Glavu I čine osnovne odredbe kojima se definišu predmet, cilj, kao i načela na kojima počiva osnovno vaspitanje i obrazovanje. Također, ovdje su sadržana i objašnjenja pojmova sadržanih u tekstu zakona te je propisano da gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za označavanje muškog i ženskog roda podrazumijevaju oba spola. Cilj osnovnog vaspitanja i obrazovanja usmjeren je na podsticanje cjelovitog i harmoničnog razvoja učenika u skladu s njegovim sposobnostima kroz sticanje operativnih i funkcionalnih znanja i razvoja kritičkog mišljenja u procesu cjeloživotnog učenja. Naglašena je i zabrana diskriminacije na način da je propisano da svako dijete ima jednaka prava i jednake mogućnosti u osnovnom vaspitanju i obrazovanju bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, što podrazumijeva obezbjeđivanje jednakih uslova za svu djecu pri upisu i tokom samog vaspitanja i obrazovanja. Nastava u osnovnom vaspitanju i obrazovanju izvodi se na službenim jezicima konstitutivnih naroda, uz korišćenje oba pisma – ćirilice i latinice. Novo rješenje predloženo je u vezi s učenicima pripadnicima nacionalnih manjina koji ne koriste službene jezike konstitutivnih naroda. Škola je za ove učenike, uz prethodnu saglasnost Ministarstva prosvjete i kulture RS (u daljem tekstu: Ministarstvo), dužna angažovati lice za podršku sa potrebnom jezičkom kompetencijom pripadnika nacionalne manjine.

Glava II sadrži odredbe o savjetodavnom tijelu u ovoj oblasti, radi unapređenja kvaliteta vaspitanja i obrazovanja, a kao ovo tijelo imenuje se Savjet za razvoj predškolskog, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja, od Vlada RS, na prijedlog Ministarstva.

U Glavi III propisano je osnivanje osnovne škole kao javne ili privatne ustanove, da Vlada, u ime Republike, osniva javnu školu radi ostvarivanja i obezbjeđivanja prava građana na vaspitanje i obrazovanje, a da privatnu školu može osnovati pravno ili fizičko lice, uz saglasnost Vlade, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom. Ova glava sadrži i odredbe o uslovima koje je potrebno obezbijediti za osnivanje i početak rada škole kao javne ustanove, osnivanju osnovnih škola za djecu sa smetnjama u razvoju, osnivanju privatnih škola i ostala pitanja od značaja za osnivanje i prestanak rada škola.

Glavom IV uređuju se pitanja koja se odnose na nastavni plan i program na osnovu kojeg se ostvaruje vaspitno-obrazovni proces, pitanje upotrebe udžbenika i ostalih nastavnih sredstava, uvođenja drugog stranog jezika, zatim donošenja godišnjeg programa rada škole, organizovanje vaspitno-obrazovnog rada u trijadama, sedmično i dnevno opterećenje učenika te trajanje nastavnog časa. Također, reguliše se pitanje definisanja odjeljenja u kojima se realizuje nastavni proces, kao i broj učenika u odjeljenjima, trajanje školske godine te organizovanje vaspitno-obrazovnog rada za učenike na dužem kućnom ili bolničkom liječenju i učenike kojima je na osnovu propisa koji se odnose na izvršenje krivičnih sankcija izrečena zavodska mjera. Osim toga, reguliše se i način organizovanja dodatne, dopunske, pripremne i fakultativne nastave.

Glava V je sasvim novo poglavlje u ovom zakonu, a sadrži odredbe kojima se utvrđuju uslovi i način organizovanja produženog boravka, boravka i programa pred polazak u školu. Tako je utvrđeno da je produženi boravak poseban oblik organizovanog vaspitno-obrazovnog rada sa učenicima u školi prije i/ili nakon završetka nastave, koji podrazumijeva podršku učenicima u ostvarivanju planiranih ishoda učenja kroz jezičko-komunikacijske, matematičko-logičke, socioemocionalne, umjetničke i fizičko-zdravstvene aktivnosti, te da se rad u produženom boravku realizuje na osnovu programa produženog boravka pod rukovodstvom voditelja produženog boravka. Ovim odredbama utvrđeno je i ko može da obavlja poslove voditelja produženog boravka te područja njegovog rada. Produženi boravak u školi finansira se iz sredstava: Ministarstva, koje snosi troškove bruto plata i naknada radnika angažovanih u produženom boravku, i roditelja, koji snose troškove po osnovu obaveza definisanih ugovorom i iz drugih izvora. Jedinica lokalne samouprave, na čijem se području nalazi škola koja organizuje produženi boravak, može da učestvuje u finansiranju produženog boravka tako da snosi troškove rashoda po osnovu korištenja robe i usluga – materijalni troškovi i oprema. Pored produženog boravka, škola u okviru svojih mogućnosti za učenike svih razreda koji koriste organizovan prevoz može da organizuje i boravak. Boravak je oblik rada s učenicima poslije organizovanja nastave do dolaska organizovanog prevoza tokom kojeg se pod rukovodstvom voditelja boravka odvijaju različite aktivnosti predviđene programom rada boravka. Boravak se finansira iz istih sredstava kao i produženi boravak. Osim navedenog, škola može organizovati i program za djecu pred polazak u školu, prilikom čega se primjenjuju propisi kojima se uređuje oblast predškolskog vaspitanja i obrazovanja.

