Da li si za ili protiv ovog prijedloga zakona?
ili Postavi pitanje i diskutuj sa parlamentarcima/kama
04.03.2024.
Preuzmite tekst zakona
Detaljnije
Predlagač:
Vlada FBiH
Vrsta procedure: Skracena
Oblast zakona: Socijalna politka
Status: U proceduri
Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine našao se na dnevnom redu 10. redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Kako ističu njegovi predlagači, zbog nepostojanja zakonskog okvira za djelovanje psihologa, društvo je suočeno s ozbiljnim i dugoročno štetnim posljedicama. Neke od njih su korištenje psiholoških mjernih instrumenata od nestručnih lica, upitna pouzdanost i valjanost korištenog psihološkog instrumentarija, zloupotreba psiholoških instrumenata i narušavanje autorskih prava te neregulisani pripravnički staž, zapošljavanje i organizacija posla psihologa. Upravo su to stvari koje ovaj nacrt nastoji promijeniti.
-
Šta psihologija obuhvata?
Kao djelatnost od interesa za Federaciju, psihologija obuhvata prevenciju, psihološku procjenu i psihodijagnostiku, psihološke postupke, psihološko savjetovanje, edukacijske aktivnosti, stručna istraživanja, psihološku evaluaciju i psihološka vještačenja. Fotografija: adorio.hr
Za: 3255 Protiv: 579 Detaljnije
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
-
Pravo na samostalno obavljanje psihološke djelatnosti
Opšti uslovi za samostalno obavljanje poslova u struci jesu državljanstvo Bosne i Hercegovine, poslovna i zdravstvena sposobnost, završen studij psihologije, kao i priznata inostrana stručna kvalifikacija, u skladu s ovim zakonom i posebnim propisima, na osnovu koje se mogu samostalno obavljati poslovi u struci. Pored navedenih, ovim nacrtom kao uslovi predviđaju se i položen stručni ispit ili više od tri godine radnog staža u struci, odobrenje za samostalno obavljanje poslova u struci koje je izdala komora psihologa (licenca) te članstvo u komori psihologa, odnosno upis u registar komore psihologa. Fotografija: zzjzdnz.hr
Za: 3116 Protiv: 607 Detaljnije
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
-
Obavljanje pripravničkog staža
Ovim nacrtom reguliše se pripravnički staž kao organizovani oblik stručnog osposobljavanja psihologa za samostalan rad koji se obavlja pod nadzorom psihologa mentora. Pripravnički staž psihologa obavlja se u trajanju od jedne godine. Javne ustanove obavezne su primati psihologe na obavljanje pripravničkog staža prema kriterijima koje određuje nadležni organ uprave iz oblasti u okviru koje javne ustanove obavljaju svoju osnovnu djelatnost. Pripravnički staž, ili jedan njegov dio, psiholozi mogu obavljati kod licenciranog psihologa koji obavlja privatnu praksu najmanje pet godina prema kriterijima koje propisuje federalni ministar. Fotografija: Psihocentrala
Za: 3032 Protiv: 562 Detaljnije
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
-
Obaveza polaganja stručnog ispita
Nakon uspješno završenog pripravničkog staža i stečenih kompetencija utvrđenih planom i programom pripravničkog staža, psiholog pripravnik polaže stručni ispit. Za psihologe koji na dan stupanja na snagu ovoga zakona budu imali najmanje godinu radnog staža u struci smatrat će se da su obavili pripravnički staž i dužni su u roku od godinu položiti stručni ispit. Psiholozi koji na dan stupanja na snagu ovoga zakona budu imali najmanje tri godine radnog staža u struci nemaju obavezu polaganja stručnog ispita ukoliko u roku od godinu od stupanja na snagu ovog zakona podnesu zahtjev za dobivanje osnovne licence za rad uz priložen dokaz o obavljanju poslova u struci u trajanju dužem od tri godine. Troškove polaganja stručnog ispita snosi psiholog pripravnik u iznosu do 25% prosječne neto plate u Federaciji za period januar–septembar tekuće godine za narednu godinu. Fotografija: healthexpress.ba
Za: 2933 Protiv: 564 Detaljnije
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
-
Zabrana oglašavanja
Zabranjeno je oglašavanje, odnosno reklamiranje psiholoških usluga, stručnih psiholoških postupaka i metoda, uključujući psihološke usluge, metode i postupke koji se obavljaju u privatnoj praksi, u sredstvima javnog informisanja i na drugim nositeljima oglasnih poruka koje su uređene zakonom kojim se reguliše oblast reklamiranja suprotno etičkom kodeksu psihologa, kao i stručnim i naučnim načelima struke. Dozvoljeno je oglašavanje naziva pravnog lica koje pruža psihološke usluge, odnosno naziva privatne prakse, sjedišta, djelatnosti koja je utvrđena rješenjem o ispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti psihologa, kao i radnog vremena. Rezultati u primjeni stručnih metoda i postupaka djelatnosti psihologa mogu se saopštavati samo u skladu s etičkim kodeksom psihologa. Fotografija: ggScore.com
Za: 2843 Protiv: 579 Detaljnije
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
-
Osnivanje i status komore psihologa
S ciljem očuvanja i zaštite interesa svoje profesije, zadovoljavanja svojih stručnih i ličnih potreba, obezbjeđenja uslova za organizovan nastup psihologa, kao i zaštite interesa korisnika i naručilaca usluga, psiholozi se u Federaciji obavezno udružuju u komoru psihologa kao samostalno i nezavisno strukovno udruženje. Komora psihologa ima status pravnog lica i upisuje se u registar nadležnog suda. Komora psihologa osniva se kao jedinstveno strukovno udruženje za teritoriju Federacije i u svom nazivu ističe naziv Federacije. Fotografija: faulkner.edu
Za: 2978 Protiv: 525 Detaljnije
Ovo je jedna od najvažnijih tema
u ovom zakonu.pokaži svoje mišljenje i uključi se u raspravu!
