U odnosu na važeći zakon, najznačajnije izmjene odnose se na odredbe koje se tiču dokumentacije koja se prilaže uz zahtjev za odobravanje detaljnih geoloških istraživanja mineralnih sirovina, licenci za obavljanje poslova detaljnih geoloških istraživanja, vršenje geoloških istraživanja u naseljima te naknada za izdavanje geoloških licenci, kao i licenci za polaganje stručnog ispita i reviziju elaborata.
Glava I sadrži osnovne odredbe, kojima se definišu predmet, cilj i načela ovog zakona. Sprovođenje geoloških istraživanja u RS zasniva se na načelima: kontinuiranog snabdijevanja dovoljnim količinama mineralnih sirovina neophodnih za jačanje i održivost tržišne privrede, poštovanja pravila struke i primjene najboljih metoda i sredstava pri geološkim istraživanjima da bi se unaprijedila održivost projekata i opšta bezbjednost, prevencije od opasnosti, štete ili zagađivanja životne sredine, garantovanja sigurnosti i usklađenosti istražnih prava. Također, ova glava daje objašnjenja pojmova sadržanih u tekstu zakona te sadrži odredbu koja navodi da gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za označavanje muškog i ženskog roda podrazumijevaju oba spola.
Glava II propisuje uslove i način izvođenja geoloških istraživanja. Odredbama u ovoj glavi uređuje se, između ostalog: vrste geoloških istraživanja, način izrade i revizije programa i projekata u procesu geoloških istraživanja, istražni prostor, odobravanje detaljnih geoloških istraživanja te način izrade i revizije elaborata. Geološka istraživanja definisana su kao kompleksan proces i niz aktivnosti koje obuhvataju primjenu odgovarajućih metoda i tehničkih sredstava, a koja se izvode sa zakonom propisanim ciljevima, a dijele se na osnovna geološka istraživanja, detaljna geološka istraživanja i geološka istraživanja u toku eksploatacije mineralnih sirovina. Definisano je da se osnovna geološka istraživanja kao poslovi od opšteg interesa za RS finansiraju iz budžeta RS i drugih izvora te da su rezultati osnovnih geoloških istraživanja podloga za projektovanje detaljnih geoloških istraživanja. Detaljna geološka istraživanja obuhvataju istraživanja koja se izvode za različite potrebe, između ostalog, za utvrđivanje mineralnih resursa i rezervi mineralnih sirovina i inženjerskogeoloških i hidrogeoloških uslova njihove eksploatacije, za potrebe utvrđivanja, korišćenja i zaštite resursa i rezervi podzemnih voda i geotermalnih resursa te inženjerskogeološka, geotehnička i hidrogeološka istraživanja geološke sredine i slična istraživanja. Detaljna inženjerskogeološka i geotehnička istraživanja obavezno se vrše za potrebe planiranja, projektovanja i izgradnje različitih objekata, poput aerodroma i heliodroma, tunela, hidroelektrana, termoelektrana, autoputeva, magistralnih i regionalnih puteva, željezničkih pruga itd.
Nadalje, definisano je za koje se potrebe izvode geološka istraživanja u toku eksploatacije mineralne sirovine, koja obuhvataju geološko-rudarske istražne radove za potrebe racionalne eksploatacije mineralnih sirovina, zaštitu i osiguranje radne sredine, zaposlenih, opreme i objekata u odobrenom eksploatacionom polju. Ova vrsta istraživanja isključivo se odnosi na pravna lica koja posjeduju ugovor o koncesiji za eksploataciju mineralne sirovine. Prilikom izrade ovog zakona odlučeno je da se ova istraživanja definišu kao posebna kategorija istraživanja. Koncesionar je u obavezi da izvodi ova istraživanja te da na osnovu geoloških istražnih radova i radova na eksploataciji izrađuje geološke planove i detaljne geološke karte eksploatacionog polja.
