Da li si za ili protiv ovog prijedloga zakona?
ili Postavi pitanje i diskutuj sa parlamentarcima/kama
04.07.2025.
Preuzmite tekst zakona
Detaljnije
Predlagač:
Vijeće ministara BiH
Vrsta procedure: Skracena
Oblast zakona: Ekonomija
Status: U proceduri
Zakon bitan za EU integracije
Prijedlog ovog zakona našao se na dnevnom redu 30. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je zakazana za 7. juli 2025. godine.
Predlagač u razlozima za donošenje zakona navodi da se novim Zakonom o žigu osigurava usklađivanje domaćih propisa sa pravnom stečevinom Evropske unije i Sporazumom TRIPS, što je uslov za međunarodne integracije BiH, uključujući pristupanje EU i WTO. Također, zakon unapređuje pravnu sigurnost i efikasnost sistema zaštite žiga, uvodi registraciju nestandardnih znakova (poput zvučnih i multimedijalnih žigova) te detaljnije reguliše upravne i građansko-pravne postupke.
Ovim zakonom definišu se osnovni pojmovi koji se koriste u oblasti zaštite žigova, pri čemu se posebno naglašava vlasnički karakter žiga kao samostalnog imovinskog dobra koje može biti predmet pravnog prometa. Zakon se primjenjuje i na međunarodno registrovane žigove koji važe na teritoriji Bosne i Hercegovine, u skladu s Madridskim sistemom. Takođe, usklađuje se pravna regulativa sa zakonodavstvom Evropske unije u oblasti intelektualnog vlasništva, čime se jača pravna sigurnost i unapređuje zaštita prava industrijskog vlasništva. Fotografija: pexels.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Žigom se može zaštititi svaki znak koji omogućava jasno razlikovanje robe ili usluga u privrednom prometu i koji se može precizno prikazati u registru. Znakovi mogu uključivati riječi, slike, oblike, boje i druge elemente, a njihova podobnost za zaštitu procjenjuje se u kontekstu njihove upotrebe, bez obzira na prirodu robe ili usluga koje označavaju. Fotografija: pexels.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Prijava žiga će biti odbijena ako znak nije pogodan za razlikovanje u privrednom prometu, ako je u suprotnosti s javnim poretkom ili moralom, obmanjuje javnost, koristi zaštićene simbole ili opisuje osobine robe i usluga na općenit način. Također, znak se ne može registrovati ako je identičan ili sličan ranije zaštićenom znaku, ako bi mogao izazvati zabunu, ako povređuje postojeća prava ili ako je podnesen protivno načelima poštenja i dobre vjere. Ipak, znakovi koji bi inače bili odbijeni zbog općenitosti mogu biti prihvaćeni ako se dokaže da su kroz upotrebu stekli razlikovni karakter na tržištu. Fotografija: pexels.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Znak koji sadrži lično ime, lik, nadimak ili pseudonim poznate osobe može se zaštititi žigom isključivo uz njen pristanak, dok je za umrle osobe potreban pristanak članova porodice ili nasljednika. U slučaju historijskih i drugih poznatih umrlih ličnosti, neophodna je i dozvola nadležnog organa. Postupak registracije žiga vodi Institut za intelektualno vlasništvo BiH, a protiv njegovih odluka moguće je pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH. Fotografija: amazon.co.uk
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Postupak zaštite žiga pokreće se podnošenjem prijave Institutu, uz jasno definisane znakove i popis robe ili usluga prema Nicanskoj klasifikaciji. Prijava mora biti precizna i razumljiva, a u slučaju kolektivnog žiga i žiga garancije, uz nju se prilaže i opći akt s posebnim uslovima korištenja. Podaci o prijavi se vode u Registru prijava koji vodi Institut za intelektualno vlasništvo BiH. Fotografija: pexels.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Podnosilac prijave ima pravo prvenstva od datuma podnošenja prijave u odnosu na kasnije podnesene prijave za isti ili sličan znak. Ovo pravo se može ostvariti i na osnovu ranijih prijava u državama članicama Pariskе unije ili WTO-a, kao i na međunarodnim izložbama, pod uslovom ispunjenja formalnih zahtjeva i rokova. Također, moguće je tražiti višestruko pravo prvenstva, ali bez produženja rokova iz osnovne prijave. Fotografija: pexels.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Nakon objave prijave žiga, treće strane mogu podnijeti primjedbe, a zainteresovane osobe mogu u roku od tri mjeseca podnijeti prigovor ako smatraju da prijava krši njihova prava. Institut za intelektualno vlasništvo BiH odlučuje o osnovanosti prigovora, omogućava odgovor podnosiocu prijave i može prekinuti postupak radi pokušaja mirnog rješenja. Ako prigovor bude utemeljen, Institut odbija prijavu žiga u skladu s razlozima iz prigovora. Fotografija: pexels.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Nosilac žiga iz BiH može podnijeti zahtjev za međunarodnu registraciju preko Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, uz prateću dokumentaciju i uplatu taksi. Institut provjerava zahtjev, šalje ga Međunarodnom birou i upravlja postupcima odbijanja ili prigovora u BiH. Također, međunarodni žig se može pretvoriti u nacionalni ili proširiti zaštitu na BiH. Fotografija: pexels.