Pitanje: Pitao sam za neradnu nedjelju,zanima me i da li je bilo negativnih efekata?Ministarstvo trvrdi da nije.

Pitanje: Da li glasate za izmjene zakona kojim bi radnici opet morali raditi 18 nedjelja tokom godine?

Pitanje: Da li ostaje neradna nedjelja u FBiH?

Pitanje: Poštovani zastupniče g-din. Admir Čavalić,s obzirom na značaj psihološke djelatnosti za očuvanje mentalnog zdravlja pojedinaca i zajednice, te potrebu da se osigura visoka razina stručnosti i etičnosti u njenom obavljanju, molim Vas da razm,otrite sljedeće prijedloge prilikom razrade i donošenja Zakona o psihološkoj djelatnosti:1. Zaštita psihološke djelatnosti i profesionalnosti zaskonom- predlažem da se psihološka djelatnost definira i zaštiti, kako bi se osigurala profesionalnost, stručnost i odgovornost u njenom obavljanju, a posebno jer ima težinu zaštite mentalnog zdravlja pojedinca.2. Pravo na obavljanje psihološke djelatnosti dati isključivo psiholozima - smatram da je nužno propisati da psihološku djelatnost mogu obavljati isključivo osobe koje su završile fakultetski studij po Bolonjskom sistemu (300 ECTS ili master psiholog).3. Priznavanje stručnosti osobama sa dovpredmetnim studijem pedagogija - psihologija (završenim do 1992.godine, odnosno do uvođenja visokoškolskog obrazovanja po Bolonjskom sistemu - predlažem da se osobama koje su završile ovakav dvopretmetni studij u predbolonjskom sistemu, a koje su godinama obavljale psihološku praksu, zakonom prizna njihova stručnost i omogući nastavak rada bez dodatnih uvjeta.4. Rok za usklađivanje kvalifikacija za ostale - osobama koje su završile dvopredmetni studij pedagog - psiholog po Bolonjskom visokoškolskom sistemu trebalo bi ostaviti razuman rok (npr. 5 godina) kako bi završili temeljni studij psihologije u obimu od 300 ECTS bodova i time stekli zvanje master psiholog i stekli uvjete za obavljanje psihološke djelatnosti. 5. Prijedlog za izuzeće stručnog ispita iz Zakona o psihološkoj djelatnosti - predlažem da se stručni ispit izostavi kao obavezna stavka u okviru budućeg Zakona o psihološkoj djelatnoti iz razloga:a) zastarjeli koncept stručnog ispita - sturčni ispiti potiču iz prijašnjih sistema obrazovanja, kada je visoko obrazovanje bilo više teorijski usmjereno, a praktične kompetencije su se sticale tek nakon fakulteta. U dosadašnjem sistemu obrazovanja, posebno kroz integrirane i reformirane studijske programe psihologije, studenti psihologije stilču i teorijska i praktična znanja tokom samog studija, uključujući obaveze prakse, terenskog rada i edukacije iz etike i profesionalnosti.b)specijalizirane edukacije i strulni razvoj - Psiholozi koji nakon studija prolaze dodatne edukacije (npr. iz raznih psihoterapijskih smjerova - kognitivno-bihevioralne, geštalt, psihoanalitičke i dr., iz psihodijagnostike, iz organizacijske psihologije i dr.) prolaze višegodišnje strulno usavršavanje , koje uključuje supervizorski rad, praktične vježbe i evaluacijske kompetencije, Time se potvrđuje stručnost i preofesionalna osposobljenost bez potrebe za polaganjem "stručnog ispita" . Znači da je "#stručni ispit" zamnjen kvalitetnim sistemom i obrazovanja i stalnog stručnog usavršavanja.Kao činjenicu na osnovu koje dajem gore navedene prijedloge , navela bih Vam u kratkim crtama razliku između struka pedagogije i psihologije i to:Psihologija i pedagogija su dvije bliske, ali jasno različite naučne i stručne discipline koje se često povezuju zbog rada u sličnim okruženjima, posebno u obrazovanju. Ipak, važno je razumjeti i njihove temeljne razlike u pristupu, ciljevima, metodologiji i kompetencijama.Psihologija je naučna disciplina koja se bavi proučavanjem mentalnih procesa i ponašanja, sa svrhom razumijevanja, predviđanja i unaprjeđenja psihološkog funkcionisanja pojedinca. Psiholog se stručno osposobljava za dijagnostiku, terapiju i savjetovanje, te za korištenje psihodijagnostičkih instrumenata, interpretaciju rezultata i donošenje preporuka u skladu sa naučnim spoznajama o funkcionisanju ljudske psihe. Psiholozi djeluju u brojnim područjima, uključujući kliničku praksu, organizacijsku psihologiju, forenziku, školsku psihologiju i neuropsihologiju.Pedagogija , s druge strane, primarno se bavi teorijom i praksom odgoja i obrazovanja. pedagozi proučavaju procese učenja, nastave i odgoja, te razvijaju i primjenjuju metode za unaprijeđenje obrazovnog procesa. Njihova uloga često uključuje rad na kurikulumu, edukativnom planiranju, savjetovanju nastavnog osoblja i praćenju obrazovne politike, a u radu sa učenicima i roditeljima su isključivo savjetovane prirode u okviru odgoja i načina obrazovanja.Pedagozi se ne bave kliničkom dijagnostikom niti provođenjem psihoterapijskih i psihodijagnostičkih postupaka.Ključne razlike u sadržaju studija psihologije ( psihodijagnostika i testiranje, klinička psihologija, neuropsihologija, psihometrija, statističke metode i metodologija istraživanja u psihologiji, razvojna, socijalna, zdravstvena i radna psihologija, psihološko savjetovanje i krizne intervencije, etika i praksa psihološke djelatnosti), dok studij pedagogije kao stručne premdete ima ( teorija odgoja i obrazovanja, didaktika i metodika nastave, obrazovne politike i sistemi, razvoj kurikuluma, organizacije škole i školskog sistema, pwedagoško savjetovanje i evaluacija obrazovnog sistema).Iz navedenog je lako zaključiti da osobe koje su završile dvopredmetni studij (pedagog-psiholog), iako su možda radile u odgojno - obrazovnim ustanovama, nisu stekle stručne kvalifikacije za obavljanje psihološke djelatnosti u punom profesionalnom smislu.S ciljem zaštite korisnika usluga i očuvanja stručnih standarda, neophodno je da psihološku djewlatnost mogu obavljati isključivo osobe koje su završile temeljni studij psihologije s odgovarajućim kompetencijama, kako je to praksa i u Evropskoj uniji a i u svijetu.Ovim putem Vas pozivam da ozbiljno razmotrite predložene prijedloge i uključite ih u zakosnku regulativu, te da time doprinesete jasnoj deniniciji psihološke struke i ujedno kvaliteti usluge i dobrobiti svim građanima ove zemlje.Unaprijed se zahvaljujem na Vašoj pažnji, otvorenosti i spremnosti da zastupate interese psihološke struke i javnog dobra.S poštovanjem,Sabina Halilović