Glava VI definiše način organizovanja ekskurzije, izleta i škole u prirodi i ostalih aktivnosti koje doprinose razvoju učenika. U okviru ovih aktivnosti, škola može da realizuje i programe, projekte i aktivnosti koji podržavaju i njeguju različite kulture, jezike i vjeroispovijesti učenika i zaposlenih. Ovim zakonom dozvoljeno je i da škola može obavljati i proširenu djelatnost, pod uslovom da se njome ne ometa obavljanje vaspitno-obrazovnog procesa. Proširena djelatnost ustanove odnosi se na organizovanje predškolskog programa, proizvodnju i prodaju proizvoda dobivenih kroz rad učeničke zadruge i prevoz učenika, a sredstva stečena kroz proširenu djelatnost mogu se trošiti za potrebe škole, uz prethodnu saglasnost školskog odbora.

Glava VII posvećena je pitanjima od značaja za učenike. Obuhvata pitanja statusa učenika tokom školovanja i njegovog upisa u školu, pa je tako navedena potrebna dokumentacije za upis učenika u školu te propisana potrebna opservacija djeteta ukoliko ima odstupanja od tipičnog razvoja. Nadalje, definisana su prava i dužnosti učenika, regulisana je obaveza škole u slučaju da dijete nije upisano ili da učenik ne pohađa redovno nastavu, kao i prepis učenika u drugu školu. Dobna granica na osnovu koje učeniku prestaje obaveza pohađanja škole postavljena je na 15 godina. Ova glava sadrži i odredbe o prelasku u naredni razred, polaganju popravnog i razrednog ispita, kao i o načinu pohvaljivanja i nagrađivanja učenika koji se ističe u učenju i vladanju i proceduri za ubrzano napredovanje učenika. Za povredu dužnosti i nepoštovanje etičkog kodeksa za učenike osnovne škole, učeniku se može izreći vaspitno-disciplinska mjera, a uz proceduru za izricanje vaspitno-disciplinskih mjera nabrojane su teže povrede dužnosti učenika.

Glavom VIII definiše se status učenika s posebnim vaspitno-obrazovnim potrebama tokom školovanja i njegovog upisa u školu, kao i druga pitanja od značaja za ove učenike. Najprije je navedeno ko su ovi učenici, a zatim je utvrđeno da učenici sa smetnjama u razvoju stiču osnovno vaspitanje i obrazovanje u osnovnim školama ili osnovnim školama za djecu sa smetnjama u razvoju, uz podršku asistenata u slučaju da se utvrdi da je to potrebno. Asistent može biti lice koje ima najmanje srednju stručnu spremu, a dužan je da pruža tehničku pomoć u kretanju i obavljanju higijenskih potreba, komunikaciji i socijalnoj uključenosti te drugoj vrsti pomoći, zavisno od potreba učenika, a na prijedlog nastavnika ili stručne službe škole. Također, propisana je i mogućnost prekida školovanja za učenike sa smetnjama u razvoju kod kojih dođe do pogoršanja zdravstvenog stanja tokom školovanja. Učeniku sa rijetkim bolestima škola treba da obezbijedi uslove za nesmetano pohađanje nastave u skladu sa njegovim specifičnim potrebama i mogućnostima, a Ministarstvo, na zahtjev škole, uz mišljenje doktora medicine specijaliste, može odobriti angažovanje asistenta i ovom učeniku, što također predstavlja novinu u ovom zakonu.

