Nijaz Helez rođen je 1. 4. 1964. godine u Kupresu. Osnovnu školu i Gimnaziju “Mahmut Bušatlija” završio je u Bugojnu, a Mašinski fakultet na Univerzitetu u Sarajevu, te tako stekao zvanje diplomiranog mašinskog inžinjera.
Od 1982. godine bio je član Saveza komunista, a poslije član Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH).
U Općinskoj organizaciji SDP-a BiH Bugojno obavljao je sljedeće funkcije: predsjednik Osnovne organizacije Centar, član Općinskog odbora i Predsjedništva, a od 2009. do 2016. godine obnašao je funkciju predsjednika Općinske organizacije u Bugojnu. U kantonalnoj organizaciji SDP-a BiH SBK/KSB bio je član Kantonalnog odbora i Predsjedništva od 2006. do 2015. godine. Od 2015. godine predsjednik je Kantonalnog odbora SDP-a BiH SBK/KSB.
Također je član Glavnog odbora SDP-a BiH. Mandat vijećnika u Općinskom vijeću Bugojno osvojio je 2004. godine, a mandat u Skupštini Srednjobosanskog kantona (SBK) osvojio je 2006, 2010. i 2014. godine . Bio je i ministar u Vladi SBK od 2010. do 2014. godine.
Kao zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH djelovao je u mandatu 2018 – 2022. Radio je u preduzećima Binas d.o.o Bugojno i Wurth d.o.o Sarajevo te kao savjetnik u Kabinetu premijera Vlade SBK/KSB. Na Lokalnim izborima 2020. godine bio je kandidat za načelnika Općine Bugojno.
Pitanje: Poštovani zastupnici,Molim vas da prilikom razmatranja Nacrta zakona o djelatnosti psihologa razmotrite i date odgovor na sljedeća pitanja:1. Kome smetaju pedagozi-psiholozi? Ko će imati štetu od toga da u zakonu budu prepoznate diplome pedagoga-psihologa kao sručnjaka koji godinama uspješno obavljaju psihološku djelatnost u struci? Zar nećemo prepoznavanjem njhovih kompetencija u okviru zakona dobiti više kompetentnih stručnjaka koji su potrebni, a time imati i regulisanu psihološku djelatnost?2. Želite li kao predstavnici vlasti poručiti mladim i obrazovanim kompetentnim stručnjacima, pedagozima-psiholozima da nisu dobrodošli i dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u svojoj zemlji u kojoj su stekli obrazovanje, a u zemljama Evropske unije im se priznaju kompetencije i diplome i mogu obavljati psihološku djelatnost?2. Želite li usvojiti zakonski okvir u formi koji će reći da nisu dovoljno dobri da obavljaju psihološku djelatnost u Bosni i Hercegovini, ali su dovoljno dobri da budu psiholozi nijemicma i austrijancima?3. Želite li osporiti diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom univerzitetu, i usvajanjem zakonskog okivra koji ne priznaje te diplome, im poručiti da im je bolje da idu iz BiH, ili "kupe" diplome na privatnim univerzitetima "polažući" razliku predmeta, koja treba potvrditi njihove već stečene kompetencije?
Pitanje: Poštovani,Da li smatrate da će usvajanje Zakona o djelatnosti psihologa koji ne prepoznaje kompetentne stručnjake i diplome pedagoga-psihologa stečene na javnom Univerzitetu u Tuzli, a istovremeno su iste priznate u zemljama Evropske unije donijeti dobro našoj zemlji? Da li smatrate da će psiholog koji tek završi studij i odradi pripravnički staž biti kompetentniji stručnjak od pedagoga-psihologa koji prema kompetencijama stečenim na studiju obavlja psihološku praksu dugi niz godina?
Pitanje: Poštovani,Da li smatrate da treba podržati zakon koji osporava kompetencije pedagoga-psihologa koji godinama u praksi uspješno bavljaju psihološku djelatnost i doprinose društvu? Da li trebaju napustiti svoju zemlju da bi bili priznati?