GLAVA I – OSNOVNE ODREDBE
U ovoj glavi predlagač definiše predmet koji se reguliše ovim zakonom, koji se ogleda u brizi za zdravlje građana, prava i obaveze građanina i pacijenta u ostvarivanju zdravstvene zaštite, kao i uređenje zdravstvene djelatnosti. Zdravstvena zaštita definiše se kao organizovana i sveobuhvatna djelatnost društva čiji je cilj dostizanje najvišeg mogućeg nivoa očuvanja i unapređenja zdravlja građana. Dalje, definisan je i pojam zdravstvene djelatnosti. Načela koja su korištena u ovom nacrtu zakona su: pravičnost, dostupnost, efikasnost, sveobuhvatnost, kontinuitet, koordinacija, stalno unapređenje kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite, jednakost, zdravlje u svim politikama i multisektorska saradnja. Dalje, u ovoj glavi se nalaze i definicije pojmova i izraza korištenih u ovom zakonu. Predlagač definiše da se svi pojmovi koji imaju rodne odrednice odnose na sve spolove.
GLAVA II – STRUČNA TIJELA I STRUČNE KOMISIJE
U ovom dijelu zakona propisuju se stručna tijela i komisije koje se nalaze u sistemu zdravstvene zaštite, njihov sastav i nadležnost.
Savjet za zdravlje je stručno i savjetodavno tijelo za oblast zdravstva, koje imenuje Vlada na prijedlog ministra zdravlja i socijalne politike (u daljem tekstu: Ministar). Savjet za zdravlje sastoji se od najmanje sedam članova, a svaka zdravstvena komora predlaže po jednog člana. Nadležnosti ovoga tijela su analiza stanja u oblasti zdravstvene zaštite, stručno i savjetodavno tijelo za oblast zdravstva, predlaganje mjera racionalne upisne politike na visokoškolske ustanove, kao i u srednje škole koje obrazuju zdravstvene radnike itd.
Savjet za transfuzijsku djelatnost je savjetodavno tijelo Vlade, te se njegova djelatnost definiše propisom kojim se uređuje transfuzijska djelatnost.
Etički komitet je stručno tijelo Ministarstva zdravlja i socijalne politike (u daljem tekstu: Ministarstvo) koje prati pružanje i sprovođenje zdravstvene zaštite na načelima profesionalne etike i deontologije. Etički komitet ima pet članova koje imenuje ministar. Etički komitet se bavi praćenjem sprovođenja naučnih istraživanja i kliničkih ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava, prati primjenu načela profesionalne etike, podnosi ministru izvještaj o sprovedenim kliničkim ispitivanjima i sl.
Zakon predviđa da ministar može imenovati i razriješiti komisiju za pojedinu oblast zdravstvene djelatnosti radi izrade i usklađivanja stručnih prijedloga. Također, ministar može imenovati koordinatora za određenu oblast zdravstvene zaštite na nivou Republike Srpske.
GLAVA III - DRUŠTVENA BRIGA ZA ZDRAVLJE GRAĐANA I ZDRAVSTVENA POLITIKA
-
Društvena briga za zdravlje građana
Predlagač definiše obuhvat društvene brige za zdravlje građana, kao mjere zdravstvene i socijalne politike i programa ekonomskih reformi koje stvaraju neophodne uslove za očuvanje i unapređenje zdravlja građana. Vlada na prijedlog ministra donosi strategiju u oblasti zdravstva, koja predstavlja planski dokument kojim se uspostavljaju prioriteti razvoja zdravstvene zaštite i na osnovu kojih ministar donosi posebne planske dokumente. Strategija se donosi na period od deset godina. Predlagač propisuje šta briga za zdravlje građana na nivou entiteta obuhvata. Pored toga, definišu se grupe od posebnog socijalno-medicinskog značaja kojima se posvećuje posebna društvena briga za njihovo zdravlje.
