispuniti da bi dobila to ovlašćenje. Program mogu izrađivati ustanove koje su registrovane za stručna i naučna istraživanja iz oblasti ribarstva, akvakulture, ihtiologije ili ekologije voda.

Zatim, propisuje se obaveza polaganja ispita za obavljanje poslova privrednog ribolova, odnosno ukida se mogućnost izdavanja uvjerenja o položenom ispitu bez obaveze polaganja ispita iz razloga što je došlo do promjene obrazovnih programa.

Produžava se rok na koji ministar donosi rješenje o dodjeli ribolovne zone sa pet na deset godina te, s obzirom na to da se propisuje duži rok za dodjelu ribolovne zone, ukida se obaveza Ministarstva da brine o isteku roka po službenoj dužnosti.

Zatim, mijenja se član 24, koji je u dosadašnjoj primjeni ostavljao nejasnoće pri ustupanju ribolovne zone na korišćenje koja nije konkursom ustupljena ili je ugovor raskinut sa korisnikom. Predviđeno je ustupanje ove ribolovne zone, pored drugog korisnika, i Savezu, radi zaštite i očuvanja ribljeg fonda u ribolovnim vodama, kao i zabrana ribolova na ribolovnoj zoni kojom upravlja Savez. Rok na koji se privremeno ustupa ribolovna zona je godinu.

Propisana je obaveza polaganja ispita i za poslove koji se odnose na upravljanje ribolovnom zonom, odnosno ukida se mogućnost izdavanja uvjerenja o položenom ispitu bez obaveze polaganja ispita u skladu sa promjenama nastavnih programa.

Propisuje se i javno ovlašćenje Savezu da korisnicima izdaje dnevnike rada ribočuvara, obrasce zapisnika i potvrda o privremenom oduzimanju dozvole za ribolov, ulova, sredstava, alata i opreme za ribolov.

Predloženim izmjenama omogućava se izdavanje uvjerenja o položenom ribolovačkom ispitu bez obaveza polaganja ispita za lice koje je invalid od I do IV kategorije ili je starije od 60 godina ako je evidentirano kao ribolovac u neprekidnom trajanju od pet godina i kojem nije izrečena prekršajna sankcija ili mjera za nezakonit ribolov u posljednjih pet godina.

Nadalje, preciznije se propisuje i postupak kupovine talona od sportskih ribolovaca, kao i prodaja mjesečnih, sedmičnih i dnevnih dozvola ribolovcima od strane korisnika. 

Kao novina u Prijedlogu zakona, propisana je nova kategorija dozvole – sezonska dozvola (u trajanju od šest mjeseci), kao i mogućnost da ribolovci mogu kupiti, pored korisnika, i kod ribočuvara mjesečne, sedmične i dnevne dozvole. Godišnja dozvola (dozvola koja se izdaje ribolovcima koji imaju prebivalište na području jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi ribolovna zona) važi uz člansku kartu Saveza. Smatra se da će se tako lakše vršiti kontrola prodatih godišnjih dozvola, jer Savez vrši distribuciju dozvola korisnicima ribolovnih zona.

Prijedlogom se također redefiniše djelatnost akvakulture, i to u skladu sa Uredbom EU br.1380/2013 i propisuju se uslovi koje trebaju da ispunjavaju objekti za akvakulturu. Akvakultura je privredna djelatnost uzgoja ili oplemenjivanja riba i drugih vodenih organizama u objektima za akvakulturu korišćenjem tehnika za povećanje proizvodnje preko kapaciteta njihovih prirodnih staništa.

Također, definišu se i objekti za akvakulturu, koji aktuelnim zakonom nisu bili regulisani. Objekti za akvakulturu su definisani kao: ribnjak, kavez, zatvoreni objekat i drugi objekti koji služe za uzgoj ribe i drugih vodenih organizama.

Za razliku od dosadašnjeg zakonskog rješenja, omogućuje se da, pored privrednog društva i preduzetnika, akvakulturu može da obavlja i fizičko lice – nosilac poljoprivrednog gazdinstva. Propisuje se sadržaj zahtjeva i rješenje kojim se odobrava akvakultura, kao i dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev. Privredno društvo, preduzetnik i fizičko lice – nosilac poljoprivrednog gazdinstva, koji obavljaju djelatnost akvakulture, obavezni su da vode evidenciju o proizvodnji i uzgoju riba, mlađi, oplođene ikre i drugih vodenih organizama i dostave je Ministarstvu, uz godišnji izvještaj, do 31. januara tekuće godine za prethodnu godinu.