Kao novina u ovom zakonu, nalazi se odredba člana 12, kojom je propisano da se geološki istražni radovi ne smiju izvoditi u naseljima na razdaljini manjoj od 100 m od stambenih objekata, osim inženjerskogeoloških, geotehničkih i hidrogeoloških istraživanja. Važeći zakon zabranjuje geološko ispitivanje tla u naseljenom području, a na ovaj način će takva ispitivanja biti moguća, s tim da se mogu vršiti u udaljenosti od najmanje 100 metara od najbližih kuća. Naime, važeći zakon u članu 9. sadrži odredbu koja zabranjuje geološka istraživanja mineralnih sirovina na prostoru na kojem se nalaze: naselja, javne saobraćajnice, vodoprivredni objekti, vodovodi, područja izvora mineralnih, termalnih i drugih voda, spomenici kulture, prirodne rijetkosti, groblja i druga dobra u opštoj upotrebi, kao i na području koje je proglašeno zaštićenim (nacionalni parkovi, zaštićene šume, mineralna vrela i drugo). Izuzetno Vlada može, ako je to u javnom interesu, donijeti o odluku kojom se odobrava istraživanje na ovim prostorima. Predloženi zakon ne sadrži ovakve odredbe, već propisuje da se detaljna geološka istraživanja u područjima koja su proglašena zaštićenim mogu izvoditi u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita prirode i aktom o proglašenju zaštićenog područja na kom su planirana istraživanja, te da se geološki istražni radovi ne smiju izvoditi u naseljima na razdaljini manjoj od 100 m od stambenih objekata, osim inženjerskogeoloških, geotehničkih i hidrogeoloških istraživanja.
Prema ovom zakonu, detaljna geološka istraživanja, istražno bušenje i stručni nadzor pri izvođenju detaljnih geoloških istraživanja vrši pravno lice koje posjeduje licencu za detaljna geološka istraživanja, istražno bušenje i stručni nadzor pri izvođenju detaljnih geoloških istraživanja. Novina u ovom zakonu u odnosu na važeći je što će se, umjesto jedne licence za obavljanje poslova detaljnih geoloških istraživanja, izradu i reviziju geološke dokumentacije, stručni nadzor i vođenje knjige evidencije rezervi mineralne sirovine, izdavati tri licence, i to:
1) licenca koju bi dobijala pravna lica koja su potpuno kadrovski i tehnički osposobljena za obavljanje poslova detaljnih geoloških istraživanja, stručni nadzor i istražno bušenje sa jezgrovanjem, izradu i reviziju geološke dokumentacije (naknada za dobijanje ove najsloženije licence je ista kao i u važećem zakonu i iznosi 1.000 KM),
2) licenca koju bi dobijala pravna lica koja su kadrovski i tehnički osposobljena za obavljanje poslova detaljnih geoloških istraživanja, izradu i reviziju geološke dokumentacije i stručni nadzor, bez mogućnosti da obavljaju poslove istražnog bušenja, jer nisu tehnički opremljena za obavljanje navedenog posla (naknada za dobijanje ove licence je 500 KM),
3) licenca koju bi dobijala pravna lica ili preduzetnici koji su kadrovski i tehnički osposobljeni za obavljanje poslova istražnog bušenja. Predviđeno je da ovu licencu mogu dobiti pravna lica, ali i preduzetnici koji su kadrovski osposobljeni, a imaju i opremu za obavljanje poslova istražnog bušenja sa jezgrovanjem. Na ovaj način, a što do sada nije bio slučaj, u oblast geoloških istraživanja, u segmentu istražnog bušenja, uključili bi se i preduzetnici (naknada za izdavanje ove licence je 500 KM). Dakle, ovim zakonom se prvi put preduzetnicima omogućava da obavljaju određene poslove u oblasti geoloških istraživanja.
Predlagač u obrazloženju ovog rješenja ističe da pravna lica koja žele da dobiju jednu od ove tri licence neće biti dodatno finansijski opterećena u odnosu na važeće zakonsko rješenje.
