-
-
Zlatko Miletić
Broj pitanja: 7Broj odgovora: 4 - Stranka
- ZNG
- Parlament
- Parlamentarna skupština BiH
- Dom parlamenta
- Dom naroda
- Kratka biografija
Zlatko Miletić rođen je 28. 6. 1966. godine u Sarajevu. Osnovnu i srednju školu završio je u Sarajevu 1984. godine, a odmah po završetku upisao je Vojnu akademiju u Beogradu i Sarajevu. Nakon studija zaposlio se u republičkom SUP-u, gdje je radio do 1990. godine. Nastavak radnog iskustva stiče u Stanici javne bezbjednosti između 1990. i 1992. godine, a 1992. odlikovan je zlatnom policijskom značkom. Rukovodeće pozicije – od zamjenika komandira pa do načelnika stanice – vršio je do 1995. godine, a 1996. godine bio je pomoćnik ministra za politiku, portparol i šef JPS-a u Federalnoj upravi policije, uključujući različite pozicije u Jedinici za osiguravanje ličnosti i objekata, sve do 2002. godine, kada postaje šef za borbu protiv terorizma u BiH i savjetnik za sigurnost predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Dva mandata na poziciji direktora ispunio je od decembra 2002. godine do decembra 2010. U istom mjesecu 2010. godine imenovan je za izvršnog direktora Agencije šefova policija jugoistočne Evrope (SEPCA). Od maja 2013. do maja 2015. godine bio je ambasador BiH at large pri Ministarstvu vanjskih poslova BiH zadužen za pitanja i borbu protiv organizovanog kriminala i terorizma, odakle je došao na mjesto savjetnika u Kabinetu ministra sigurnosti BiH. Certificirani je predavač iz oblasti organizovanog kriminala, terorizma i korupcije te član Svjetske asocijacije šefova policije (IACP). Na mjestu generalnog sekretara Demokratske fronte (DF) je od decembra 2015. godine. Zastupnički mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH stekao je na Općim izborima 2018. godine, tokom kojeg je napustio DF te postao osnivač i član stranke Za nove generacije.
*Broj osvojenih glasova (i izborna jedinica) referira se na osvojene glasove za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH
- Izborna jedinica
- 3
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 11416
Pitanje: Poštovani,Molimo Vas da od Općinskog suda u Sarajevu/Tuzli/Mostaru i Bihaću zatražite evidenciju u skladu sa članom 76. Zakona o stečaju (FBIH 53/2021).........................................................................................................................................................Član 76.(Broj predmeta koji može voditi stečajni upravnik)(1) Stečajni upravnik može voditi dva stečajna postupka istovremeno.(2) Nadležni sud uređuje i vodi evidenciju o otvorenim stečajnim postupcima, angažovanim upravnicima i broju predmeta kojima su upravnici zaduženi. Naime, stečajne sudije uporno imenuju stečajne upravitelje koji su već angažovani u većem broju slučajeva nego što je zakon propisao. Da vidimo da li sudije poštuju zakon.Unaprijed hvala
Odgovor:
CIJENJENI,
NAŽALOST KAKO STE SAMI NAVELI U SVOM PITANJU SE MOŽE VIDJETI DA NAVEDENO PITANJE JE U NADLEŽNOSTI VLADE FEDERACIJE BIH TAKO DA NAVEDENU INFORMACIJU U SKLADU SA ZAKONOM O PRISTUPU INFORMACIJAMA MORATE TRAŽITI U NADLEŽNOM MINISTARSTVU PRAVDE FBIH ILI VLADI F BIH. ŠTO SE TIČE MOG MIŠLKJENJA O TOM INSTITUTU STEČAJNOG UPRAVNIKA GENERALNO IMAM VRLO NEGATIVNO MIŠLJENJE S OBZIROM NA POSTUPANJA POJEDINIH UPRAVNIKA ČIJE AKTIVNOSTI IMAJU SVE ČEŠĆE OBILJEŽJA IZVRŠENOG KD A O POSLJEDICAMA NJIHOVOG POSTUPANJA UPROPAŠTAVANJU FIRMI, GUBLJENJU RADNIH MJESTA, ONAČINU ODREĐIVANJA UPRAVNIKA KOJI SU POPRIMILI TERMIN DEŽURNIH ZA POJEDINE TAJKUNE I NJIHOVE PRIVATNE FIRME I INTERESE POJEDINACA I GRUPA DA NE GOVORIM.
