Ovim zakonom potpunije je definisan cilj predškolskog vaspitanja i obrazovanja. Cilj predškolskog vaspitanja i obrazovanja u RS, u smislu ovog zakona, jeste podsticanje dječjeg razvoja, učenje zasnovano na iskustvu i interesovanjima, sticanje novih iskustava i proširivanje znanja o sebi, drugim ljudima i svijetu oko sebe potrebnih za dalje vaspitanje i obrazovanje i uključivanje djece u društvenu zajednicu, poštujući i uvažavajući prava i mogućnosti djece.

Također, definisano je da Vlada RS, na prijedlog ministra, imenuje i formira Savjet za razvoj predškolskog, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja kao posebnog zakonodavnog tijela, čiji članovi imaju pravo na mjesečnu naknadu za rad, i to predsjednik Savjeta 10%, a član Savjeta 5% najniže neto plate u RS za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem se imenovao Savjet. Savjet ima 15 članova, koji se putem javnog poziva biraju iz reda akademika, univerzitetskih nastavnika i saradnika, profesora, nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika iz oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja. Struktura članova Savjeta, po pravilu, odražava nacionalni sastav konstitutivnih naroda i ostalih, a prilikom imenovanja članova Savjeta obezbijedit će se ravnopravna zastupljenost polova, u skladu sa zakonom. Mandat Savjeta traje četiri godine. 

Članom 5. ovog zakona dopunjen je član 16. važećeg zakona, kojim se definiše da primjenu Programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja provjerava inspektor – prosvjetni savjetnik.

Članom 6. mijenja se član 19. stav (10) važećeg zakona, kojim se propisuje nadležnost prosvjetne i tržišne inspekcije nakon registracije igraonica, a u skladu sa ovim zakonom, propisima kojima je uređena registracija privrednih društava i propisom kojim se propisuju standardi i normativi za oblast predškolskog vaspitanja i obrazovanja.

Članom 7. izmijenjen je i dopunjen član 24. važećeg zakona, kojim se preciznije definišu produženi boravak za učenike prve trijade te područja rada voditelja produženog boravka. Produženi boravak je poseban oblik organizovanog vaspitno-obrazovnog rada sa učenicima, prije i/ili nakon završetka nastave, koji podrazumijeva podršku učenicima u ostvarivanju planiranih ishoda učenja kroz jezičko-komunikacijske, matematičko-logičke, socioemocionalne, umjetničke i fizičko-zdravstvene aktivnosti. Područja rada voditelja produženog boravka su: planiranje i programiranje rada, neposredno vaspitno programiranje rada, neposredno vaspitno-obrazovni rad, dokumentovanje i evaluacija vaspitno-obrazovnog rada, stručno usavršavanje i sl.

Nadalje, članom 8. ovog zakona dopunjen je član 25. važećeg zakona na način da je dodat novi stav (3) kojim se definiše da u vaspitnoj grupi koju pohađaju djeca koja ne poznaju službene jezike konstitutivnih naroda predškolska ustanova može angažovati lice za podršku sa potrebnom jezičkom kompetencijom.

Škole za djecu sa smetnjama u razvoju dužne su da ministru prosvjete i kulture dostavljaju polugodišnji izvještaj o radu.

Članom 10. mijenja se važeći zakon na način da se propisuje da će predškolske ustanove primjenjivati inoviran Program predškolskog vaspitanja i obrazovanja. 

Dalje, članom 11. izvršena je izmjena u članu 37. stav (1) ovog zakona, kojim se propisuje dokumentacija potrebna za upis djece u predškolsku ustanovu. Na ovaj način definisano je da će ovlašteno lice predškolske ustanove, uz saglasnost roditelja, moći preuzeti elektronski oblik izvoda iz matične knjige rođenih s ciljem pojednostavljivanja procedura i formalnosti te stvaranja olakšica za roditelje djece. 

Također, članom 12. mijenja se član 38. važećeg zakona na način da se definiše da su roditelji djeteta koje nije pohađalo predškolsku ustanovu duže od 15 kalendarskih dana dužni da dostave mišljenje nadležnog pedijatra o tome da li dijete može nastaviti sa pohađanjem predškolske ustanove.

Članom 14. izvršena je dopuna važećeg zakona, kojom su definisana područja rada vaspitača, kao i da poslove koordinatora organizacione jedinice predškolske ustanove obavljaju vaspitači koordinatori. Tako je propisano da su područja rada vaspitača planiranje vaspitno-obrazovnog rada, neposredni vaspitno-obrazovni rad, podrška dječjem razvoju i učenju, praćenje, vrednovanje i dokumentovanje razvoja djece, kreiranje okruženja za razvoj i učenje, partnerstvo sa porodicom i okruženjem, profesionalni razvoj i učešće u radu i razvoju predškolske ustanove i vaspitno-obrazovnog sistema. Također, članom 15. definisana su i područja rada stručnih saradnika te je predviđena obaveza donošenja Pravilnika o standardima rada vaspitača i stručnih saradnika u predškolskoj ustanovi. 