Glava IX uređuje oblast umjetničkog vaspitanja i obrazovanja na način da se osnovno muzičko i baletsko vaspitanje i obrazovanje stiče u umjetničkim školama, prema odobrenim nastavnim planovima i programima, da smjer za osnovno muzičko vaspitanje i obrazovanje u umjetničkoj školi traje od dvije do šest godina, a smjer za osnovno baletsko vaspitanje i obrazovanje traje četiri godine, te da umjetničku školu može da upiše dijete ako položi prijemni ispit kojim se utvrđuje njegova muzička, odnosno baletska sposobnost.

Glava X posvećena je nastavnicima, stručnim saradnicima i ostalim zaposlenima u školi. Prema ovom zakonu, vaspitno-obrazovni rad u školi obavljaju nastavnici, stručni saradnici, voditelji u produženom boravku i voditelji biblioteke. U ovom su poglavlju detaljno propisani uslovi za obavljanje svakog od ovih poslova, njihova područja rada, način i postupak njihovog prijema na upražnjeno radno mjesto, premještaj, disciplinski postupak u slučaju povrede radne obaveze te su taksativno navedene teže povrede radnih obaveza od ovih lica. Također, definisana je oblast stručnog usavršavanja radnika, i to: područja stručnog usavršavanja, praćenje, ocjenjivanje i vrednovanje rada nastavnika, stručnih saradnika, voditelja u produženom boravku i voditelja biblioteke te način napredovanja u stručna zvanja. Za razliku od važećeg zakona, predloženim nacrtom izričito je propisano da rad u školi ne može obavljati lice koje je pravosnažnom presudom osuđivano za krivična djela učinjena protiv dostojanstva ličnosti, zloupotrebe opojnih sredstava, službene dužnosti, spolnog integriteta, zlostavljanja djeteta, spolnog i drugog nasilja nad djetetom ili maloljetnim licem, kao i lice koje se vodi u Registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece. Osim toga, zaposleni u školi dužni su da preduzimaju mjere zaštite prava učenika te da, u slučaju kršenja tih prava, posebno svih oblika nasilja nad učenikom, djeluju u skladu sa protokolom o postupanju u slučaju nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja djece/učenika.

U Glavi XI utvrđuje se način upravljanja i rukovođenja školom i procedure upravljanja i rukovođenja. Tako se za organ upravljanja u školi određuje školski odbor, dok direktor rukovodi radom škole. Propisani su i uslovi za obavljanje poslova direktora, a utvrđena je i njegova odgovornost za zakonitost rada i za uspješno obavljanje djelatnosti škole, kao i poslovi koje je dužan obavljati. Pored navedenog, ova glava reguliše prestanak dužnosti direktora i definiše razrješenje dužnosti direktora prije isteka mandata. Uređeno je i da škola koja ima više od 24 odjeljenja može imati pomoćnika direktora. Uz navedene organe upravljanja, definisano je da se u školi kao savjetodavno tijelo formira savjet roditelja, a pored ovog savjeta, postoji također i savjet učenika. Svako odjeljenje u školi ima odjeljenjskog starješinu koji je pedagoški, organizacioni i administrativni rukovodilac odjeljenja.

Odredbama sadržanim u Glavi XII definišu se način priznavanja svjedočanstava iz inostranstva, predmet postupka priznavanja, odnosno izjednačavanja inostrane školske isprave, te čuvanje i vođenje dokumentacije priložene uz zahtjev za priznavanje ili izjednačavanje inostrane školske isprave.

Nacrtom se također uređuju način dokumentovanja, evidencije, izdavanja javnih isprava i upotreba pečata u školi.

Glava XIII odnosi se na dokumentaciju, evidenciju, javne isprave i pečat. Škola je dužna da vodi pedagošku dokumentaciju i evidenciju, a koja se vodi u pisanom i elektronskom obliku kroz Jedinstveni informacioni sistem Ministarstva (eDnevnik). U ovom poglavlju navedeni su način čuvanja i obrade ličnih podataka, postupanje u slučaju pogrešnog upisa ličnih podataka te je detaljno navedeno koju dokumentaciju i evidenciju vode i za koje su javne isprave ovlaštene da ih izdaju. Predviđen je i rok trajanja određenih dokumenata koji proizlaze iz nadležnosti škola. Određen je i način kada se izdaju đačke knjižice i svjedočanstva o završenom razredu. Vjerodostojnost ovih javnih isprava utvrđuje se pečatom, a direktor škole će ovlastiti službeno odgovorno lice za upotrebu i čuvanje pečata. Određeno je da svaka osoba na zahtjev može dobiti duplikat javne isprave nakon proglašavanja javne isprave nevažećom u Službenom glasniku Republike Srpske. U slučaju da pojedinac želi duplikat javne isprave, a arhivska građa je uništena, nestala ili nedostupna, može podnijeti zahtjev nadležnom sudu zbog utvrđivanja završenog školovanja. U tom slučaju, rješenje nadležnog suda zamjenjuje javnu ispravu o završenom razredu osnovne škole.