LP ZLATKO MILETIĆ
Datum odgovora: 11.01.2024
Pitanje: Postovani gospodine Mileticu, predpostavljam i znam da Vi niste nadlezni za ovo sto cu pitati ali dal bi se moglo na Vasem nivou bilo sta pokrenuti o sledecem. Starosna granica za vojnike je 40 godina prica se u krugovima vojnika da bi ta granica trebala da se podigne na 45 godina ili na 50 kao sto je u zemljama okruzenja. Odlaze nam sposobi vojnici, vezisti, inzinjerci, demineri gdje novi kadar nije lako obuciti i pripremiti. Stoga Vas molim ako se ista moze uciniti jer sa pocetkom nove godine oticice dosta vojnika, a i sada napustaju sluzbu jer su godine upitne. Smatramo da bi povecanjem starosne granice mnogo se ucinilo. Hvala Vam i oprostite.
Odgovor:
DOBAR DAN,
CIJENJENI VAŠE PITANJE IMA SMISLA I LOGIČNO JE ALI SAM JA POGREŠNA ADRESA MAKAR U OVOJ FAZI. OVO PITANJE JE U NADLEŽNOSTI MINISTARSTVA ODBRANE BIH I PREDMET JE IZMJENE ZAKONA IZ TE OBLASTI A TAKOĐER NAVEDENE IZMJENE MORAJU PRATITI IZMJENE ENTITETSKIH ZAKONA O PIO MIO ŠTO JE U NADLEŽNOSTI TIH VLADA. ZNAČI MOJA SUGESTIJA JE DA SE OBRATITE PRVO NADLEŽNOM MINISTARTSVU OBRANE BIH.
LP ZLATKO MILETIĆ
Datum odgovora: 11.01.2024
Pitanje: Poštovani, možete li mi reći zašto ste na jučerašnjoj (7.redovnoj) sjednici Doma naroda naglasili da ćete ostati suzdžani pri glasanju o Prijedlogu zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH, a zatim ste glasali ZA usvajanje istog?Hvala.
Odgovor:
DOBAR DAN,
TAČNA JE VAŠA KONSTATACIJA DA SAM U TOKU RASPRAVE ZBOG NEDOSTATAKA PREDMETNOG ZAKONA, UGLAVNOM RADI PROBLEMA KOJI SE ODNOSIO NA STATUS ŽALBENOG VIJEĆA, A ZBOG ISTOVREMENOG NEDEFINISANOG JASNOG STAVA EU U BIH O OVOM PITANJU,REKAO, DA DOK ISTI NE DOBIJEM, DA ĆU BITI SUZDRŽAN. NAKON TOGA, U TOKU RASPRAVE KOLEGA ZASTUPNIK G.CVITANOVIĆU U DN BIH MI JE POJASNIO DA SU PREDSTAVNICI EU, DAN RANIJE USMENO SUGERISALI DA "PUSTIMO" DA ZAKON KAO TAKAV PROĐE U 1 ČITANJU, PROMIJENIO SAM MIŠLJENJE SAMO IZ TOG RAZLOGA. IAKO STOJIM NA STANOVIŠTVU DA JE PITANJE ŽALBENOG VIJEĆA TREBALO RIJEŠITI NA DRUGI NAČIN A NE OSTAVITI GA U NADLEŽNOSTI VIJEĆA MINISTARA BIH, DA ONI IMENUJU ISTO, ŠTO PREDSTAVLJA DIREKTAN POLITIČKI UTICAJ.
LP ZLATKO MILETIC
Datum odgovora: 27.07.2023
Pitanje: Pozdrav poštovani gospodine Miletiću, znam da vi niste direktno nadležni za ovo ali ovu informaciju nigdje nisam mogao naći, jednostavno ne postoji na internetu. Obraćam se vama jer ste jedini političar kojem vjerujem i kojeg jako cijenim. Da li znate ko imenuje savjetnike, sekretare i ostale konzularne radnike u našim ambasadama po inostranstvu? Znam da članovi predsjedništva imenuju ambasadore ali ne znam jesu li oni zaslužni i za ostale radnike ili ambasadori imaju moć da izaberu svoj tim.Hvala unaprijed na odgovoru!