Kada je u pitanju revizija projekta detaljnih geoloških istraživanja, ovu reviziju vrši pravno lice koje posjeduje odgovarajuću licencu. Također je propisan način na koji odgovorno lice u tom pravnom licu imenuje komisiju za reviziju projekta te ko može biti član komisije za reviziju. Prema odredbi člana 26, poslove odgovornog revidenta može obavljati stručno lice sa završenim studijem geologije odgovarajućeg smjera, kojim se stiče minimalno 240 ECTS bodova, a koje ima najmanje pet godina radnog iskustva u oblasti geologije i položen stručni ispit. Ovim članom propisane su i obaveze i način postupanja komisije za reviziju projekta detaljnih istraživanja. U odnosu na važeći zakon, propisuje se da se u komisiju za reviziju projekta detaljnih geoloških istraživanja obavezno imenuje jedan član sa liste koju svojom odlukom utvrđuje ministar na osnovu sprovedenog javnog poziva za prijavu stručnih lica za privremeni rad u stručnim komisijama. Prijavu na ovaj javni poziv može podnijeti stručno lice sa završenim studijem geologije odgovarajućeg smjera, kojim se stiče minimalno 300 ECTS bodova, ili sa 20 godina radnog iskustva u oblasti geoloških istraživanja. Predlagač kao cilj ove novine navodi potrebu da se obezbijedi veći nivo samostalnosti, odgovornosti i nezavisnosti komisije za reviziju projekata.
U vezi sa odobravanjem detaljnih geoloških istraživanja, propisana je nadležnost Ministarstva energetike i rudarstva za odobravanje projekta ovih istraživanja. Novine u odnosu na važeći zakon odnose se na dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje odobrenja za istraživanje. Važeći zakon ne definiše u potpunosti dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za odobravanje detaljnih geoloških istraživanja mineralnih sirovina. Od podnosioca zahtjeva, u skladu sa Pravilnikom o odobravanju detaljnih geoloških istraživanja, tražena je ovjerena izjava da je riješio imovinsko-pravne odnose na katastarskim parcelama na kojima će se izvoditi istraživanja. Prema predlagaču, ova odredba je u praksi stvarala velike probleme, jer postoje slučajevi u kojima su podnosioci zahtjeva dostavljali ove izjave, a kasnije se ispostavilo da imovinsko-pravni odnosi sa vlasnicima parcela nisu riješeni. Predloženim izmjenama definiše se da istraživanje neće biti odobreno ukoliko se uz zahtjev ne priloži dokaz da su riješeni imovinsko-pravni odnosi na prostoru na kome će se izvoditi istražni radovi, sa klauzulom povrata u pređašnje stanje. Kao dokaz se može priložiti notarski ovjerena saglasnost vlasnika parcela, uz punomoć suvlasnika, notarski obrađen ugovor o zakupu parcele za period važenja odobrenja ili notarski obrađen ugovor o kupoprodaji parcele. Nadalje, u odnosu na važeće zakonsko rješenje, ovim nacrtom predviđeno je da se u postupak odobravanja uključe i lokalne zajednice na čijoj će se teritoriji izvoditi detaljna geološka istraživanja mineralne sirovine, koje će dati svoje mišljenje vezano za istraživanje mineralne sirovine na traženom lokalitetu i čiju je saglasnost također potrebno priložiti uz zahtjev. Osim toga, predviđeno je da se za dubinsko bušenje preko 500 m traži i mišljenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju o potrebi sprovođenja procjene uticaja na životnu sredinu. Još jedna novina u ovom nacrtu jeste da će se od podnosioca zahtjeva za odobravanje detaljnih geoloških istraživanja tražiti i dokaz o uplaćenoj naknadi za korištenje podataka osnovnih geoloških istraživanja (kao što su osnovne geološke karte i tumači) iz Fonda stručne dokumentacije, koji su služili kao podloga za izradu projekta detaljnih geoloških istraživanja, u iznosu od 150 KM/km2. Ova naknada je prihod budžeta RS.
Nacrtom je povećan i maksimalan iznos naknade za reviziju elaborata o rezervama mineralnih sirovina za 2.000 KM, sa 10.000 KM na 12.000 KM.
Osim navedenih, Glava II reguliše pitanje polaganja stručnog ispita iz oblasti geologije, kao i način izdavanja i oduzimanja licenci propisanih ovim zakonom, koja također sadrže nekoliko novih rješenja.