-
Društvena briga za zdravlje građana na nivou lokalne samouprave
Prema ovom zakonu, društvena briga za zdravlje građana na nivou lokalne samouprave obuhvata mjere i aktivnosti obezbjeđivanja zdravstvene zaštite. Ove mjere i aktivnosti mogu biti: praćenje zdravstvenog stanja stanovništva, osnivanje zdravstvenih ustanova, obezbjeđivanje kontinuiranog snabdijevanja lijekovima i medicinskim sredstvima, utvrđivanje plana mreže zdravstvenih ustanova na teritoriji lokalne samouprave itd. Dalje, predviđa se da Skupština grada, odnosno opštine, osniva Odbor za zdravstvo jedinice lokalne samouprave (u daljem tekstu: Odbor). Cilj djelovanja Odbora je aktivno učešće u kreiranju planskih dokumenata za očuvanje i unapređenje zdravlja građana na nivou primarne zdravstvene zaštite. Odbor ima devet članova koji se biraju iz redova odbornika lokalne samouprave i drugih organizacija koje imaju interes.
-
Društvena briga za zdravlje građana na nivou poslodavca i pojedinca
Zakonom se nalaže da poslodavac obezbjeđuje zaštitu i zdravlje na radu zaposlenih radnika u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast zaštite na radu. Ministar, uz saglasnost ministra rada i boračko-invalidske zaštite, propisuje vrstu i količinu neophodne opreme za pružanje prve pomoći koja mora biti obezbijeđena na radnom mjestu. Određuju se i obaveze pojedinaca iz ovoga zakona. Pojedinac je dužan da se, u granicama svojih znanja i mogućnosti, uključi u društvenu brigu za zdravlje, da čuva i unapređuje sopstveno zdravlje, da se odazove na poziv za ciljani preventivni pregled, odnosno skrining, te je pojedinac obavezan da se liječi od zarazne bolesti koja može ugroziti zdravlje drugih lica.
GLAVA IV - PRAVA I OBAVEZE GRAĐANINA I PACIJENTA U OSTVARIVANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Ovim zakonom propisuju se prava građanina koja ima u pogledu ovoga zakona. Navodi se da građani imaju pravo da zdravstvenu zaštitu ostvaruje uz poštovanje najvišeg standarda ljudskih prava uz poštovanje svih moralnih, kulturnih i vjerskih ubjeđenja. Dalje, građanin ima pravo na dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem, u granicama materijalnih mogućnosti. U ovoj glavi zakona određuje se da građanin ima pravo na preventivne zdravstvene mjere u svrhu očuvanja i unapređenja zdravlja. Javna zdravstvena ustanova Institut za javno zdravstvo Republike Srpske (u daljem tekstu: Institut za javno zdravstvo) do 30. septembra tekuće godine za narednu godinu priprema i dostavlja na mišljenje Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (u daljem tekstu: Fond) godišnji program mjera prevencije i ranog otkrivanja masovnih nezaraznih bolesti i godišnji program mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti. Ministar donosi, na prijedlog Instituta uz mišljenje Fonda, godišnje programe za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti. Ovim prijedlogom zakona definiše se da građanin ima pravo na slobodan izbor i registraciju kod doktora medicine u timu porodične medicine u domu zdravlja, specijalističkoj ambulanti porodične medicine ili specijalističkom centru. Roditelj djeteta do navršenih sedam godina ima pravo na izbor i registraciju djeteta kod doktora medicine specijaliste pedijatrije u domu zdravlja. Doktor medicine u timu porodične medicine, doktor medicine specijalista pedijatrije i doktor medicine specijalista ginekologije i akušerstva ima pravo odbiti izbor i registraciju građanina samo u slučaju ako je broj registrovanih pacijenata toliki da dalja registracija građana dovodi u pitanje pristup registrovanih pacijenata zdravstvenoj zaštiti. Zakon propisuje da zdravstveni radnik u zdravstvenoj ustanovi, nakon izvršene procjene zdravstvenog stanja pacijenta, može pacijenta rasporediti na listu