Pitanje: Poštovani gospodine Čavalić,Pozdravljam Vašu aktivnu ulogu u Parlamentu FBiH, a posebno me raduje što je Vaš fokus na ekonomiji čiji je razvoj ključan za bolji životni standard građana jedne države.Iskreno se nadam da ćete razmotriti moj prijedlog, koji za cilj ima pojednostaviti proces uplate doprinosa a time malo olakšati poslovanje poduzetnicima. Prijedlog za pokretanje inicijative za dopunu Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08 i 22/09), odnosno dopune Pravilnika o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji FBiH.Trenutno stanje: - prilikom isplate plate, poslodavac vrši uplatu doprinosa popunjavanjem minimalno 5 naloga za plaćanje. U slučaju preduzeća koji imaju uposlene iz različitih kantona, tada je broj naloga za uplatu doprinosa veći od 5. Prijedlog: - uplatu doprinosa vršiti zbirno (trenutno 41,5%) putem jednog naloga na jedinstveni račun javnih prihoda otvoren od strane Poreske Uprave FBiH. Poreska Uprava FBiH će vršiti daljnju raspodjelu uplaćenih doprinosa prema kantonima u kumulativnom iznosu na osnovu podnesenih MIP-1023 prijava za predmetni mjesec.Obrazloženje za pokretanje inicijative:- Pojednostavljen način uplate doprinosa će unaprijediti proces kontrole uplaćenih doprinosa od strane nadležnog organa – PU FBiH. Konkreno, provjera prijavljenog ukupnog iznosa doprinosa iz MIP-1023 obrasca (jedan-zbirni iznos) sa iznosom koji je uplaćen na bankovni račun PU FBiH od strane poreznog obveznika.- Povećanje efikasnosti u privatnom sektoru i niži troškovi poslovanja;o Brže i jednostavnije; unos samo jednog umjesto minimalno 5 naloga. Provjera i eventualno ažuriranje jednog računa, umjesto trenutno 23 bankovna računa za uplatu doprinosa (1PIO; 2FBiH - zdravstvo i nezaposlenost; 20 kantonalnih - 10 zdravstvo & 10 nezaposlenost).o Smanjenje troškova privredi po osnovu naknada za plaćanje naloga. U FBiH postoji više od 27.000 registrovanih firmi, dakle na mjesečnom nivou bi imali cca 27.000 naloga za uplatu doprinosa umjesto, prema trenutnoj situaciji, minimalno cca 135.000 naloga (5 * 27.000).o Doprinos zaštiti okoliša – manji broj naloga; smanjena potrošnja papira.Dakle ovo su samo doprinosi. Osim doprinosa, poslodavci plaćaju naknade za; šume, vodu, i naknadu za profesionalnu rehabilitaciju ukoliko nemaju jednu uposlenu osobu sa invaliditetom na svakih 16 uposlenih. Zatim tu su nalozi za porez na dohodak i isplatu plate radniku. Dakle, trenutno, potrebno je minimalno 10 uplatnica da bi se isplatila plata radniku. Nepotrebno prekomplikovan proces; možemo i moramo bolje. Stojim na raspolaganju za eventualno dodatno obrazloženje ovog prijedloga.Srdačan pozdrav,Amir