Naknada za polaganje stručnog ispita sa 400 KM, koliko se sada plaća, povećana je na 500 KM. Predlagač ovo opravdava time što stručni ispit sadrži i opšti i posebni dio te ističe da je i, pored ovog povećanja, ovo najniži iznos koji kandidati plaćaju za polaganje stručnog ispita ovog tipa, poredeći ga sa drugim institucijama koje imaju stručni ispit sa opštim i posebnim dijelom (npr. građevina), gdje je visina naknade veća. Kada je u pitanju postupak za izdavanje i oduzimanje licenci, s obzirom na to da su uvedene tri vrste licenci koje se u oblasti geoloških istraživanja mogu izdavati, utvrđeni su različiti iznosi naknade. Prema važećem zakonu, naknada za izdavanje geološke licence iznosila je 1.000 KM, a prema ovom nacrtu, naknada za izdavanje licence pravnom licu koje ispuni uslove za obavljanje svih poslova u oblasti geoloških istraživanja iznosit će također 1.000 KM, dok za pravna lica koja dobiju licencu za obavljanje poslova detaljnih geoloških istraživanja, izradu i reviziju geološke dokumentacije i stručni nadzor, bez mogućnosti da obavljaju poslove istražnog bušenja, te pravna lica koja dobiju licencu za obavljanje poslova istražnog bušenja, naknada će iznositi 500 KM po licenci.
U konačnici, ovom glavom obuhvaćene su odredbe koje se tiču uspostavljanja i održavanja Geološkog informacionog sistema (Geo1ISRS), koji predstavlja osnovu za sagledavanje geoloških resursa Republike, sprovođenje svih aktivnosti u oblasti geološkog planiranja, odlučivanja i projektovanja istražnih radova i ostvarivanja globalne geokomunikacije, te odredbe koje regulišu pitanje naknada za korištenje Fonda stručne dokumentacije, kao zbirke geološke dokumentacije koja se čuva u Geološkom zavodu. Također, propisan je način čuvanja jezgara istražnih bušotina u Banci jezgara istražnih bušotina, koju formira Geološki zavod, te utvrđena obaveza nosiocu prava na istraživanje da Geološkom zavodu omogući uzimanje dijela jezgra koje je od interesa za formiranje Banke jezgara istražnih bušotina, a da se ne ugroze rezultati detaljnih geoloških istraživanja.
U Glavi III definisano je ko vrši upravni, a ko inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona. Upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrši Ministarstvo energetike i rudarstva RS, a inspekcijski nadzor vrši Inspektorat putem nadležne inspekcije. Također, propisano je šta sve nadležni geološki inspektor, pored ovlaštenja definisanih Zakonom o inspekcijama, ima pravo i dužnost da provjeri te koje naredbe ili zabrane nadležni geološki inspektor može da izrekne. Tako nadležni geološki inspektor može, između ostalog, narediti da se utvrđene nepravilnosti i nedostaci otklone u roku koji on odredi, naložiti obustavu radova ukoliko se nepravilnosti ne otklone u ostavljenom roku, zabraniti izvođenje detaljnih geoloških istraživanja ukoliko se detaljna geološka istraživanja mineralne sirovine izvode bez odobrenja za istraživanje, narediti da se obustave ostala geološka istraživanja ukoliko se ona izvode bez projekta koji je izrađen i revidiran od pravnih lica koja ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom te zabraniti obavljanje djelatnosti ukoliko utvrdi da pravno lice ne posjeduje licencu propisanu ovim zakonom. Propisano je koja pravna lica nadležni geološki inspektor ima ovlaštenje da kontroliše i u kom roku da izvijesti Ministarstvo o izvršenom pregledu.
Glava IV sadrži kaznene odredbe. Za kršenje odredbi ovog zakona propisane su novčane kazne koje se mogu izreći pravnom licu, odgovornom licu u pravnom licu i preduzetniku, u rasponu od 1.000 KM do 30.000 KM, u zavisnosti od vrste prekršaja i lica koje je izvršilo prekršaj.
Konačno, Glava V daje prelazne i završne odredbe. Ovim odredbama utvrđen je način postupanja sa postupcima koji se započnu prije stupanja na snagu ovog zakona. Također, propisani su pravilnici koje ministar donosi i rok u kome se oni moraju donijeti te uputstva koja treba da donese direktor Geološkog zavoda i rok u kome to treba da učini, kao i rok od godinu u kom su pravna lica koja obavljaju poslove u oblasti geoloških istraživanja dužna da usklade svoje poslovanje.
Fotografija: nationalgeographic.rs