Zatim se definišu obaveze imaoca odobrenja, kao i zabrana uzgajanja riba i drugih vodenih organizama, koje nisu navedene u rješenju za obavljanje djelatnosti akvakulture, te promjena koordinata i površine objekata, kao i organska proizvodnja u akvakulturi i zabrana uzgoja genetski modifikovanih riba i drugih vodenih organizama.

Definišu se i uslovi za lice koje može obavljati akvakulturu i ukida se mogućnost izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za obavljanje poslova akvakulture bez obaveze polaganja ispita, u skladu sa promjenom nastavnih programa.

Prijedlogom je i redefinisan način organizovanja ribočuvarske službe, uslovi koje treba da ispuni lice koje obavlja poslove ribočuvara, angažovanje ribočuvara volontera, ribočuvara u granicama nacionalnog parka i drugog zaštićenog prostora, te da ribočuvar ima svojstvo službenog lica. Ribočuvar je sada ovlašćen da prilikom kontrole, ako dođe do pružanja fizičkog otpora ili se on može očekivati, zatraži pomoć policijskih službenika Ministarstva unutrašnjih poslova.

Mijenjaju se i uslovi za lice koje obavlja poslove ribočuvara, odnosno ukida se mogućnost izdavanja uvjerenja o položenom ribočuvarskom ispitu bez obaveze polaganja ispita.

Definisana je i obaveza poribljavanja ribolovnih voda od strane korisnika u skladu sa Programom upravljanja i godišnjim planom korišćenja ribolovne zone, uslovi koji moraju biti ispunjeni, vrste riba koje se mogu pustiti u ribolovnu vodu poribljavanjem, kao i obaveza korisnika na zaštiti ribljeg fonda najmanje 48 časova nakon poribljavanja.

Dodaju se i novi članovi koji regulišu proizvodnju genetskog materijala za poribljavanje. Tako se izričito propisuje ko može da proizvoditi genetski materijal za poribljavanje, te sadržaj zahtjeva i rješenja kojim se daje odobrenje za proizvodnju genetskog materijala, kao i dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev. Zatim se definišu obaveze imaoca odobrenja, kao i zabrana uzgajanja riba koje nisu navedene u odobrenju, te promjena koordinata i površine objekata, kao i uzgoj genetski modifikovanih riba za poribljavanje. Propisuju se i uslovi koje treba da ispunjava lice koje obavlja proizvodnju genetskog materijala, njegov status u pravnom licu, polaganje stručnog ispita i imenovanje komisije za polaganje ispita, kao i obaveza vođenja evidencije za pravna lica koja se bave proizvodnjom genetskog materijala za poribljavanje.

Zabranjuju se poribljavanje, lov ribe i obavljanje drugih radnji na izvorištima ribolovnih voda, koje mogu prouzrokovati zagađenje izvorišta, opasnost za opstanak riba i narušavanje biodiverziteta.

Dalje, Prijedlogom se definiše koje ustanove mogu obavljati ribolov u naučnoistraživačke svrhe. To su ustanove koje su registrovane za stručna i naučna istraživanja iz oblasti ribarstva i akvakulture, ihtiologije i ekologije voda i koje posjeduju potrebno ovlaštenje.

Utvrđuje se i šta se smatra štetom na ribljem fondu, pravo korisnika na naknadu za pričinjenu štetu, kao i način utvrđivanja visine naknade. Tako će sva lica (pravna i fizička), koja prouzrokuju opasnost za opstanak riba kontaminacijom, zagađenjem, nezakonitom eksploatacijom materijala iz vodotoka i jezera ili nezakonitim korišćenjem vodnog dobra, bespravnim ulovom ribe, ispuštanjem vode iz prirodnih i vještačkih jezera, pregrađivanjem vodotoka, ispuštanjem neprečišćenih industrijskih, kanalizacionih i drugih otpadnih voda, izgradnjom postrojenja za proizvodnju električne energije ili koja na bilo koji drugi način nanesu štetu ribljem fondu, biti dužna da nadoknade štetu u skladu sa zakonom.

Nove odredbe definišu i izvore sredstava koja se koriste za finansiranje obnove, zaštite, očuvanja i održivog korišćenja ribljeg fonda u ribolovnim vodama, kao i ugroženih vrsta i njihovih staništa. Članom 74b. definisana je namjena sredstva prikupljenih za razvoj ribarstva i akvakulture. Član 76v. propisuje uslove i kriterijume za raspodjelu sredstava.

Novčane kazne propisane za kršenje ovog zakona od strane privrednog društva, preduzetnika, pravnog i fizičkog lica, korisnika ribolovne zone i koncesionara smanjuju se sa dosadašnjih 5.000 do 15.000 KM na 3.000 do 9.000 KM, odnosno sa 3.000 do 9.000 KM na 2.000 do 6.000 KM.