čekanja. Zdravstvena ustanova je dužna obavijestiti pacijenta o: stavljanju na listu čekanja, rednoj poziciji na kojoj se nalazi na dan stavljanja na listu čekanja i načinu na koji će biti dalje kontaktiran i informisan o terminu pružanja zdravstvene usluge. Liste čekanja formiraju se za usluge koje nisu hitne. Liste čekanja mogu biti formirane u zdravstvenoj ustanovi, kao i od Fonda za uvođenje pojedinog lijeka koji se nabavlja u ograničenim količinama, te mogu biti usluge radiološke dijagnostike – kompjuterizovane tomografije i magnetne rezonance, kao i druge usluge iz oblasti zdravstvene zaštite za osiguranike Fonda koji se ne nalaze na bolničkom liječenju. Kontrolu nad vođenjem i ažuriranjem liste čekanja vode kontrolori Fonda. Lista koju vodi Fond objavljuje se na internet-stranicama Fonda. U ovoj glavi zakona propisuje se i pravo pacijenta na: zdravstvenu zaštitu, na samoodlučivanje, na slobodan izbor, na informaciju, na pristanak, na odbijanje zdravstvene usluge, na povjerljivost ličnih podataka, na privatnost, na drugo stručno mišljenje, na uvid u svoju medicinsku dokumentaciju i troškove liječenja, na olakšanje patnje i bola, na prigovor, na naknadu štete zbog stručne greške. Također, pacijent ima obavezu da istinito i u potpunosti informiše zdravstvenog radnika o svom zdravstvenom stanju, kao i da poštuje uputstva i poduzima mjere koje mu zdravstveni radnik propiše. Definisane su i obaveze građanina prema zdravstvenoj ustanovi.
GLAVA V - NIVOI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
U ovoj glavi prijedloga zakona propisuje se da se zdravstvena djelatnost obavlja na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite. Definišu se usluge koje zdravstvene ustanove pružaju na ovim nivoima. Javno zdravstvo je poseban oblik zdravstvene djelatnosti koji podrazumijeva organizovanu i sveobuhvatnu aktivnost društva radi očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja stanovništva.
GLAVA VI - ORGANIZOVANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI
-
Zdravstvena ustanova
Predlagač zakona u ovom dijelu definiše vrste zdravstvenih ustanova. Određuju se njihova djelatnost u odnosu na nivo zdravstvene njege koju pružaju te način organizovanja ovih ustanova. Vrste zdravstvenih ustanova su:
1) ambulanta za zdravstvenu njegu i fizioterapiju,
2) ambulanta za liječenje, zdravstvenu njegu i rehabilitaciju,
3) dom za zdravstvenu njegu,
4) apoteka,
5) stomatološka ambulanta,
6) dom zdravlja,
7) specijalistička ambulanta,
8) specijalistički centar,
9) laboratorija,
10) radiološko-stomatološka laboratorija,
11) bolnica,
12) specijalna bolnica,
13) klinički centar,
14) zavod,
15) institut i
16) banka.
-
Nastavna, naučnoistraživačka i druge djelatnosti
U ovom dijelu zakona definiše se mogućnost saradnje zdravstvenih ustanova i visokoškolskih ustanova. Definišu se način uređivanja njihovih međusobnih odnosa te način organizovanja praktične nastave u zdravstvenim ustanovama.
GLAVA VII - OSNIVANJE, RAD I PRESTANAK RADA ZDRAVSTVENE USTANOVE
-
Osnivanje zdravstvene ustanove
Zdravstvene ustanove, prema ovom zakonu, mogu se osnovati kao javna ili kao privatna zdravstvena ustanova. Određuje se ko osniva javne zdravstvene ustanove, a ko može osnovati privatne ustanove i kojega tipa.
-
Plan mreže zdravstvenih ustanova
Skupština lokalne samouprave, na prijedlog Odbora za zdravstvo jedinice lokalne samouprave, a uz saglasnost Ministarstva, donosi Plan mreže zdravstvenih ustanova na teritoriji lokalne samouprave, kojim se obezbjeđuju usluge vanbolničke zdravstvene zaštite, uzimajući u obzir djelatnosti i kapacitete postojećih zdravstvenih ustanova. Plan mreže donosi se na period od pet godina. Vlada donosi Plan mreže zdravstvenih ustanova u Republici na period od pet godina.