Nezavisni zastupnik/ca
Zastupnik u PD PFBiH
HDZ BiH
Zastupnica u PD PFBiH
SDA
Zastupnik u PD PFBiH
Pitanje: Poštovani,U skladu s navedenim, zanima me kakav je status studenata koji su tokom dodiplomskog studija stekli zvanje profesor Psihologije i sociologije - bachelor, te tokom II ciklusa - diplomskog studija stekli zvanje magistra Psihologije na Nastavničkom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru? Čitajući prijedloge i raspravu između jednopredmetnih i dvopredmetnih studija, zanima me da li to znači da kompetentnost diplomiranih psihologa (posebno magistra psihologije) određuje samo broj stručnih predmeta na studiju? Da li to znači da diplomirani magistar psihologije (prethodno jednopredmetni studij) vrijedi više od diplomiranog magistra psihologije (prethodno dvopredmetni studij, pa magisterij) koji ima objavljene naučne radove i druge edukacije uz svoje ime? Ko može sa takvom sigurnošću tvrditi i kleti se u superiornu kompetentnost jednopredmetnog studija, samo kao takvog? Uz današnju sociokulturološku klimu, te tendenciju studenata da naučeno zaborave za kratak rok, dijelom zbog mehaničkog usvajanja materijala (što postaje sve češči slučaj), koliko je pouzdano procjenu kompetencije bazirati na osnovu "jednopredmetnosti" ili "dvopredmetnosti" određenog studija? Naše javne ustanove (Univerziteti) su jasno odredili i pod akreditacijom osmislili nastavne planove i programe i kompetencije koje se stiču nakon uspješnog apsolviranja istih studija, te da li donošenje ovog zakona znači podrivanje javnih ustanova i proglašavanje istih nestručnim, nekompetentnim i neozbiljnim? Opasnost nepoštivanja ovih studija (profesor psihologije i sociologije - bachelor, do magistra psihologije, te pedagoga-psihologa do magistra psihologije) leži u izjednačavanju naših javnih univerziteta sa nelegitimnim/nepriznatim privatnim univerzitetima. Da li će sutra bolje prolaziti i nositi etiketu kompetentnosti tajno zaprimljena, ali nepriznata diploma sa nepriznatog privatnog univerziteta, samo zbog toga što je bazirana na jednopredmetnom studiju? Hoćemo li time samo otvoriti jedan akademski autoput za kupovanje diploma jednopredmetnog studija psihologije i sve više resursa ulagati u otkrivanje nepravilnosti u vezi s tim, koje mogu trajati godinama? Pod izgovorom stručnosti, koliko stručnih pojedinaca će ostati zakinuto za rad u području svoje kompetentnosti?Unaprijed hvala na odgovoru i srdačan pozdrav!
Pitanje podržano: 0, Pitanje nije podržano: 0
Haris Šabanović,
SDA, 22.04.2024.
Poštovani,
Hvažla Vam na konkretnom upitu. Činjenica je da je ovo pitanje glavni predmet sporenja nacrta zakona, koji ćemo popravljati kroz javnu raspravu kroz sve sugestije. Potrudit ćemo se da vas blagovremeno upoznamo sa javnom raspravom i da sve sistemske defekte ovog zakona riješimo prije dolaska zakona u formi prijedloga na Parlament.
Pitanje: Poštovani u skladu sa navedenim - Pedagozi - psiholozi u BiH kao kompetentni stručnjaci pishološku djelatnost uspješno obavljaju dugi niz godina. Univerzitet u Tuzli odsjek Pedagogija - psihologija zadnjih 18 godina iznjedrio je preko 1000 pedagoga - psihloga koji uspješno rade godinama u oblasti odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalnih usluga itd. Napominjeno državni fakultet koji je licenciran od strane MON Tuzlanskog kantona. Diploma pedagoga psihologa stečena na Univerzitetu u Tuzli priznata je i u zemljama Evropske unije i svijeta, a naša država nam osporava, što je sramotno i za svaku osudu. Nacrtom Zakona o djelatnosti psihologa ne samo da nisu prepoznate kompetencije pedagoga psihologa nego nisu nikako uzete u obzir. Stoga je nužno da se Nacrt zakona o djelatnosti psihologa izmjeni i da se u tekstu Prijedloga Zakona diplomirani pedagozi - psiholozi , bachelori pedagogije - psihologije priznaju i prepoznaju kao jednakopravni psihološki djelatnici.Smatrate li Vi koji sjedite na tim mjestima da je ovo nehumano, diskriminatorno, da tjerate mlade obrazovane ljude da odlaze iz ove zemlje, ti ljudi su čisto pošteno završili svoje studije, na državnom fakultetu koji nisu studenti izmislili , čiji roditelji su dali zadnji atom snage da ih školuju, među kojima su djeca šehidskih porodica, ja sam jedna od tih, i sad se nađe neko nakon 10, 20. godina da osporava zanimanja.