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Nosilac žiga ima isključivo pravo da zabrani neovlaštenu upotrebu identičnog ili sličnog znaka na robi i uslugama, naročito ako postoji rizik zbunjivanja ili ako je žig poznat (čuveni žig). Žig se stiče upisom u registar i važi deset godina, uz mogućnost neograničenog produženja, a nosilac je obavezan žig koristiti, jer nekorištenje može dovesti do prestanka prava. Prava nosioca žiga su ograničena u slučajevima kada druga osoba koristi znak kao poslovno ime, za opis robe ili usluga, ili u skladu s dobrim poslovnim običajima. Fotografija: pexels.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Nosioci žiga ili podnosioci prijave mogu tražiti promjenu imena i/ili adrese u registru uz plaćanje taksi i objavu u službenom glasilu. Također je moguće ograničiti popis roba i usluga za registrovani žig, što se upisuje i objavljuje. Prijenos prava žiga može se obaviti ugovorom ili sudskom odlukom, uz uslove koji sprječavaju zabunu na tržištu, a upis prijenosa, licenci i založnih prava zahtijeva podnošenje urednog zahtjeva s dokazima i plaćanje taksi. Institut za intelektualno vlasništvo BiH donosi rješenja o upisu i objavljuje promjene, dok kolektivni žigovi i žig garancije nisu predmet prijenosa, licenci ni založnih prava. Fotografija: pexels.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Žig prestaje nakon deset godina ako se ne produži važenje plaćanjem takse, ili ranije ako se nosilac odrekne prava, donese sudska odluka, ili prestane pravno ili fizičko lice nosilac žiga. Kolektivni žig i žig garancije mogu prestati ako se ne ispune zakonski uvjeti. Nosilac žiga ne može se odreci prava ako postoji upisano pravo treće osobe bez njene saglasnosti, a treće lice se obavještava o neplaćanju taksi kako bi sačuvalo svoja prava. Fotografija: pexels.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Rješenje o priznanju žiga može se proglasiti ništavim ako u vrijeme registracije nisu ispunjeni zakonski uvjeti, ili ako opći akt kolektivnog žiga nije ispravan. Postupak za proglašenje ništavosti pokreće se prijedlogom zainteresovane osobe ili po službenoj dužnosti, uz obavezu podnošenja dokaza i mogućnost produženja rokova za uređenje prijedloga. Institut za intelektualno vlasništvo BiH obavještava nosioca žiga, može organizirati usmenu raspravu, te donosi odluku koja se objavljuje u službenom glasilu, a postupak može biti prekinut radi mirnog rješenja spora ili drugih povezanih postupaka. Fotografija: pexels.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Žig može prestati važiti ako nosilac žiga nije ozbiljno koristio žig za označavanje robe ili usluge pet godina bez opravdanog razloga, a prestanak se može tražiti zahtjevom zainteresovane osobe. Kolektivni žig i žig garancije prestaju važiti i u slučaju nepoštivanja uvjeta korištenja, obmane korisnika ili neusklađenosti općeg akta. Postupak za prestanak žiga pokreće se pisanim zahtjevom, a Institut za intelektualno vlasništvo BiH donosi rješenje nakon provedenog postupka i objavljuje ga u službenom glasilu. Fotografija: pexels.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Nosilac žiga, odnosno osobe ovlaštene od njega, mogu podnijeti tužbu protiv povrede prava na žig i tražiti zabranu daljnjih povreda, naknadu štete i uništenje predmeta povrede. Sud može odrediti privremene mjere i osiguranje dokaza radi zaštite prava nosioca žiga, a postupak je hitan. Rok za podnošenje tužbe je tri godine od saznanja o povredi, a nosilac prava može tražiti i penal ako je povreda učinjena namjerno ili krajnjom nepažnjom. Fotografija: pexels.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Nosilac isključivih prava može podnijeti zahtjev carinskom organu za privremeno zadržavanje robe za koju sumnja da krši ta prava, uz obavezu dostave dokaza i podataka o robi. Nakon zadržavanja, uvoznik ili vlasnik robe ima pravo da se izjasni o povredi prava, a nosilac prava može podnijeti tužbu za dalju zaštitu. Carinski organ provodi postupak hitno, a roba se može oduzeti, uništiti ili pustiti u promet u zavisnosti od ishoda postupka i sudske odluke. Fotografija: pexels.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Prekršaje povrede žiga i prava iz prijave kažnjavaju se novčanim kaznama koje za pravna lica iznose od 5.000 do 200.000 KM, a za fizička lica i samostalne djelatnike od 3.000 do 20.000 KM, uz oduzimanje i uništenje predmeta povezanih s prekršajem. Pravnim licima i poduzetnicima može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti do jedne godine, a u slučaju ponavljanja najmanje godinu dana. Inspekcijsku kontrolu nad ovim prekršajima provode nadležne inspekcije u BiH, a postupci su hitni. Fotografija: pexels.com
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.
pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!