-
Početak i prestanak rada zdravstvene ustanove
Propisuju se neophodni uslovi koji se moraju ispuniti da bi zdravstvena ustanova počela sa radom. Javna zdravstvena ustanova obavezna je da prije izgradnje objekta i/ili nabavke medicinske opreme kapitalne vrijednosti izradi i dostavi osnivaču elaborat o opravdanosti investicionog ulaganja. Definišu se način i uslovi za prestanak rada zdravstvene ustanove kako privatne, tako i javne zdravstvene ustanove.
-
Registar zdravstvenih ustanova
Registar zdravstvenih ustanova (u daljem tekstu: Registar) je elektronska, centralna, javna baza podataka o zdravstvenim ustanovama, koju vodi Ministarstvo. Ministarstvo pravilnikom uređuje sadržaj Registra.
GLAVA VIII - ORGANI I STRUČNA TIJELA ZDRAVSTVENE USTANOVE
-
Upravni odbor i direktor
Predlagač definiše da su organi upravljanja u javnoj zdravstvenoj ustanovi Upravni odbor i direktor. Upravni odbor i direktor javne zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Srpska imenuje i razrješava Vlada na prijedlog Ministarstva. Upravni odbor i Direktora javne zdravstvene ustanove čiji je osnivač ili suosnivač lokalna samouprava imenuje i razrješava skupština lokalne samouprave na prijedlog načelnika. Definišu se neophodni uslovi koje lice mora ispunjavati da bi obavljalo funkciju direktora. Određuju se dužnost i prava članova Upravnog odbora, kao i direktora.
-
Aktiv direktora
Aktiv direktora domova zdravlja formira se za područje Republike Srpske i čine ga direktori svih domova zdravlja u RS. Rad aktiva direktora uređuje se pravilnikom. Aktiv direktora vrši savjetodavne dužnosti prema Fondu te utvrđuje najbolje prakse u zdravstvu.
-
Akti zdravstvene ustanove
Upravni odbor javne zdravstvene ustanove donosi statut i druge opšte akte. Direktor javne zdravstvene ustanove donosi Plan ljudskih resursa u zdravstvenoj ustanovi za period od pet godina, uz obaveznu reviziju plana nakon dvije godine primjene, a po potrebi i češće. Direktor također donosi i kućni red koji se bavi pravilima od značaja za održavanje kućnog reda u zdravstvenoj ustanovi.
-
Kolegijum i etički odbor
Stručna tijela javne zdravstvene ustanove su kolegijum i etički odbor. Definišu se nadležnosti i način formiranja ovih tijela.
GLAVA IX - RADNO VRIJEME I ŠTRAJK U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI
Zdravstvena ustanova utvrđuje radno vrijeme i raspored. Propisuje se radno vrijeme u ustanovama koje rade 24 sata, kao i organizovanje dežurstava. Zaposleni u zdravstvenoj ustanovi imaju pravo na štrajk u skladu sa posebnim propisom kojim je uređena oblast štrajka.
GLAVA X - ZDRAVSTVENI RADNIK I ZDRAVSTVENI SARADNIK
U ovom dijelu zakona predlagač propisuje uslove koje zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici moraju ispunjavati u smislu nivoa obrazovanja. Zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik obavljaju pripravnički staž u trajanju od šest mjeseci. Zdravstveni radnik koji je završio integrisani studij medicine ili stomatologije ne obavlja pripravnički staž. O pripravničkom stažu vode se prateće evidencije te se obavlja pod nadzorom mentora. Zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik dužni su da poslije završenog visokog ili srednjeg obrazovanja i obavljenog pripravničkog staža polažu stručni ispit. Troškove polaganja stručnog ispita, u iznosu od 50% najniže neto plate, snosi zdravstveni radnik sa završenim srednjim obrazovanjem. Troškove polaganja stručnog ispita, u iznosu najniže neto plate u entitetu u prethodnoj godini, snosi zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik sa završenim visokim obrazovanjem. Propisuje se da je zdravstvena komora samostalna, profesionalna organizacija zdravstvenih radnika te se uređuju njeno organizovanje i djelovanje.