Pitanje podržano: 0, Pitanje nije podržano: 0
Admir Čavalić,
SBiH, 22.04.2024.
Poštovani,
Apsolutno razumijem problematiku i zbog toga smo predložili zaključak koji bi se riješilo ovo pitanje. Danas to ide na sjednici federalnog parlamenta. Mišljenja sam da Zakon treba biti rezultat uvažavanja svih (dobronamjernih, konstruktivnih) prijedloga. Napominjem da je ovo tek Nacrt i da sada slijedi javna rasprava, te pripremanje Prijedloga zakona.
Svako dobro i hvala na javljanju.
Admir Čavalić
Pitanje: Poštovani, želim svakako pozdraviti napore koji su uloženi u pravljenje jednog ovako važnog Zakona koji bi regulisao rad psihologa ali želim također iskazati svoje nezadovoljstvo što isti taj zakon onemogućava rad mnogima koji se također bave psihološkom djelatnošću i što bi usvajanjem ovog zakona ogroman broj stručnog kadra bio ispušten iz vida i mislim da bi se time građanima BiH najviše nanijela šteta. Pošto sam sa TK, dvopredmetni odsijek pedagogija-psihologija je bio jedina opcija dugo godina prije nego što je razdvojen. Pored formalno stečenog obrazovanja mnoge moje kolege i kolegice su dodatno ulagali u sebe i stručno usavršavanje, stekli su subspecijalistička znanja iz oblasti psihoterapije (mnogi od njih izvan granica BiH uključujući i moju malenkost) i vrijedno i odgovorno rade u institucijama i nevladinim organizacijama. Posjećuju stručne kongrese, rade pod supervizijom, obnavljaju licence, sve u cilju održavanja kvalitete rada. Ukoliko se zanemari doprinos pedagoga-psihologa u obavljanju cjelokupne psihološke djelatnosti u BiH mislim da će time Parlament FBiH negirati institicije države koja je iznjedrila ovu struku što je samo po sebi problematično i nelogično.Ukoliko je jedan od glavnih argumenata "Psihologa" što "pedagozi-psiholozi" ne mogu samostalno obavljati psihološku djelatnost zbog toga što nemaju adekvatno znanje o korištenju psiholoških testova i mjernih instrumenata, to ne može biti argument za nebavljenje psihološkom djelatnošću! Zakonom se itekako može regulisati i ova oblast kako bi se prevenirala moguća zloupotreba koja bi bila svakako bila kontrolirana od strane komore psihologa. Svaki konkurs zahtijeva specifične uvjete rada i poslodavac je taj koji u skladu sa svojim potrebama traži osobu osposobljenu za mjerenje i dijagnostiku. Zbog toga smatram da i ovaj argument nije valjan. Treća stvar koju bih volio potcrtati je ta da su diplome pedagoga-psihologa priznate u inostranstvu i moguće ih je nostrifikovati na većini fakulteta jer je fakultet u svom nastavnom planu i programu imao zastupljene sve sadržaje i predmete propisane Evropskim okvirima i minimalnim standardima za obrazovanje, trening psihologa prema regulativama EuroPsy evropskog certifikata za psihologiju. Sto im omogućava samostalno obavljanje psihološke djelatnosti.Postavlja se ozbiljno pitanje, da li će se izostavljanjem pedagoga-psihologa iz Zakona o samostalnom sprovođenju psihološke prakse a u najvećoj mjeri zbog nemogućnosti korištenja mjernih instrumenata, odbaciti sav drugi doprinos i potencijal koji pedagozi-psiholozi mogu da obezbijede BiH društvu ostaje da se vidi. Molim i pozivam sve parlamentarce da ponovno razmotre sve prednosti i mane izostavljanja pedagog-psihologa iz ovog zakona razmišljajući prije svega o našim građanima a onda i o stotinama stručno osposobljenih lica koja bi ovim Zakonom bili diskriminirani i oštećeni.
Pitanje podržano: 0, Pitanje nije podržano: 0
Mirjana Marinković - Lepić,
NS, 21.04.2024.
Poštovani,
Vaši prijedlozi zahtijevali bi konsultacije sa strukom. No, Zakon je u fazi Nacrta, sigurno će biti prostora za intervenciju dok ne dođe u fazu prijedloga, te bi bilo dobro da se uključite u dijalog tokom javne rasprave.
Sa 24 odgovora najaktivniji parlamentarac u ovom parlamentu:
Admir Čavalić
Sa 1368 pitanja najaktivniji zakon u istoj kategoriji:
Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine