-
-
Šefik Džaferović
Broj pitanja: 3Broj odgovora: 0 - Stranka
- SDA
- Parlament
- Parlamentarna skupština BiH
- Dom parlamenta
- Dom naroda
- Kratka biografija
Šefik Džaferović, potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), rođen je 1957. godine u Zavidovićima. Živi u Sarajevu. Nakon što je diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1979. godine, radio je u pravosudnim i policijskim institucijama u Zavidovićima i Zenici sve do 1996. godine, kada postaje sekretar Agencije za informisanje i dokumentaciju (AID). Iste godine izabran je za predsjedavajućeg Skupštine Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), a ujedno postaje i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Nakon četverogodišnjeg mandata u zakonodavnoj vlasti Kantona i Federacije BiH, Džaferović 2000. godine ulazi u Dom naroda državnog Parlamenta. Na Općim izborima 2002. godine izabran je u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a tokom četverogodišnjeg mandata bio je i član rukovodstva Doma. Džaferović je na Općim izborima 2014. godine izabran u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i tako ostvario četvrti mandat državnog poslanika. Na izborima 2018. godine osvojio je mandat kao član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. U SDA je 2013. godine izabran za potpredsjednika stranke, a tu je funkciju potvrdio i na Kongresu 2019. godine.
- Izborna jedinica
- Pozicija
Pitanje: Poštovani, ja sam učenica trećeg razreda Prve gimnazije u Zenici. Trenutno se na projektu Građanin bavimo problematikom transplatacije organa u Bosni i Hercegovini. U nastvaku ću Vam predočiti pojašnjenje tog problema i naše prijedloge za rješenje istog. Zanima nas da li biste Vi podržali ovakav prijedlog zakona?Transplantacija organa u FBiH nije nepoznanica, ali ovaj proces u praksi suočen je sa mnogim izazovima. Neki od tih izazova su: nedostatak donora, zakonske regulative i nemogućnost evidentiranja donora. Mali broj donora je posljedica nekoliko faktora: građani nisu dovoljno informirani, rijetko se pokreću kampanje, a prema postojećem zakonu u konačnici porodica igra odlučujuću ulogu u odluci o doniranju organa od moždano preminulih članova porodice. Politika našeg razreda, rješenje ovog problema, vidi u OPT-IN modelu, koji već postoji u zakonima i praksi razvijenih zemalja. Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH bi trebalo izmijeniti i dopuniti kako bi se prilagodio OPT-IN modelu. OPT-IN model, transplantacija organa, podrazumijeva sistem u kojem osobe donose odluku da pristaju na donaciju organa nakon smrti, a da bi se njihova odluka provela, moraju se registrirati kao donatori. U ovom modelu ljudi imaju mogućnost da odluče žele li donirati svoje organe ili ne, i taj izbor treba biti regulisan zakonom, formalnim dokumentom ili registrom. Da bi se OPT-IN model regulisao zakonom u FBiH, potrebno je donijeti novi ili izmijeniti postojeći Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH koji bi podrazumijevao sljedeće: 1. Pristanak za donaciju putem registara donatora;2. Proces registracije online ili u medicinskim ustanovama; 3. Informiranje građana-zakonom obavezati vlasti i zdravstvene ustanove da pruže jasnu informaciju o transplantaciji organa;4. Odbijanje donacije-mogućnost odustajanja;5. Podsticanje i motivacija za doniranje npr. poreske olakšice ili druge koristi, kao što već postoji za dobrovoljne davaoce krvi.Institucije vlasti koje su nadležne za ovu mjeru javne politike su Ministarstvo zdravstva FBiH i Parlamentarna skupština FBiH. Ministarstvo zdravsta bi trebalo u saradnji sa kantonalnim ministarstvima, udruženjima i nevladinim organizacijama koje se bave ovim problemom pripremiti prijedlog ZAKONA, izmjene dopune zakona i uputiti ih u parlamentarnu proceduru na usvajanje.S poštovanjem!Lamija Eminović
Pitanje: Poštovani,Zbog čega se u Bosni i Hercegovini ne pokrene pitanje diferencijalne stope PDV- a , koje je prisutno u zemljama EU.Na primjer: u Irskoj koja ima među najvećim plate, imaju tri nivoa PDV- a; "0" % za osnovne životne namjernice , 13% , i 24%. luksuz ( alkohol, auta i sl).Među brojnim zakonima i stavkama o kojima se troši vrijeme , molim vas , neke stvari već godinama funkcionišu u EU, i samo treba to prepisati. U Irskoj građani ne plaćaju vodu. Tamo su hrana i hemijski proizvodi 50% jeftiniji. Da li ozbiljno želimo dobro ovoj državi i građanima, onda pomozimo u ekonomskim pitanjima , jer građani su mnogi na rubu egzistencije.Hvala
Pitanje: Postovani gospodine, postujemo Vas kao odgovornog i veoma mudrog politicara i covjeka, stoga Vam se obracamo, da li ste u mogucnosti da uticete na produzenje starosne granice za vojnike sa 40 godina starosti na 45 godina ili kao u zemljama okruzenja do 52 godine. Veliki broj iz ove katogorije ostace bez posla ili samovoljno napusta zbog toga. Veliki broj je veoma strucnih ljudi. Molim Vas pokusajte nesto da se uradi po tom pitanju. Hvala Vam.