GLAVA XI - STRUČNO USAVRŠAVANJE ZDRAVSTVENOG RADNIKA I ZDRAVSTVENOG SARADNIKA
Predlagač zakona definiše da stručno usavršavanje zdravstvenog radnika i zdravstvenog saradnika, u smislu ovog zakona, obuhvata specijalizaciju, subspecijalizaciju, kontinuiranu edukaciju i dodatnu edukaciju. Godišnji plan specijalizacija i/ili subspecijalizacija za entitet, na osnovu prikupljenih informacija od relevantnih institucija (Institut za javno zdravstvo, medicinski fakulteti, Ljekarska komora i sl.), utvrđuje Komisija za utvrđivanje Godišnjeg plana specijalizacija i/ili subspecijalizacija. Godišnji plan objavljuje se u Službenom glasniku. Definišu se postupak i procedura za dodjele specijalizacija i/ili subspecijalizacija. Pojedinačna prava i obaveze između kandidata i zdravstvene ustanove definišu se međusobnim ugovorom. Zdravstvena ustanova je, prema ovom prijedlogu zakona, obavezna da ugovorom obaveže kandidata na rad nakon završene specijalizacije, odnosno subspecijalizacije, u dvostrukom trajanju od propisanog vremena trajanja specijalizacije, odnosno subspecijalizacije. Direktor zdravstvene ustanove donosi odluku o izboru kandidata, na osnovu obavljenog javnog konkursa. Troškove specijalizacije snosi kandidat. Dalje, u ovom dijelu zakona definiše se obaveza polaganja specijalističkog ispita, kao i uslovi neophodni za izbor u zvanje primarijusa, te organizacija procesa kontinuirane edukacije.
GLAVA XII - PRUŽANJE USLUGA U OBLASTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
-
Usluge u oblasti zdravstvene zaštite
U ovom dijelu zakona definiše se pojam pružanja zdravstvene zaštite i šta on obuhvata. Određuju se prioritetne grupe te se uređuje odnos između zdravstvenog radnika i pacijenta. Dalje, određuje se da se pružanje usluga zdravstvene zaštite na svim nivoima obezbjeđuje uspostavljanjem jedinstvenog sistema upućivanja pacijenata sa jednog na drugi nivo zdravstvene zaštite ili unutar istog nivoa zdravstvene zaštite. Jedinstveni sistem upućivanja pacijenata podrazumijeva postojanje integrisanog zdravstvenog informacionog sistema. Također, uređen je način upućivanja laboratorijskih uzoraka i način hitnog zbirnjavanja oboljelog i povrijeđenog lica. Nalaže se da organizator javnog skupa mora imati obezbijeđena sanitetska vozila i medicinske timove. Pacijent ima pravo na samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove. Uređuju se način i dokumentacija za otpust pacijenata iz zdravstvenih ustanova. Definiše se postupak i način upravljanja medicinskim otpadom, korištenje telemedicine i mobilnog zdravstva.
-
Medicinska dokumentacija
Propisuju se obaveza vođenja medicinske dokumentacije, njena povjerljivost te uspostava integrisanog zdravstvenog informacionog sistema.
-
Profesionalna tajna
Zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik obavezni su čuvati kao profesionalnu tajnu sve činjenice i podatke o zdravstvenom stanju građanina.
-
Zdravstvena tehnologija
Procjenu nove zdravstvene tehnologije i davanje mišljenja o procjeni zdravstvene tehnologije obavlja Institut za javno zdravstvo, na osnovu analize medicinskih, etičkih, društvenih i ekonomskih posljedica i efekata razvijanja, širenja ili korišćenja zdravstvenih tehnologija u pružanju zdravstvene zaštite. Troškove postupka izdavanja saglasnosti za korišćenje nove zdravstvene tehnologije u iznosu od 50 KM snosi podnosilac zahtjeva.
