Ključne izmjene ovog zakona odnose se prije svega na uvođenje instituta doživotne kazne u zakonodavstvo BiH. Kazna doživotnog zatvora se može izreći za najteže oblike krivičnih djela počinjenih sa predumišljajem, ne može se propisati kao jedina glavna kazna za krivično djelo, te se ne može izreći počiniteljima mlađim od 21. godine. Ako je za dva ili više krivičnih djela u sticaju, sud utvrdio kazne zatvora u trajanju dužem od 12 godina, onda može izreći jedinstvena kazna doživotnog zatvora.

Dalje, u odredbama koje određuju zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom, jedan dan zatvora izjednačuje se sa 200 KM (do sada je iznos bio 100 KM). Također, sprečava se mogućnost zamjene kazne zatvora novčanom za osobe koje su osuđene za krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, te za krivična djela protiv spolne slobode i morala.

Kazna zatvora u trajanju od najviše šest mjeseci se može zamijeniti radom za opće dobro na slobodi.

Također, briše se odredba koja kaže da osuđeni na kaznu dugotrajnog zatvora može biti uvjetno otpušten nakon izdržane tri petine te kazne.

Najniži iznos novčane kazne za fizička lica, prema predloženim izmjenama iznosi 1.000 KM (do sada je bio 500 KM). Najniži iznos novčane kazne za pravna lica iznosi 10.000 KM (do sada je bio 5.000 KM).

U dijelu koji se tiče kazni za podrivanje vojne i odbrambene moći Federacije BiH, osobe koje sa ciljem umanjenja odbrambene moći Federacije uništi, učine neupotrebljivim ili omoguće da pređu u neprijateljske ruke odbrambena postrojenja, objekti, položaji, naoružanje ili druga vojna i odbrambena sredstva ili predju trupe neprijatelju, ili koje u istom cilju ometu ili dovedu u opasnost vojne ili odbrambene mjere, kažnjavaju se kaznom zatvora od najmanje pet godina.

Osobe koje učestvuju u oružanoj pobuni koja je usmjerena protiv ustavnog poretka Federacije BiH kažnjavaju se kaznom zatvora od minimalno pet godina. Osobe koje organizuju oružanu pobunu koja je usmjerena protiv ustavnog poretka Federacije BiH, kažnjavaju se kaznom zatvora od najmanje 10 godina. Za odavanje službenih tajni Federacije, koje je učinjeno za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, ili ako je dovelo do ugožavanja sigurnosti, privredne ili vojne moći Federacije, osoba se kažnjava kaznom zatvora od minimalno pet godina.

Majka koja usmrti svoje dijete za vrijeme ili izravno nakon poroda, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Pooštravaju se sankcije za nasilje u porodici, te tako osobe koje nanesu tjelesne ozljede bračnom ili vanbračnom partneru, ili roditelju svog djeteta s kojim ne živi u zajednici mogu dobiti kaznu do 10 godina zatvora (umjesto prijašnjih 5).

Osobe koje nanesu povrede opasne po život, kažnjavaju se kaznom zatvora od 3 do 10 godina (1 do 10 godina u trenutnom zakonskom rješenju). Ukoliko osoba kojoj su nanesene povrede opasne po život podlegne, počinitelj se kažnjava kaznom zatvora od 3 do 12 godina (1 do 12 godina u trenutnom zakonskom rješenju).

Osoba ili osobe koje krivično djelo silovanja počine na naročito okrutan ili ponižavajući način kažnjavaju se kaznom zatvora od 3 do 20 godina (3 do 15 godina prema trenutnom zakonu). Ukoliko se krivično djelo silovanja počini za vrijeme trajanja ratnih sukoba osobe se kažnjavaju kaznom zatvora od najmanje 10 godina ili kaznom doživotnog zatvora.

Zakon uvodi i novinu, a to je kažnjavanje osoba koje se neovlašteno bave biomedicinski potpomognutom oplodnjom, koje mogu dobiti kaznu zatvora od šest mjeseci do tri godine. Ukoliko ova djela počine prema maloljetnoj osobi, kažnjavaju se kaznom zatvora od minimalno 3 godine. Ukoliko prilikom ovog procesa dođe to teškog narušavanja zdravlja, počinitelj se kažnjava kaznom od 1 do 8 godina zatvora. Ukoliko osoba obavi postupak koji bi mogao dovesti do kloniranja kažnjava se kaznom zatvora od 3 do 10 godina.

Povreda osnovnih prava radnika postaje krivično djelo, te se poslodavci koji povrijede osnovna prava radnika (plaća, posebna zaštita na radu žena, maloljetnika i osoba sa invaliditetom, zabrana prekovremenog i noćnog rada) dobijaju novčanu ili kaznu zatvora do 3 godine. Ukoliko poslodavac radniku da otkaz zbog toga što je prijavio korupciju, kažnjava se kaznom zatvora do 3 godine. Predviđene su i kazne za diskriminaciju pri zapošljavanju (novčana ili do 2 godine zatvora), povredu prava iz socijalnog osiguranja (novčana ili do 1 godine zatvora), te za nepreduzimanje mjera zaštite na radu (novčana ili do 1 godine zatvora).