Poglavljem XIV reguliše se ishrana učenika u školi. Pri tome je utvrđeno da je ishrana učenika organizovana u danima kada traje nastava, u skladu sa školskim kalendarom, kojom se obezbjeđuje pravilna i uravnotežena ishrana kao bitan preduslov za pravilan rast i razvoj te očuvanje i unapređenje zdravlja učenika. Pravilna i uravnotežena ishrana podrazumijeva usklađivanje izbora, pripreme i količine hrane u odnosu na uzrast, spol, energetske i nutritivne zahtjeve učenika u skladu sa standardima i normativima ishrane djece u osnovnoj školi.  Školska ishrana za učenike podrazumijeva đačku užinu, po pravilu, za vrijeme velikog odmora. Škola može imati školsku kuhinju, a hrana u školama koje u svom sastavu nemaju školsku kuhinju obezbjeđuje se putem restorana registrovanog za pružanje usluge keteringa, u skladu sa propisom o razvrstavanju i minimalnim uslovima za rad ugostiteljskih objekata. Roditelji učenika plaćaju školsku ishranu.

Glava XV odnosi se na vrednovanje kvaliteta rada škole, koje se uređuje na način da se u školi, radi unapređivanja kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada, sprovodi samovrednovanje i spoljašnje vrednovanje rada škole, a propisana su i ključna područja rada u školi, koja čine okvir standarda kvaliteta rada škole.

U Glavi XVI utvrđuje se izvor obezbjeđivanja sredstava za rad škole koju osniva RS na način da se sredstva za rad ove škole obezbjeđuju se iz: budžeta Republike RS, budžeta jedinice lokalne samouprave na čijem se području škola nalazi i drugih izvora. Također, određuje se koja sredstva obezbjeđuje Vlada, a koja sredstva obezbjeđuje jedinica lokalne samouprave. Škola može također obezbjeđivati sredstva iz vlastitih prihoda – izdavanjem školskog prostora i na druge načine, o čemu odluku donosi školski odbor.

Glava XVII bavi se pravnim nadzorom nad zakonitošću rada škole, stručno-pedagoškim nadzorom i inspekcijskim nadzorom nad primjenom zakona i podzakonskih propisa. Nadzor nad zakonitošću rada škole vrši Ministarstvo, stručno-pedagoški nadzor vrši Republički pedagoški zavod, a inspekcijski nadzor nad primjenom zakona i podzakonskih propisa iz oblasti osnovnog vaspitanja i obrazovanja vrši Republička prosvjetna inspekcija u sastavu Republičke uprave za inspekcijske poslove.

U Glavi  XVIII definisane su novčane kazne škole i odgovornih lica u slučaju prekršaja, ali i novčane kazne za roditelje koji krše odredbe ovog zakona. Novčane kazne za školu i odgovorno lice u školi kreću se u rasponu od 1.000 do 3.000 KM (po važećem zakonu do 5.000 KM), u zavisnosti od težine prekršaja. Novčanom kaznom od 100 KM do 500 KM kazniće se za prekršaj roditelj ako ne upiše dijete u osnovnu školu ili ako dijete neopravdano izostaje iz škole više od 25 časova, što je propisano i važećim zakonom. Nešto više novčane kazne utvrđene su za prestanak rada škole zbog krivice osnivača, pa će se tako, ako škola koju je osnovalo pravno lice prestane da radi zbog krivice osnivača, osnivač kazniti novčanom kaznom od 15.000 KM, a odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 3.000 KM. Ako škola koju je osnovalo fizičko lice prestane da radi zbog krivice osnivača, osnivač se kažnjava novčanom kaznom od 10.000 KM.

U Glavi XIX, koja sadrži prelazne i završne odredbe, između ostalog, utvrđeno je da radnici koji su po propisima važećim do stupanja na snagu ovog zakona ispunjavali uslove stepena i vrste stručne spreme mogu i dalje obavljati rad u školi i ravnopravno konkurisati na radna mjesta u školi. U konačnici, utvrđeno je koje će propise ministar donijeti na osnovu odredaba ovog zakona te da će se do donošenja tih propisa primjenjivati propisi koji nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona. Škole su dužne svoju organizaciju i opšte akte uskladiti sa odredbama ovog zakona, a stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 44/17, 31/18, 84/19, 35/20 i 63/20). 

Fotografija: Standard