-
Komplementarna medicina
Propisuje se da se u pružanju zdravstvene zaštite mogu primjenjivati i stručno provjerene tradicionalne i komplementarne metode i postupci. Definisane su metode komplementarne medicine.
-
Referentni centar zdravstvene ustanove
Propisuju se uslovi za sticanje svojstva referentnog centra i referentne laboratorije te procedure za davanje ovakvog statusa.
GLAVA XIII - UTVRĐIVANJE UZROKA SMRTI I POSTUPANJE SA LJUDSKIM TIJELOM I NJEGOVIM DIJELOVIMA
U ovom dijelu zakona uređuju se postupak za utvrđivanje smrti pacijenta, uslovi za obdukciju, postupak sa tijelom umrlog te preuzimanje tijela. Zakon propisuje da se organi, tkiva i ćelije, kao dijelovi ljudskog tijela, mogu uzimati i transplantirati drugim licima, ako je to medicinski opravdano i ako su ispunjeni uslovi koji su utvrđeni propisima kojima je uređena oblast transplantacije organa, tkiva i ćelija.
GLAVA XIV - PROCJENA I UNAPREĐENJE KVALITETA I SIGURNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
-
Agencija za certifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske
U ovom dijelu, predlagač zakona predviđa osnivanje Agencije za certifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske (u daljem tekstu: Agencija). Agencija obavlja stručne, regulatorne i razvojne poslove u vezi sa procjenom i unapređenjem kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite i druge poslove poslove u skladu sa zakonom.
-
Unutrašnji sistem kontinuiranog unapređenja kvaliteta i sigurnosti
Propisuje se obaveza zdravstvenih ustanova da uspostave, razvijaju i održavaju unutrašnji sistem kontinuiranog unapređenja kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite. Propisuju se način interne provjere kvaliteta, te odgovorne osobe.
-
Mehanizmi za osiguranje kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite
Predviđen je mehanizam procjena kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite.
-
Certifikacija i akreditacija zdravstvene ustanove
Certifikacija je obavezna za sve zdravstvene ustanove i vrši se svakih sedam godina. Definišu se standardni i proces certifikacije.
GLAVA XV - REKLAMIRANJE I OGLAŠAVANJE ZDRAVSTVENE USTANOVE
Pravnom i fizičkom licu zabranjeno je da reklamira zdravstvene usluge, stručno-medicinske postupke i metode zdravstvene zaštite, odnosno usluge komplementarne medicine. Zdravstvena ustanova i zdravstveni radnik mogu u medijima oglašavati naziv zdravstvene ustanove, djelatnost, adresu, elektronsku adresu, internet-stranicu, telefon, radno vrijeme, standard sa kojim je usklađen rad, kao i ime i prezime, stručno, strukovno i akademsko zvanje zdravstvenog radnika koji pruža zdravstvene usluge.
GLAVA XVI - FINANSIRANJE RADA ZDRAVSTVENE USTANOVE
Definišu se način i izvori finansiranja za javne zdravstvene ustanove. Definišu se uslovi za potpisivanje ugovora sa Fondom. Propisani su uslovi pod kojima Fond može potpisati ugovore i sa privatnim zdravstvenim ustanovama. Ovi uslovi se ogledaju, između ostaloga, u smanjivanju liste čekanja na pojedine zdravstvene usluge, ukoliko usluga ne postoji u javnim zdravstvenim ustanovama i sl.
GLAVA XVII – NADZOR
Upravni i stručni nadzor nad primjenom ovoga zakona vrši Ministarstvo. Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Republička uprava za inspekcijske poslove. Definisana su ovlaštenja inspektora pri vršenju nadzora i izricanju mjera.
GLAVA XVIII - KAZNENE ODREDBE
Predviđaju se novčane kazne i uslovi za njihovo izricanje u iznosima od 500 KM do 100.000 KM za pravna lica koja prekrše odredbe ovoga zakona. Fizička lica mogu za postupanja protivno ovom zakonu dobiti novčane kazne od 100 do 500 KM.
GLAVA XIX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Definišu se stupanje na snagu ovoga zakona, rokovi i obaveza donošenja odgovarajućih podzakonskih akata.