Sanel Kajan

100%
Broj pitanja: 22
Broj odgovora: 22
Stranka
DF
Parlament
Parlament Federacije BiH
Dom parlamenta
Predstavnički dom
Kratka biografija

Sanel Kajan rođen je u Mostaru 1976. godine. Sa 17 godina postao je prvi muški spiker ratnog i poslijeratnog Radija Mostar. Nakon toga, vremenom, prošavši faze od voditelja preko reportera do urednika, bio je glavni urednik Radija Mostar od 2000. do 2007. godine.

Istovremeno, obavljao je poslove urednika/voditelja dnevnika Televizije Mostar. Radio je kao urednik i voditelj informativnih emisija i na Radiju Federacije BiH, OBN-u i BHT1 u sarajevskom studiju. Bio je dopisnik i brojnih dnevnih i sedmičnih listova. Uz studij Bosanskog jezika i književnosti, završio je i treninge BBC-a, VOA-e i DW-a.

Također je prošao obuke produkcije TV vijesti i istraživačkog novinarstva Association of Canadian Community Colleges, Transparency international BiH te Voice of America – international brodcasting bureau. Boravio je i u Sjedinjenim Američkim Državama na najstarijem fakultetu novinarstva na svijetu – University of Missouri-Columbia USA. U junu 2022. godine postao je član Demokratske fronte.

Izborna jedinica
9
Pozicija
Broj osvojenih glasova
3066

Pitanje: Smatrate li da će usvajanje ovog zakona doprinijeti boljoj zaštiti građana od naglog rasta cijena?

Pitanje postavljeno: 08.05.2026  Podijeli. Vidi pitanje

Pitanje na zakonu: Prijedlog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena

Vidi sva pitanja na zakonu

Odgovor:

Prijedlog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena dolazi u trenutku kada većina građana već dugo osjeća ozbiljan pritisak rasta cijena osnovnih životnih namirnica, energenata, usluga i svega onoga što čini svakodnevni život.

U samom obrazloženju zakona jasno se navodi da rast cijena osnovnih životnih namirnica ima direktan uticaj na standard stanovništva, te da inflacija najteže pogađa socijalno osjetljive kategorije.

Zato je ključno pitanje koje postavljam: zašto smo uopšte došli u situaciju da moramo donositi ovakav zakon?

Građani već godinama svjedoče stalnom rastu cijena. Hrana je skuplja. Gorivo je skuplje. Osnovne potrepštine su skuplje. Plate ne prate taj rast. Penzije još manje. I najveći teret ne snose oni koji ostvaruju najveće profite, nego obični ljudi, porodice, penzioneri, radnici i svi oni koji svakog mjeseca moraju izračunavati šta mogu platiti, a čega se moraju odreći.

Zakon predviđa mogućnost da vlast reaguje u slučajevima poremećaja na tržištu, uključujući ograničavanje cijena, marži, pa čak i vraćanje cijena na prethodni nivo. To je važno i takav alat državi treba. Pozdravljam činjenicu da se prepoznaje potreba za ograničavanjem cijena i marži u situacijama kada tržište prestane funkcionisati u interesu građana.

Međutim, moramo biti vrlo jasni: ovaj zakon treba podržati kao alat, ali ga ne smijemo predstavljati kao konačno rješenje.

Ove mjere su uglavnom reaktivne. One dolaze tek kada poremećaj već nastupi. Postavlja se opravdano pitanje gdje je bila preventivna politika i zašto se ranije nije reagovalo na evidentna poskupljenja koja su već ozbiljno opteretila građane.

Zakon ostavlja širok prostor za procjenu Vlade kada će i u kojem obimu mjere biti primijenjene. Zato je važno da primjena ovog zakona bude transparentna, dosljedna i jednaka prema svima, bez selektivnosti i bez političkih ili interesnih kalkulacija.

Ovaj zakon ne rješava uzrok problema. On tretira posljedice. Uzrok su tržišni poremećaji, nedovoljna kontrola, zloupotrebe tržišne pozicije i činjenica da su građani prečesto prepušteni tržištu koje ne vodi računa o javnom interesu.

Upravo zato država tj entitet mora biti aktivniji, odlučniji i odgovorniji zaštitnik građana.

Dakle, da odgovorim jasno: zakon jeste potreban i treba ga podržati, ali samo kao jedan od mehanizama zaštite građana. Uz njega moraju doći i dodatne mjere: jača i kontinuirana kontrola tržišta, transparentno praćenje cijena, zaštita domaće proizvodnje, javno objavljivanje podataka o kretanju cijena i odlučno sankcionisanje onih koji zloupotrebljavaju tržišnu poziciju.

Ako ovaj zakon bude stvarni instrument zaštite građana, treba ga podržati. Ali ako ostane samo formalni odgovor bez ozbiljne primjene, onda nije urađeno dovoljno.


Datum odgovora: 08.05.2026