Odgovor:
Cijenjeni,
Ukoliko sam dobro shvatio interesira Vas koja osoba upošljava službenike i uposlenike u DKP mreži BiH. To je isključiva nadležnost Ministarstva vanjskih poslova BiH, rješenja o postavljenu potpisuje ministar kao inokosni organ. Uglavnom zakonska procedura bi bila da sekretar ministarstva kao najviši rukovodni službenik ministarstva predlaže u skladu sa zakonom i stručnom spremom uvjetima itd službenike ministarstva, ali kao i sve kod nas uglavnom su ministri i zamjenici ministra MVP BIH zloupotrebljavaju svoju funkciju i po ličnom/osobnom nahođenju bez potrebnih kvalifikacija su slali svoje stranački podobne kadrove i to su radili bez izuzetka svi do sada, tako da imate situaciju da jedan znatan broj odabranih službenika decenije provodi van BiH po raznim destinacijama, dok jedan broj službenika izuzetno stručnih, ali "ničijih", ostalih, nacionalno neosviještenih, nikad nigdje nije otišao van BiH. Nadam se da će ova loša i praksa suprotna zakonu i interesima građana BiH biti prekinuta
S poštovanjem
Zlatko Miletić
Datum odgovora: 11.04.2023
Pitanje: Poštovani, ja sam učenica trećeg razreda Prve gimnazije u Zenici. Trenutno se na projektu Građanin bavimo problematikom transplatacije organa u Bosni i Hercegovini. U nastvaku ću Vam predočiti pojašnjenje tog problema i naše prijedloge za rješenje istog. Zanima nas da li biste Vi podržali ovakav prijedlog zakona?Transplantacija organa u FBiH nije nepoznanica, ali ovaj proces u praksi suočen je sa mnogim izazovima. Neki od tih izazova su: nedostatak donora, zakonske regulative i nemogućnost evidentiranja donora. Mali broj donora je posljedica nekoliko faktora: građani nisu dovoljno informirani, rijetko se pokreću kampanje, a prema postojećem zakonu u konačnici porodica igra odlučujuću ulogu u odluci o doniranju organa od moždano preminulih članova porodice. Politika našeg razreda, rješenje ovog problema, vidi u OPT-IN modelu, koji već postoji u zakonima i praksi razvijenih zemalja. Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH bi trebalo izmijeniti i dopuniti kako bi se prilagodio OPT-IN modelu. OPT-IN model, transplantacija organa, podrazumijeva sistem u kojem osobe donose odluku da pristaju na donaciju organa nakon smrti, a da bi se njihova odluka provela, moraju se registrirati kao donatori. U ovom modelu ljudi imaju mogućnost da odluče žele li donirati svoje organe ili ne, i taj izbor treba biti regulisan zakonom, formalnim dokumentom ili registrom. Da bi se OPT-IN model regulisao zakonom u FBiH, potrebno je donijeti novi ili izmijeniti postojeći Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH koji bi podrazumijevao sljedeće: 1. Pristanak za donaciju putem registara donatora;2. Proces registracije online ili u medicinskim ustanovama; 3. Informiranje građana-zakonom obavezati vlasti i zdravstvene ustanove da pruže jasnu informaciju o transplantaciji organa;4. Odbijanje donacije-mogućnost odustajanja;5. Podsticanje i motivacija za doniranje npr. poreske olakšice ili druge koristi, kao što već postoji za dobrovoljne davaoce krvi.Institucije vlasti koje su nadležne za ovu mjeru javne politike su Ministarstvo zdravstva FBiH i Parlamentarna skupština FBiH. Ministarstvo zdravsta bi trebalo u saradnji sa kantonalnim ministarstvima, udruženjima i nevladinim organizacijama koje se bave ovim problemom pripremiti prijedlog ZAKONA, izmjene dopune zakona i uputiti ih u parlamentarnu proceduru na usvajanje.S poštovanjem!Lamija Eminović