Nadalje, članom 16. preciznije je definisano koje uslove trebaju da ispunjavaju lica koja obavljaju poslove vaspitača i stručnih saradnika u predškolskim ustanovama i ustanovama koje obavljaju djelatnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja, dok je članom 17. preciznije definisan način stručnog usavršavanja vaspitno-obrazovnih radnika i direktora predškolskih ustanova, a članom 18. definisan je način praćenja i vrednovanja rada vaspitno-obrazovnih radnika te napredovanja u stručna zvanja. Pored vaspitno-obrazovnih radnika, direktor prati i ocjenjuje rad ostalih radnika te ih na osnovu postignutih rezultata pohvaljuje i nagrađuje u skladu sa opštim aktima ustanove. U zavisnosti od ostvarenih rezultata i ocjena u radu, vaspitno-obrazovni radnici mogu postepeno napredovati u sljedeća stručna zvanja, i to: mentor, savjetnik, viši savjetnik. 

Ovim zakonom dodat je novi član 56a. kojim je definisano da na poslovima preventivno-zdravstvene zaštite, ishrane i njege djece može biti angažovan doktor medicine, specijalista pedijatrije i/ili nutricionista – dijetetičar te je definisan opis poslova angažovanog lica. Zadatak ovih radnika je da svojim stručnim znanjem i djelovanjem unapređuju cjelokupnu djelatnost predškolske ustanove i pružaju stručnu podršku i usluge pomoći djeci, roditeljima, vaspitačima i organima upravljanja predškolske ustanove o pitanjima od značaja za preventivno-zdravstvenu zaštitu, ishranu i njegu djece. U predškolskoj ustanovi koja ima veći broj vaspitnih grupa ili organizacionih jedinica, u skladu sa potrebama, mogu se sistematizovati i druga radna mjesta.

Osim navedenog, članom 24. mijenjaju se odredbe člana 65. važećeg zakona kojim je definisano da ministar rješenjem imenuje Komisiju za polaganje stručnog ispita i utvrđuje visinu naknade članovima Komisije koji nisu zaposleni u Ministarstvu za svakog kandidata, a koja za predsjednika Komisije iznosi 10%, a za člana Komisije 5% najniže neto plate u Republici Srpskoj za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem se polaže stručni ispit.

Također, zakon propisuje da sva lica koja su stekla radno iskustvo u svojoj struci, a nisu položila stručni ispit, mogu zasnovati radni odnos ukoliko ispunjavaju uslove konkursa te da su dužna u roku od deset mjeseci od dana prijema u radni odnos položiti stručni ispit. Do sada je bilo definisano da samo lica koja su stekla radno iskustvo u svojoj struci u drugoj ustanovi mogu konkurisati, a ovim izmjenama omogućeno je i licima koja su pripravnički staž obavila u predškolskoj ustanovi da se prijave na konkurs te nakon prijema u radni odnos polažu stručni ispit.

Članom 26. ovog zakona precizirano je da rad u predškolskoj ustanovi ne može obavljati lice koje je pravosnažnom presudom osuđivano za krivična djela koja ga čine nedostojnim za rad, krivična djela učinjena protiv sloboda i prava građana, službene dužnosti, spolnog integriteta, seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, kao i lice koje se vodi u Registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece. Također, istim članom je definisano da je, ako je protiv zaposlenog u predškolskoj ustanovi pokrenut krivični postupak za spomenuta krivična djela, predškolska ustanova dužna da udalji radnika s rada do okončanja krivičnog postupka i da će biti otkazan ugovor o radu licu koje je pravosnažno osuđeno za pomenuta krivičnog djela. Članovima 27. i 28. preciznije je definisan i razrađen postupak vođenja disciplinskog postupka protiv radnika zaposlenog u predškolskoj ustanovi.

Članom 29. ovog zakona dodat je novi član kojim se definiše da se u predškolskoj ustanovi, radi unapređenja kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada, sprovodi samovrednovanje i spoljašnje vrednovanje rada. Nadalje je definisano da postupak samovrednovanja vrši predškolska ustanova u skladu sa pravilnikom kojim se propisuje vrednovanje kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada u predškolskoj ustanovi, a postupak spoljašnjeg vrednovanja vrši Zavod.

U članu 30. ovog zakona definisano je da u predškolskim ustanovama u kojima se vaspitno-obrazovni rad realizuje u najviše tri vaspitne grupe, direktor koji je stekao visoko obrazovanje na studijskom programu predškolskog vaspitanja i obrazovanja ili programu za obrazovanje vaspitača može obavljati poslove vaspitača u vaspitnoj grupi najduže četiri sata dnevno.

Članovima 33. i 34. pobliže su definisane odredbe koje se odnose na utvrđivanje ekonomske cijene usluge u predškolskoj ustanovi. Ekonomska cijena usluge na godišnjem nivou utvrđuje se na početku kalendarske godine, na osnovu broja upisane djece u tekućoj radnoj godini u predškolskoj ustanovi. U grupu direktnih i indirektnih troškova ishrane ubrajaju se troškovi nabavke namirnica, troškovi radne snage u procesu obrade i serviranja namirnica, pripreme i dostavljanja obroka, troškovi utroška energije, komunikacionih, transportnih usluga i analize obroka, troškovi radne snage na režijskim poslovima, amortizacije, održavanja i drugi troškovi nastali u procesu pripreme i dostavljanja obroka djeci. 

Fotografija: MZOHR