-
-
Sanel Kajan
Broj pitanja: 22Broj odgovora: 22 - Stranka
- DF
- Parlament
- Parlament Federacije BiH
- Dom parlamenta
- Predstavnički dom
- Kratka biografija
Sanel Kajan rođen je u Mostaru 1976. godine. Sa 17 godina postao je prvi muški spiker ratnog i poslijeratnog Radija Mostar. Nakon toga, vremenom, prošavši faze od voditelja preko reportera do urednika, bio je glavni urednik Radija Mostar od 2000. do 2007. godine.
Istovremeno, obavljao je poslove urednika/voditelja dnevnika Televizije Mostar. Radio je kao urednik i voditelj informativnih emisija i na Radiju Federacije BiH, OBN-u i BHT1 u sarajevskom studiju. Bio je dopisnik i brojnih dnevnih i sedmičnih listova. Uz studij Bosanskog jezika i književnosti, završio je i treninge BBC-a, VOA-e i DW-a.
Također je prošao obuke produkcije TV vijesti i istraživačkog novinarstva Association of Canadian Community Colleges, Transparency international BiH te Voice of America – international brodcasting bureau. Boravio je i u Sjedinjenim Američkim Državama na najstarijem fakultetu novinarstva na svijetu – University of Missouri-Columbia USA. U junu 2022. godine postao je član Demokratske fronte.
- Izborna jedinica
- 9
- Pozicija
- Broj osvojenih glasova
- 3066
Pitanje: Kako će ovaj projekat uticati na cijenu gasa za građane?
Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska
Vidi sva pitanja na zakonuOdgovor:
Projekat Južne interkonekcije prvenstveno donosi energetsku sigurnost i prestanak potpune zavisnosti od ruskog gasa, što građane štiti od potencijalnih ucjena ili obustava isporuke. Pristup LNG terminalu na Krku omogućava kupovinu gasa na slobodnom tržištu, gdje cijena zavisi od globalne ponude i potražnje, a ne od političkih ugovora. Ipak, zbog visokih troškova izgradnje infrastrukture (oko 1,5 milijardi eura), realno je očekivati da će se dio tih investicija preliti na transportne tarife unutar računa.
Gasifikacija novih kantona u Hercegovini i Srednjoj Bosni povećaće broj korisnika, što dugoročno omogućava stabilniju raspodjelu fiksnih troškova mreže. Ukoliko evropsko tržište ostane stabilno, diversifikacija bi mogla spriječiti nagle skokove cijena kakve smo viđali ranije.
Međutim, bez preciznih ekonomskih studija, teško je garantovati da će plin biti jeftiniji nego trenutni ruski. Vjerovatnije je da će cijena biti tržišna i konkurentna. Ključni dobitak za građane nije nužno najniža cijena, već sigurnost da Federacija BiH neće ostati bez grijanja 2028. godine. Konačni udar na džep građana zavisiće od regulatornih odluka o maržama i naknadama za novog operatera sistema. U suštini, plaćaćemo cijenu energetske nezavisnosti koja je, dugoročno gledano, stabilnija od trenutnog monopola.
Datum odgovora: 08.04.2026