Nacrt porodičnog zakona Republike Srpske
83%
17%
Za: 5 Protiv: 1

Da li si za ili protiv ovog prijedloga zakona?

ili Postavi pitanje i diskutuj sa parlamentarcima/kama

31.05.2022.
Preuzmite tekst zakona
Detaljnije

Predlagač:
Ministarstvo pravde Republike Srpske, resor za pravosuđe
Vrsta procedure: Redovna
Oblast zakona: Socijalna politka
Status: Usvojen

Kako je prošlo više od dvije decenije od donošenja trenutno važećeg zakona, Ministarstvo pravde Republike Srpske prepoznalo je potrebu za reformom porodičnog zakonodavstva kako bi se unaprijedili porodično-pravni odnosi. U teoriji, ali i u praksi, identifikovani su određeni nedostaci koji su ukazali na potrebu da se reformišu pojedini instituti porodičnog zakonodavstva.

Nacrtom zakona, prema kojem je definisana posebna zaštita djeteta na način da je u svim pitanjima koja se tiču djeteta svako dužan da se rukovodi i postupa u skladu s najboljim interesima djeteta, značajno su unaprijeđeni porodično-pravni odnosi, Redefinisan je pojam vanbračne zajednice na način da ona predstavlja zajednicu života žene i muškarca (vanbračnih supružnika) između kojih nema bračnih smetnji i koja je trajala najmanje dvije godine ili kraće ako je u njoj rođeno dijete, uveden je novi institut zajedničkog vršenja roditeljskog prava i nakon razvoda braka, precizirana je odredba u kojoj se propisuje kada sud može vratiti roditeljsko pravo roditelju, povećana je dobna granica za potpuno usvojenje s pet na deset godina, odnosno da se potpuno može usvojiti samo dijete do navršenih deset godina života. U cilju bolje zaštite usvojenika predviđeno je uspostavljanje Jedinstvenog ličnog registra usvojenja koji sadrži evidenciju podataka o budućim usvojiocima za koje je utvrđeno da su podobni da usvoje dijete (opšta podobnost usvojilaca) i o djeci za koju je utvrđeno da su podobna da budu usvojena (opšta podobnost usvojenika). Uređenje vršenja roditeljskog prava i održavanje ličnih odnosa dato je u nadležnost sudu, za razliku od dosadašnjeg uređenja, uveden je novi institut – anticipirana izjava, koja bi se davala u formi notarski obrađene izjave od lica prije oduzimanja, odnosno ograničavanja njegove poslovne sposobnosti, te bi se njome odredilo lice koje bi htjelo da se imenuje za njegovog staratelja, kao i druge izmjene koje su inspirisane unapređenjem porodično pravnih odnosa te su inkorporisane u tekst predmetnog zakona.

Najvažnije teme vezane uz ovaj zakon
  • Jedinstveni lični registar usvojenja

    Kada postoji opšta podobnost usvojilaca i kada je dijete podobno da bude usvojeno, organ starateljstva dužan je da podatke o budućim usvojiocima i usvojeniku unese u Jedinstveni lični registar usvojenja. Ovaj registar vodi Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, a sadrži evidenciju podataka o budućim usvojiocima za koje je utvrđeno da su podobni da usvoje dijete i djecu za koju je utvrđeno da su podobna da budu usvojena. Sadržaj i način vođenja ovog registra uređuju se Pravilnikom o Jedinstvenom ličnom registru usvojenja, kojeg donosi ministar zdravlja i socijalne politike. Fotografija: vrbasmedia.com

    100%
    Za: 4 Protiv: 0 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


  • Anticipirana izjava

    Ako je lice prije oduzimanja, odnosno ograničenja poslovne sposobnosti, u formi notarski obrađene isprave odredilo drugo lice za koje bi htjelo da se imenuje za njegovog staratelja (anticipirana izjava), organ starateljstva će to lice imenovati za staratelja davaocu izjave, ako su ispunjeni ostali uslovi za imenovanje staratelja u skladu s ovim zakonom. Registar anticipiranih izjava u kojem se čuvaju anticipirane izjave u elektronskoj formi vodi Notarska komora Republike Srpske. Sadržaj i način vođenja Registra anticipiranih izjava detaljnije se uređuju Pravilnikom o Registru anticipiranih izjava, koji donosi ministar pravde. Fotografija: capital.ba

    75%
    25%
    Za: 3 Protiv: 1 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


  • Poslovna sposobnost djeteta

    Dijete koje je navršilo 14 godina života može poduzimati pravne poslove kojima stiče isključivo prava, pravne poslove kojima ne stiče ni prava ni obaveze i pravne poslove manjeg značaja, kao i sve ostale pravne poslove uz prethodnu ili naknadnu saglasnost roditelja, odnosno staratelja. Dijete koje je navršilo 15 godina života može poduzimati pravne poslove kojima upravlja i raspolaže svojom imovinom koju je steklo sopstvenim radom, pri čemu je dužno doprinositi za svoje izdržavanje, vaspitanje i obrazovanje. Nastupanjem punoljetstva, kao i zaključenjem braka prije punoljetstva uz dozvolu suda, stiče se potpuna poslovna sposobnost. Fotografija: pexels.com

    75%
    25%
    Za: 3 Protiv: 1 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


  • Minimalan iznos za izdržavanje djeteta

    Minimalan iznos za izdržavanje djece određuje se u fiksnom novčanom iznosu, ali iznos izdržavanja ne može biti manji od 15% od prosječnog ličnog dohotka u Republici Srpskoj za svako izdržavano lice, odnosno za sva lica koja traže izdržavanje ne može biti veći od 50% od prosječnog ličnog dohotka u Republici Srpskoj. Fotografija: pexels.com

    75%
    25%
    Za: 3 Protiv: 1 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


  • Zajedničko vršenje roditeljskog prava

    Kada žive u zajednici života, roditeljsko pravo roditelji vrše sporazumno. Kada roditelji ne vode zajednički život, roditeljsko pravo vrše zajednički, ako zaključe sporazum o zajedničkom vršenju roditeljskog prava i ako sud procijeni da je taj sporazum u najboljem interesu djeteta. Predmetni sporazum zaključuje se u pisanoj formi pred organom starateljstva ili sudom i mora biti tačno propisanog sadržaja i isti se unosi u izreku presude ako bude prihvaćen od suda. Fotografija: pexels.com

    100%
    Za: 4 Protiv: 0 Detaljnije

    Ovo je jedna od najvažnijih tema
    u ovom zakonu.

    pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!


Pitaj parlamentarce
Danijel Jošić (2018)
Samostalni Poslanik
Poslanik
Igor Žunić (2018)
SNSD
Poslanik
Željka Stojičić (2018)
SNSD
Poslanica
Odgovori parlamentaraca
Statistika
Ukupno pitanja na zakonu: 0

Sa 1 odgovora najaktivniji parlamentarac u ovom parlamentu:
Zagorka Grahovac

Sa 4 pitanja najaktivniji zakon u istoj kategoriji:
Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama RS